Više od 1300 smrtnih slučajeva u samo tjedan dana. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je šokantnu brojku - od 21. lipnja u Europi je zabilježeno više od 1300 dodatnih smrti povezanih s ekstremno visokim temperaturama. Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je da je toplinski stres "tihi ubojica" te da europski domovi, radna mjesta i škole nisu izgrađeni za temperature s kojima se kontinent suočava. Podaci su stigli usred nezapamćenog ranog ljetnog toplinskog vala koji je oborio temperaturne rekorde diljem kontinenta i još jednom potvrdio zabrinjavajuću činjenicu: Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka.

PAKLENE VRUĆINE Jugoslavija se topila ko sladoled. Ljeto 1981. još drži rekord: 42,8 ° C

Dok se planet zagrijao za otprilike 1,4 °C u odnosu na predindustrijsko doba, Europa bilježi porast od čak 2,5 °C. Ovaj trend, kako navodi europska služba za klimatske promjene Copernicus, nije slučajan, već je rezultat složene interakcije geografskih, atmosferskih i klimatskih čimbenika koji Europu čine posebno ranjivom. Fenomen koji se nekada smatrao "toplinskim valom jednom u generaciji", upozorava Ghebreyesus, "sada se događa gotovo svake godine".

Posljednji toplinski val, koji se s Iberijskog poluotoka proširio na zapadnu, središnju i južnu Europu, ostavio je za sobom niz srušenih rekorda. U Njemačkoj je treći dan zaredom zabilježen najtopliji dan u povijesti, s temperaturom od 41,7 °C izmjerenom u Coschenu, blizu poljske granice. Ukupno 252 meteorološke postaje u zemlji zabilježile su svoje apsolutne temperaturne rekorde. Poljska je također postavila novi nacionalni rekord s 40,5 °C u Slubicama, kao i Češka gdje je u Doksanyma izmjereno 41,1 °C.

Lista se nastavlja: Austrija je zabilježila novi lipanjski rekord od 40,0 °C u Beču, Nizozemska 39,4 °C, a Švicarska 39 °C u Baselu. U Francuskoj, gdje je zabilježen i rekordan broj utapanja - čak 74 osobe od početka toplinskog vala - vlasti su bile prisiljene na drastične mjere. U Parizu je zabranjena konzumacija alkohola na javnim mjestima, a otkazana je i Povorka ponosa kako bi se rasteretile hitne službe. Ministarstvo zdravstva izvijestilo je o tisuću više smrtnih slučajeva od očekivanog od početka vala, s porastom od 40 posto u broju ljudi koji umiru kod kuće, uglavnom starijih od 65 godina.

Posebno zabrinjavaju visoke noćne temperature. Meteorolozi sve češće govore o takozvanim "tropskim noćima", kada se temperatura ne spušta ispod 20 °C.

​- Noć je vrijeme kada se tijelo treba oporaviti. Kada noći ostanu tople, taj oporavak se ne događa. Tijelo ostaje pod stalnim naporom - objasnio je Armel Castellan, tehnički savjetnik Zajedničkog ureda za klimu i zdravlje WHO-a i WMO-a. Upravo zato minimalne noćne temperature mogu biti bolji pokazatelj zdravstvenog rizika od najviših dnevnih.

Zašto je Europa postala žarište?

Znanstvenici ističu nekoliko ključnih razloga zašto se Europa zagrijava znatno brže od ostatka svijeta. Jedan od glavnih uzroka su promjene u atmosferskoj cirkulaciji, posebice u ponašanju mlazne struje - snažnog vjetra na velikim visinama koji oblikuje vrijeme. Studije su pokazale da su sve češća razdoblja u kojima se mlazna struja dijeli na dva kraka, stvarajući uvjete za dugotrajno zadržavanje sustava visokog tlaka zraka, takozvanih "blokirajućih anticiklona", iznad Europe. Ovi sustavi, poznati i kao "toplinske kupole", djeluju poput poklopca, zarobljavajući vrući zrak, često porijeklom iz sjeverne Afrike, i sprječavajući dolazak hladnijih zračnih masa.

PAKLENE VRUĆINE Tri razloga zašto se Europa ovog tjedna ne može prestati znojiti

Drugi važan faktor je geografija. Europa je direktno povezana s Arktikom, regijom koja se zagrijava tri do četiri puta brže od globalnog prosjeka. Ovaj fenomen, poznat kao "arktička amplifikacija", potaknut je povratnom spregom. Kako se led i snijeg, koji reflektiraju sunčevu svjetlost, tope, otkrivaju se tamnije površine oceana i tla. Te tamne površine upijaju znatno više sunčeve energije, što dodatno ubrzava zagrijavanje i daljnje otapanje leda. Smanjeni temperaturni kontrast između Arktika i umjerenih širina dodatno remeti mlaznu struju, čineći je valovitijem i sporijom, što pogoduje stvaranju spomenutih toplinskih kupola. Sličan proces događa se i na samom kontinentu - smanjenje snježnog pokrivača, posebice u Alpama i Skandinaviji, smanjuje albedo (sposobnost reflektiranja sunčevog zračenja) i izlaže tamnije tlo koje upija više topline.

Paradoksalno, bržem zagrijavanju doprinosi i poboljšana kvaliteta zraka. Strogi propisi o zaštiti okoliša od 1980-ih godina značajno su smanjili koncentraciju aerosola - sitnih čestica zagađenja - u atmosferi. Iako je to iznimno važno za javno zdravlje, aerosoli su imali i efekt hlađenja jer su reflektirali dio sunčeve svjetlosti natrag u svemir. Čišći zrak sada propušta više sunčevog zračenja do površine Zemlje, što dodatno pojačava efekt staklenika.

Posljedice ekstremnih vrućina nadilaze i izravne zdravstvene tegobe. Tijekom ljeta 2025. požari su opustošili rekordnih milijun hektara europskog tla. Sezona požara počela je neuobičajeno rano, već u veljači, i to u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj. Španjolska i Portugal, nakon iznimno vlažnog proljeća koje je potaknulo bujan rast vegetacije, ubrzo su se suočili s ekstremnom sušom i toplinskim valovima. Tako isušena vegetacija pretvorila se u idealno gorivo za katastrofalne požare: čak 65 posto ukupno opožarene površine u Europi te je godine otpalo upravo na te dvije zemlje.

Suše također prijete europskim rijekama, čiji je protok u prosjeku bio ispod normale tijekom 11 od 12 mjeseci 2025. godine. To stavlja ogroman pritisak na energetsku infrastrukturu, posebice na hidroelektrane, ali i na poljoprivredu. U svibnju te godine, trećina kontinenta patila je od ekstremne poljoprivredne suše. Ugroženi su i vitalni ekosustavi. Pad razine podzemnih voda isušuje tresetišta, važna skladišta ugljika, pretvarajući ih iz ponora u izvore stakleničkih plinova i čineći ih izrazito zapaljivima. U Mediteranu, podvodne livade morske trave posidonije, ključne za bioraznolikost i zaštitu obale od erozije, smanjile su se za 34 posto u posljednjih 50 godina. Prema izvješću servisa Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije, Europa nije na putu da ispuni većinu ciljeva svoje Strategije o bioraznolikosti.

Stručnjaci upozoravaju da su ekstremni vremenski događaji sve češći i snažniji zbog klimatskih promjena koje uzrokuje ljudsko djelovanje. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i njezini partneri zato jačaju sustave ranog upozoravanja kroz inicijativu "Early Warnings for All", kako bi ugroženo stanovništvo na vrijeme dobilo informacije o opasnostima i mjerama zaštite. No dok se globalne emisije stakleničkih plinova znatno ne smanje, Europa će se i dalje suočavati sa sve češćim i opasnijim toplinskim valovima.