Misterij: Sve više ljudi osjeća mučninu u električnim autima. Znanost ima odgovor

REUTERS
U srcu problema nalazi se fenomen poznat kao kinetoza ili bolest kretanja. Nju uzrokuje neurološki sukob, odnosno nesklad između onoga što naše tijelo osjeća i onoga što naše oči vide
Vidi originalni članak

S popularnošću električnih vozila (EV) koja nevjerojatnom brzinom raste diljem svijeta (u 2024. godini činili su 22% prodaje novih automobila, u usporedbi s 18% u 2023. godini) pojavio se i jedan neočekivani problem. Sve veći broj ljudi i znanstvenih studija potvrđuje da putnici osjećaju mučninu u vožnji električnim automobilima znatno češće nego u tradicionalnim benzincima ili dizelašima. Društvene mreže preplavljene su anegdotama o nelagodi na suvozačkom ili stražnjem sjedalu, a potencijalni kupci postali su oprezniji. Ipak, treba naglasiti kako nije riječ o izmišljenom osjećaju, već postoji čvrsto znanstveno objašnjenje o tome zašto vožnja u Tesli ili bilo kojem drugom električnom automobilu može kod vas izazvati osjećaj mučnine.

U srcu problema nalazi se fenomen poznat kao kinetoza ili bolest kretanja. Nju uzrokuje neurološki sukob, odnosno nesklad između onoga što naše tijelo osjeća i onoga što naše oči vide. Unutarnje uho, odgovorno za ravnotežu, detektira kretanje, ali mozak ne dobiva očekivane potvrdne signale iz drugih osjetila.

"Češći osjećaj mučnine u električnim vozilima može se pripisati nedostatku prethodnog iskustva, kako vozača tako i putnika. Mozak se oslanja na prijašnja iskustva kako bi procijenio sile kretanja, a u ovom slučaju mu nedostaje preciznosti", objašnjava William Emond, doktorand koji istražuje bolest kretanja na Sveučilištu za tehnologiju Belfort-Montbéliard u Francuskoj.

Većinu života proveli smo u automobilima s motorima s unutarnjim izgaranjem. Naši mozgovi navikli su se na specifične senzorne znakove: zvuk motora koji se pojačava prije ubrzanja, suptilne vibracije koje prožimaju kabinu, pa čak i lagano kašnjenje u isporuci snage. Ovi signali djeluju kao upozorenje, pripremajući mozak na promjenu brzine. U gotovo nečujnom električnom automobilu, tih znakova nema. Vožnja je uglađenija, tiša i mirnija, no upravo ta uglađenost postaje problem. Mozak ostaje zbunjen jer osjet kretanja nije popraćen poznatim zvučnim i taktilnim podražajima, što stvara "neuronski nesklad" koji tijelo interpretira kao signal opasnosti i pokreće reakcije poput mučnine, vrtoglavice i hladnog znoja.

Osim nedostatka senzornih podražaja, dva ključna tehnička aspekta električnih vozila izravno doprinose pojavi mučnine: trenutni okretni moment i regenerativno kočenje. Za razliku od benzinskih motora kojima treba vremena da razviju punu snagu, električni motori isporučuju 100% svog okretnog momenta u trenutku pritiska na papučicu gasa. To omogućuje zapanjujuća ubrzanja koja su nekad bila rezervirana samo za superautomobile. Iako je to impresivno za vozača, za putnike, pogotovo one na stražnjem sjedalu, takva nagla i često neočekivana ubrzanja mogu biti izrazito neugodna. Tijelo se trza naprijed-nazad, što dodatno pojačava osjećaj dezorijentacije.

"Tesle su najgori prijestupnici jer mogu biti vrlo trzavi i nagli", kaže Ed Kim, predsjednik i glavni analitičar tvrtke AutoPacific, dodajući da mnogi proizvođači namjerno podešavaju gas da bude "skokovit" kako bi naglasili snagu, ali nuspojava je da vozilo poskakuje i izaziva mučninu kod putnika.

Još veći krivac jest tehnologija regenerativnog kočenja. Ovaj sustav usporava vozilo čim vozač podigne nogu s papučice gasa, pretvarajući kinetičku energiju u električnu i tako puneći bateriju. U načinima vožnje s "jednom pedalom" (one-pedal driving), ovo kočenje može biti toliko snažno da se klasična kočnica gotovo i ne treba koristiti. Međutim, to rezultira čestim i naglim usporavanjima niske frekvencije, što je, prema studiji iz 2024. godine, jedan od glavnih okidača kinetoze.

"Osjećao sam mučninu barem dvaput dok sam se vozio na stražnjem sjedalu Tesle. Vozači nisu znali kako modulirati snažno regenerativno kočenje i bio sam bacan po sjedalu", prisjeća se John Voelcker, automobilski novinar. Problem je često u vozaču koji se još nije naviknuo na osjetljivost papučice gasa u električnom vozilu.

Kako bi dublje razumjeli fenomen kinetoze, znanstvenici koriste napredne tehnologije za praćenje moždane aktivnosti tijekom vožnje. U jednoj značajnoj studiji, provedenoj u suradnji Sveučilišta u Šangaju i proizvođača automobila SAIC Motor, istraživači su koristili EEG (elektroencefalografiju) i fNIRS (funkcionalnu blisku infracrvenu spektroskopiju) kako bi pratili promjene u mozgu putnika u stvarnim uvjetima vožnje električnim vozilom.

Rezultati su pokazali da bolest kretanja uzrokuje značajne promjene u funkcionalnim mrežama mozga. Tijekom osjećaja mučnine, pojačava se povezanost unutar prefrontalnog korteksa, dijela mozga zaduženog za složene kognitivne funkcije, dok se u drugim dijelovima mozga, primjerice u beta frekvencijskom pojasu, povezanost smanjuje. Jednostavnije rečeno, mozak prolazi kroz reorganizaciju kako bi se nosio s fiziološkim i psihološkim stresom izazvanim senzornim sukobom. Ova istraživanja ne samo da potvrđuju da je mučnina u električnim automobilima stvarna nego i pomažu proizvođačima da razviju ciljana rješenja.

Srećom, rješenja postoje i dolaze s dvije strane: od proizvođača automobila i od samih vozača i putnika. Naime, proizvođači su svjesni problema i aktivno rade na njegovom ublažavanju. Neki, poput Hyundaija, u neke svoje sportske modele ugrađuju umjetne zvukove motora i simulirane promjene brzina. Iako se čini kao trik, ovi zvučni i taktilni signali pomažu mozgu da bolje predvidi kretanje vozila, smanjujući tako senzorni nesklad. Drugi se proizvođači, poput Cadillaca, pak fokusiraju na finije podešavanje odziva na gas i nude više razina regenerativnog kočenja, uključujući i mogućnost potpunog isključivanja.

Vozači također mogu značajno doprinijeti udobnosti svojih suputnika tako da prilagode stil vožnje, odnosno izbjegavaju nagla ubrzanja i kočenja, koriste ekološki način rada koji ublažava odziv na gas te tako vožnju čini mirnijom te tako da podese regenerativno kočenje, odnosno odaberu njegovu najnižu postavku.

Za putnike pak vrijede klasični savjeti protiv bolesti kretanja: sjedite na prednjem sjedalu, gledajte ravno prema horizontu, osigurajte dobru ventilaciju u kabini i izbjegavajte gledanje u ekrane mobitela ili tableta.

S obzirom na činjenicu da električna vozila postaju sve češća prisutnost u prometu, za očekivati je kako će se naši mozgovi s vremenom vjerojatno prilagoditi ovim novim okolnostima kretanja, a do tada, kombinacija pametnijeg inženjeringa i svjesnije vožnje ključna je za ugodno putovanje u budućnost transporta. Naravno, bez mučnine.

Posjeti Express