Suverenitet Falklandskih otoka ostaje u vlasništvu Velike Britanije, rekao je u petak glasnogovornik premijera Keira Starmera nakon što je u internom e-mailu Pentagona predloženo preispitivanje stava SAD-a o Falklandskim otocima kao kazna za stav Velike Britanije o ratu s Iranom.

"Ne možemo biti jasniji u vezi stava Velike Britanije o Falklandskim otocima. On je dugogodišnji, nepromijenjen je. Suverenitet ostaje u vlasništvu Velike Britanije, a pravo otoka na samoodređenje je najvažnije. To je bio naš dosljedan stav i ostat će takav", rekao je glasnogovornik, dodajući da je Britanija taj stav "jasno i dosljedno izrazila uzastopnim američkim administracijama".

U e-poruci Pentagona navedene su mogućnosti za Sjedinjene Države da kazne saveznike NATO-a za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u iranskom ratu, uključujući razmatranje ponovne procjene američke diplomatske podrške dugogodišnjim europskim "carskim posjedima", poput Falklandskih otoka u blizini Argentine. Argentinski ministar vanjskih poslova Pablo Quirno odgovorio je na izvješća ponovivši spremnost svoje zemlje da nastavi bilateralne pregovore za "mirno i konačno rješenje". Quirno je trenutni status otoka, koji se ponekad nazivaju Malvini, okarakterizirao kao "kolonijalnu situaciju" i izrazio zahvalnost za međunarodnu podršku u vezi s argentinskim zahtjevima.

"Po povijesti, po pravu i po uvjerenju: Malvini su Argentina", rekao je Quirno u objavi na X.

Britanija i Argentina vodile su kratki rat 1982. godine oko otoka nakon što je Argentina napravila neuspješan pokušaj da ih preuzme. Oko 650 argentinskih i 255 britanskih vojnika poginulo je prije nego što se Argentina predala.

Na pitanje misli li Starmer da je ovo pokušaj SAD-a da ga pritisne da se pridruži iranskom ratu, njegov glasnogovornik je rekao: "Govorio je o tome, a govorio je i o tome kako taj pritisak ne utječe, te da će uvijek djelovati u nacionalnom interesu i to će uvijek ostati slučaj."

Iako dokument nije službena politika i nema naznaka da će biti usvojen, sama činjenica da se o takvoj ideji raspravlja u vrhu američkog obrambenog sustava poslana je kao jasna poruka Londonu.  Vijest je u Ujedinjenom Kraljevstvu izazvala trenutačnu i jedinstvenu osudu s obje strane političkog spektra. Downing Street je bio prisiljen hitno reagirati kako bi umirio javnost, veterane i same stanovnike otoka.

"Ne možemo biti jasniji oko pozicije Ujedinjenog Kraljevstva o Falklandskim otocima. Ona je dugogodišnja. Nepromijenjena je. Suverenitet pripada Ujedinjenom Kraljevstvu, a pravo otočana na samoodređenje je najvažnije", poručio je glasnogovornik premijera Keira Starmera.

Konzervativna čelnica Kemi Badenoch odbacila je Trumpove ideje, usporedivši ih s njegovim ranijim prijedlozima o kupnji Grenlanda. Lider stranke Reform UK, Nigel Farage, inače česti Trumpov saveznik, poručio je da su Falklandi "i uvijek će biti britanski". Najoštriji je bio vođa liberalnih demokrata, Ed Davey, koji je ponovio svoj zahtjev da se otkaže nadolazeći državni posjet kralja Charlesa SAD-u.

​- Ovaj nepouzdani, štetni predsjednik ne može nastaviti vrijeđati našu zemlju - rekao je Davey.

Vlada Falklandskih otoka poručila je kako ima "potpuno povjerenje" u predanost Ujedinjenog Kraljevstva da će štititi njihovo pravo na samoodređenje, podsjetivši na referendum iz 2013. godine.

Argentinski predsjednik Javier Milei, koji gaji dobre odnose s Trumpom, bio je, s druge strane, vrlo optimističan.

​- Činimo sve što je ljudski moguće kako bi se argentinski Malvini, otoci, cijeli teritorij vratio u ruke Argentine. Napredujemo kao nikad prije - izjavio je Milei u radijskom intervjuu.

Što su Falklandski otoci?

Falklandski otoci, ili Malvini kako ih zovu u Argentini, usamljeni je arhipelag u južnom Atlantiku, poznat po surovom vremenu, kolonijama pingvina i jednom od najžešćih sukoba s kraja 20. stoljeća.

Spor oko Falklanda seže stoljećima u prošlost. Otoci, smješteni tristotinjak milja od obale Patagonije, bili su nenaseljeni sve do dolaska Europljana u 17. stoljeću. Tijekom povijesti, na njima su se smjenjivala francuska, britanska, španjolska i argentinska naselja. Ključni trenutak dogodio se 1833. godine, kada je Britanija ponovno uspostavila svoju vlast, što Argentina i danas smatra činom uzurpacije. Argentina svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je otoke naslijedila od španjolske krune nakon stjecanja neovisnosti 1816. godine. S druge strane, Britanija svoj suverenitet temelji na kontinuiranoj administraciji od 1833. i, što je najvažnije, na pravu na samoodređenje oko 3.600 stanovnika otoka, koji su pretežno britanskog podrijetla.

Dugotrajne tenzije kulminirale su drugog travnja 1982. godine, kada je argentinska vojna hunta, predvođena generalom Leopoldom Galtierijem, izvršila invaziju na otoke, vjerujući da London neće vojno reagirati. Bila je to velika pogrešna procjena. Britanska premijerka Margaret Thatcher odlučno je odgovorila, poslavši pomorsku borbenu skupinu preko osam tisuća milja kako bi povratila kontrolu.

Uslijedio je brutalan 74-dnevni rat koji je završio argentinskom predajom 14. lipnja 1982. U sukobu je poginulo 649 argentinskih i 255 britanskih vojnika, te troje civila s otoka. Poraz je ubrzao pad vojne diktature u Argentini, dok je pobjeda osigurala politički opstanak Margaret Thatcher i ojačala nacionalni ponos u Britaniji. Tijekom tog rata, SAD je, pod vodstvom Ronalda Reagana, diskretno pružio ključnu obavještajnu i logističku potporu Velikoj Britaniji, što današnju Trumpovu prijetnju čini još dramatičnijom.

Danas su Falklandski otoci samoupravni britanski prekomorski teritorij s vlastitom izabranom skupštinom. Gospodarstvo se temelji na prodaji ribolovnih dozvola, turizmu i uzgoju ovaca radi visokokvalitetne vune. Na referendumu održanom 2013. godine, uz izlaznost od 92 posto, čak 99,8 posto glasača izjasnilo se za ostanak u sklopu Ujedinjenog Kraljevstva. Argentina je odbacila rezultate referenduma, tvrdeći da je stanovništvo "implantirano" nakon 1833. godine. Iako State Department službeno tvrdi da je pozicija SAD-a po pitanju suvereniteta neutralna, procurjeli dokument iz Pentagona pokazuje da bi se taj dugogodišnji stav, barem u Trumpovom krugu, mogao promijeniti iz čisto pragmatičnih i osvetničkih razloga, otvarajući tako staru ranu koja očito nikada nije u potpunosti zacijelila.

* uz korištenje AI-ja