Zuckerberg priznao: Rusi utjecali na američke izbore
Prije dva tjedna Facebook je priznao da je "tajnovita ruska tvrtka" potrošila 100.000 dolara na političke oglase koji su ciljali američke korisnike Facebooka tijekom predizborne kampanje 2016. godine. Tada je Facebook predao podatke o kupcima tih oglasa posebnom savjetniku Robertu Muelleru koji istražuje ruske upade u američke izbore, piše Ars Technica.
Danas, Facebook je najavio da će također preusmjeriti informacije istražiteljima iz Kongreesa. Mark Zuckerberg je priopćio kako će Facebook pojačati svoje napore kako bi spriječio miješanje stranih vlasti u budućnosti.
"Integritet naših izbora temelj je demokracije diljem svijeta", rekao je Zuckerberg u videu objavljenom na Facebooku. "Ne možemo spriječiti sve vlade u svim uplitanjima, ali im možemo otežati".
Jedna značajna promjena bit će veća transparentnost za političko oglašavanje. Facebookova platforma omogućuje oglašavačima da različite oglase plasiraju različitim publikama. Tvrtka želi olakšati javnosti da razumije kako oglašavači koriste tu mogućnost.
"Ne samo da ćete morati otkriti koja je stranica plaćena za oglas, nego ćemo učiniti tako da možete posjetiti stranicu oglašavača i vidjeti oglase koje trenutačno prikazuju bilo kojoj publici na Facebooku", rekao je Zuckerberg.
Facebook će pojačati svoj proces revizije za oglase u nadi da će inozemne organizacije obustaviti kupnju političkih oglasa tijekom budućih izbora. Američki izborni zakon zabranjuje strancima trošenje novca na političko oglašavanje.
Facebook također planira staviti veći fokus na napore za osiguranje izbornog integriteta. "Radimo na tome da se ovaj vikend osigura integritet njemačkih izbora, od poduzimanja akcija protiv tisuća lažnih računa, u partnerstvu s državnim tijelima poput Saveznog ureda za informacijsku sigurnost, dijelimo sigurnosne postupke s kandidatima i strankama", kazao je Zuckerberg te dodao da će udvostručiti Facebookovo osoblje za ovu vrstu napor u sljedećoj godini.
Sve to naglašava koliko je Facebook postao važan za politički proces. Facebook je sada najvažniji izvor prometa za mnoge web stranice s vijestima, a njegova oglašavačka platforma ima ogroman doseg. Facebook se širi kako bi uspostavio politike i postupke koji će se nositi s tim golemim utjecajem na odgovoran način.
Upravo zbog toga teško je pronaći pravi omjer zakonske kontrole društvenih mreža i prava na slobodu izražavanja. Kako je u jednom razgovoru za Express otkrio Daniel Mossbrucker, zakone treba raditi dugoročno zato što ne znamo kakva će vlast biti za nekoliko godina. Daniel sudjeluje u radu nevladine organizacije Reporteri bez granica gdje je posebno zadužen za slobodu informacija na internetu.
On voli reći da novinari žive u nevjerojatno uzbudljivim vremenima gdje nove tehnologije omogućuju dijeljenje informacija praktički u stvarnom vremenu. Mossbrucker je, inače, gorljivi zagovornik slobode izražavanja, ali jednakim žarom će govoriti protiv Facebooka kao i protiv nerazumnih zakona kakve Njemačka želi progurati. On odmah podsjeća da sam Facebook ima gomilu problema. Oni (Facebook) su nevjerojatno netransparentni. Ne znamo ni koliko ljudi odlučuje o kontroverznom sadržaju, ne znamo ni kakva su pravila za uklanjanje sadržaja.
S jedne strane napadaju ih vlasti da ne čine dovoljno kako bi zaustavili širenje lažnih informacija, ali i zlostavljanja ili poticanja na kriminal. S druge strane ih napadaju aktivisti slobode govora zato što je Facebook postao najveći cenzor na svijetu s gotovo dvije milijarde korisničkih računa. Zbog svega toga je informatički div složio pravila, i to gomilu pravila koja su često nejasna, nedorečena, kontradiktorna ili sve od nabrojenog.
Za provođenje su zaduženi moderatori, potplaćeni ljudi koji imaju previše posla. Jedan od moderatora priznao je da ponekad imaju samo deset sekundi za donošenje odluke o brisanju ili odobravanju nekog sadržaja. Ipak, Mossbrucker je apsolutno svjestan da su potrebna neka nova pravila za regulaciju komunikacije preko društvenih mreža: "Trenutačno imamo dobar, ali jako spor sustav. U Njemačkoj sudovima treba i po nekoliko mjeseci da donesu odluku o tome predstavlja li neka konkrentna stvar govor mržnje, a to nikako nije dovoljno brzo za online komunikaciju".
Čak i kad je riječ o lažnim vijestima, Facebook ima gomilu problema. "U svibnju sam bio u Oslu i razgovarao s kolegicom novinarkom. Ona je godinama pratila utjecaj ruskih medija. Zatim je provjeravala istinitost navedenih činjenica. Pitao sam je koliko joj je vremena trebalo za provjeru i ona kaže da bi joj u najboljem slučaju trebalo po dva ili tri dana da provjeri sve činjenice iz nekog članka. Ponekad bi joj trebalo nekoliko tjedana, a ponekad jednostavno nije mogla ni provjeriti neke činjenice", priča nam on.
Međutim, Facebook je praktički nemoguće kontrolirati. Toliko velika kompanija, posjeduje toliko podataka o svima nama i zarađuje nezamislive količine novca od oglašavanja.
Facebook je uz američke predsjedničke izbore 2012. godine izveo eksperiment u kojem je iskušavao može li utjecati na rezultate izbora, dokazao da može i otvoreno to objavio u znanstvenom časopisu. Naime, rezultati izbora ovise o izlaznosti. Facebook je pokušao povećati izlaznost tako da je grupi ljudi poturao pod nos statuse njihovih prijatelja da planiraju izići na izbore, zatim kome su skloni, a napokon, na dan izbora, statuse u kojima se vidi da su izišli. Zaista, izlaznost se povećala i to je u izabranoj skupini utjecalo i na rezultate.
Novinarka Guardiana Carole Cadwalladr uspjela je razgovarati s nekoliko ljudi koji su radili za Cambridge Analyticu baš u vrijeme njihove suradnje s raznim državama. Jedan od njih ispričao je kako su svojevremeno radili za trinidadske vlasti dok su pokušavali prikupiti sve podatke o stanovnicima. Snimali su razgovore, presretali komunikaciju, pratili što rade tijekom dana i na temelju svega dodjeljivali ocjenu rizika od zločina. "To je kao iz nekog znanstveno-fantastičnog filma. Činjenica da sad Cambridge Analytica radi za Pentagon je apsolutno zastrašujuća", rekao je jedan sugovornik za Guardian.
"Pa ovo ne bi trebalo ni u blizini demokracija. Informacije bi trebale imati jasno porijeklo, a ako ne znamo izvore nekih bitnih informacija, postavlja se pitanje živimo li stvarno u demokraciji", govori profesor David Miller, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za propagandu i psihološke operacije. A pričao je o Cambridge Analytici i njihovom utjecaju na britanski referendum o napuštanju Europske unije.
Iza političkih spletki, o kojim je Express opsežno pisao, krije se jedna pomalo opskurna kanadska firma AggregateIQ. Milijune funti su zaradili od raznih kampanja za napuštanje EU. Kako piše Guardian, postoji mogućnost da se njihov rad za nekoliko kampanja protumači kao koordinirani rad političkih udruga što je, prema britanskim zakonima zabranjeno. AggregateIQ je kanadska firma i bilo je dovoljno da britanskim istražiteljima samo kažu da nisu ništa krivi i na tome se sve zaustavlja zato što nisu u pod ingerencijom britanskih vlasti.
Sada, kad Facebook napokon priznaje da je bilo trgovine oglasima, napokon se javlja tračak nade da ćemo ipak uspjeti nešto uraditi kako bismo vratili ljudima vjeru u demokraciju.