Internetska populacija sve glasnije zahtijeva da se snimi reality show u kojem ravnozemljaši traže kraj Zemlje, koja za njih nije kugla, nego ravna ploča. Donald Trump, predsjednik jedne od najmoćnijih, ako ne i najmoćnije zemlje svijeta, kaže da ne vjeruje u globalno zatopljenje, kao da je to stvar vjerovanja, i dovede u problem sve stanovnike Zemlje.

S druge strane, sredinom prošlog stoljeća pomorski biolog i antropolog Thor Heyerdahl otkrio je teoriju zbog koje su ga ismijali u znanstvenim krugovima, pa nije imao izbora nego je dokazati u praksi. Thora Heyerdahl je sagradio splav od balzova drveta i krenuo iz Perua u Polineziju kako bi dokazao svoju teoriju da su Južnoamerikanci preko morskih struja naselili Polineziju.

Fundamentalisti Skup ravnozemljaša: 'Okrugla Zemlja je laž Sotone'

Znalo se da Peruanci tad nisu imali brodove nego splavi od balzova drveta koje upija vodu te nakon nekog vremena zbog te činjenice nužno potonu. I uspio je! Ali je riskirao svoj i živote posade te bio uporan i hrabar, prgav i efikasan u djelovanju. Zašto danas ljude zanimaju budalaštine, gubi li znanost na popularnosti i koga za to okriviti?

"Ja nisam ni siguran da je danas situacija puno drugačija nego prije. Znanost je najčešće bila onoliko popularna koliko se pojavljivala u javnosti, koliko su se znanstvenici trudili prenijeti znanstvene ideje i rezultate širom javnosti, koliko su mediji bili ozbiljni u tome i slično. Velika novost danas su društveni mediji i višak informacija koji su prisutni svugdje i zaista se ljudi sve teže u tome snalaze. S druge strane, moja iskustva kroz gotovo svakodnevnu popularizaciju znanosti, od male djece, preko učenika i studenata do šire javnosti, su da su svi zainteresirani za znanost i znanje općenito, 'samo' im to treba bolje približiti i motivirati ih. Stoga je velika odgovornost na vama medijima i nama znanstvenicima da zajedno popravimo situaciju", rekao nam je to znanstvenik Ivica Puljak, jedan iz skupine atomskih fizičara koji su otkrili Higgsov bozon, Božju česticu 2012. godine.

Između ostaloga, bavi se popularizacijom znanosti u školama i član je predsjedništva stranke Pametno.

"Mislim da praktički sve ljude zanimaju znanost, znanstvena pitanja i znanstveni rezultati. Ja sam u zadnjih 10-ak godina održao više od 400 predavanja u cijeloj Hrvatskoj i jedan jedini čovjek za kojeg sam vidljivo primijetio da ga ta predavanja nisu zanimala bio je jedan ministar znanosti! Sve ostale ljude, pa čak i malu djecu, zanimala su pitanja o početku svemira, njegovoj evoluciji, kako to istražujemo, što smo, odakle dolazimo, kamo idemo ... Mi znanstvenici smo odgovorni za širenje znanstvenih ideja, na kojima počiva sadašnje moderno društvo te o čemu ovisi budućnost nas i naše djece. Crkva bi, prema mojemu mišljenju, trebala širiti ideje o ljubavi, miru, jednakosti među svim ljudima, a desničari ideje o ljubavi prema domovini, bez da bilo koga drugoga mrzite. Nažalost, često to nije tako i zaista i jedni i drugi vrlo često šire pseudoznanstvene ideje te su jednim dijelom zaista odgovorni za činjenicu da ljudi kroz njihovo djelovanje usvajaju krive ideje i o prirodi i o društvu u kojemu žive. Mislim da je i vjeronauk u školama dijelom odgovoran za sadašnje stanje. Na njemu djeca usvajaju ideje koje su u suprotnosti sa sadržajem drugih predmeta i djeca su zaista zbunjena. Stoga vjeronauk treba iz škola premjestiti u crkve, i to što prije", kaže Puljak.

Ravna ploča? Vjeruju da je Zemlja ravna, ali to nije najveći problem

A otkud onda pomama za ravnozemljašima?

"Vjerojatno ljudi zaista jesu zasićeni viškom informacija te stvarno ponekad odmaraju mozak na razne čudne načine. Na nama, medijima i znanstvenicima, je da im ponudimo i druge načine, koji bi istodobno mogli biti i odmarajući i edukativni. Dobro je u sve sumnjati i razvijati kritičko mišljenje. To je možda jedna od najvažnijih stvari u modernom društvu. Kako ideja ravne Zemlje ne može izdržati ni dvije minute kritičkog razmišljanja, oni koje je prihvaćaju stvarno imaju velikih problema, a često i mi s njima, jer neki od njih upravljaju dijelovima našega društva. Ja mogu samo nagađati zašto ljudi vjeruju nečemu bez ikakvih dokaza. Jedan od razloga je u činjenici da se ljudi kroz svoje obrazovanje često susreću s pseudoznanstvenim idejama, koje su u suprotnosti za znanosti, te ih prihvaćaju bez razmišljanja. Stoga slabo razviju kritičko razmišljanje i zato u kasnijoj dobi prihvaćaju neboluzne ideje poput ravne Zemlje, astrologije, života nakon smrti i sličnih", kaže Puljak.

Sven Marcelić, docent na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, kaže da su se promijenili načini komunikacije pa zato bilo koja grupa mišljenja može postati vidljiva, odnosno bilo tko može "isplivati" i dobiti na značaju.

"Sama priroda društvenih mreža je da se umrežava s istomišljenicima. Znanost je, pak, takva da se jako specijalizirano bavi apstraktnim stvarima pa teško komunicira s običnim čovjekom. To je slučaj bilo koje znanstvene vrste, od astronomije pa do društvenih znanosti. S druge strane, pitanje oblika Zemlje dokazuje se indirektno. Znanost, koja počiva na apstraktnom mišljenju i dokazima, kaže da je Zemlja okrugla, a ja je golim okom vidim ravnom. Uz to, odbijanje apstraktnog mišljenja kod ljudi je intuitivno. Vjerovati svojim očima je pak prirodno. Znanost često pobija ono što je ljudima intuitivno i logično. Internetom pokret dobiva na značenju. Znanost je jedan od temeljnih stupova modernosti, kao ideje, kao epohe. Moderni svijet se zasniva na znanosti i opovrgava mitove pa konzervativna reakcija ide na to da se napada znanost. Pokušava se je diskreditirati, jer razbija puno mitova, dovodi u pitanje tradiciju i ono što se čini zdravorazumski logičnim. Potkopava dva načina gledanja na svijet koji su ljudima prirodni i to je čini ranjivom", zaključuje Marcelić.

Puljak dodaje da nam je, unatoč tome i zahvaljujući upravo znanosti, zapravo bolje nego ikad.

"Svijet je danas bolji nego ikad u povijesti ljudskog roda. Nikad na svijetu nije bilo manje gladi, siromaštva, nepismenosti, ratova i nasilja, a ljudi nikad nisu živjeli zdravije, dulje i sretnije. Tako će se vjerojatno nastaviti. Da se razumijemo, svijet nije idealno mjesto za život. Jedan jedini gladan ili siromašan čovjek na kugli zemaljskoj je sramota za ljudski rod. Ali trebamo razumjeti da je svijet ipak bolji nego prije. Zašto je to važno? Zato jer je izuzetno važno shvatiti zbog čega je svijet danas bolji nego ikad. To je zbog toga što smo ga sagradili na temeljima razuma, znanosti i humanizma. Na istim temeljima ga moramo i dalje nastaviti graditi. Naročito je važno ove ideje o važnosti razuma, znanosti i humanizma prenijeti na nove generacije, koje će nastaviti graditi sve bolji svijet. Ovaj optimizam, nažalost, ne mogu opravdati za Hrvatsku. Danas u Hrvatskoj stanje nije dobro niti nam je dobra perspektiva. Za to je isključivo odgovorna pogrešna politika svih ovih godina. To trebamo promijeniti aktivnim uključivanjem u politiku i širenjem modernih ideja za moderno društvo koje trebamo izgraditi. Treba zamijeniti sve stare političare i njihove krive ideje. Za loše stanje u Hrvatskoj odgovorni su 70% HDZ i 30% SDP te njihovi sateliti, jer su otprilike toliko upravljali Hrvatskom. Dok ih ne zamijenimo novim ljudima i novim idejama, Hrvatska će, nažalost, propadati. Njih neće zamijeniti neki virtualni ljudi niti netko drugi, nego se mi moramo pokrenuti, dignuti s kauča ili tipkovnice i svoje ideje implementirati kroz aktivnu politiku. Nema drugog puta, a za dugoročni razvoj zemlje obrazovanje je najvažnija djelatnost. Bez obrazovanih ljudi nema modernog društva. Svaki roditelj koji svojem djetetu želi dobro, svaki čovjek koji samome sebi želi dobro, treba investirati svoje vrijeme, energiju, pa i novac - u obrazovanje. Tako će nam svima biti puno bolje", zaključuje Puljak.

Astrofizičar objasnio Evo zašto neki ljudi misle da je Zemlja ravna

Nikola Tesla je svjetski poznati Ličanin koji je svojim izumima oplemenio cijeli svijet. U rodnome mjestu u Smiljanu sagradili su mu Memorijalni centar u koji dolazi više ljudi nego što ih može primiti. Najbrojnija su djeca, mališani koji pojma nemaju i na kojima ostaje svijet.

"Važno je da djeca spoznaju da je tu živio veliki čovjek, da je trčao po ovim livadama po kojima i oni mogu trčati te da je smislio super ideje i da tako mogu i oni. Bitan je taj utjecaj na njih, jer u jednom posjetu Memorijalnom centru 'Nikola Tesla' neće naučiti puno toga. Nikola Tesla je bio mali dok je tu boravio, jer je sa sedam godina otišao na školovanje u Gospić, pa nakon toga u Karlovac. Ljude fascinira da mogu stajati u prostoriji po kojoj je Nikola Tesla koračao, sići do potoka kraj kojeg je smislio prve izume i dobio prve ideje o tome što je priroda, elektricitet.. A onda je taj genijalac kočijom, vlakom i brodom otišao u svijet te ga promijenio. Priroda je u Smiljanu još netaknuta i dolazak gradskih ljudi u prirodu čini svoje", rekla nam je Nikolina Krpan, voditeljica Memorijalnog centra "Nikola Tesla" u sklopu Muzeja Like u Smiljanu.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Kroz centar, koji je otvoren 10. srpnja 2006. godine, na Teslin rođendan, odnosno njegovu 150. godišnjicu, prošlo je oko 400 tisuća ljudi. Domaći gosti čine 60 posto posjetitelja, a od toga je opet 60 posto učenika do osmog razreda. Voditeljica Krpan kaže da im u jednom danu znaju doći dječji vrtić, osnovna škola, više obitelji, profesori, doktori znanosti, akademici, elektroinženjerski stručnjaci, umirovljenici i poslovnjaci s team buildinga. Lanjske godine kroz centar je prošlo 43 tisuće ljudi.

Nisu vjerovali Riješen misterij: Bakterije su nastale prije nego se mislilo

"Ove godine, prema podacima s kraja kolovoza, već smo za 9000 posjetitelja premašili taj broj! Došli smo do toga da postojeći kapaciteti ne mogu ni primiti više ljudi. Rodna kuća Nikole Tesle može primiti maksimalno 50 ljudi odjednom, nije klimatizirana, pa je ljeti nepodnošljivo, a zimi hladno, ispitna stanica u kojoj se može vidjeti eksperiment s Teslinom zavojnicom je malena, a i u dvoranu u kojoj puštamo dokumentarac o njegovu životu stane od 60 do 70 ljudi i bude gužva. Zato puštamo upola skraćenu verziju filma od 46 minuta. Na parking stane samo 16 automobila, pa ako dođu dva, tri autobusa, sve blokiraju. Ljudi nemaju gdje nešto pojesti, a nedostaju i WC-i te, naravno, dodatni sadržaji i objekti. Sve je to u planu i Grad Gospić zna za to. Grad Karlovac bi uskoro trebao početi s gradnjom Doma "Nikole Tesle" kraj gimnazije koju je tamo pohađao jer su već dobili građevinsku dozvolu", kaže nam Nikolina Krpan.

Dr. Boran Berčić predaje filozofiju na riječkom sveučilištu. To čini na tako zanimljiv način da je studentima gušt ulaziti u teške rasprave o bitku jer ih objašnjava na primjeru znanstveno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja i sama promišlja zemaljske situacije projicirane u daleki svemir.

Na njegovim se predavanjima, primjerice, razmišlja prestaje li čovjek postojati teleportacijom i je li nakon ponovne materijalizacije nastala nova individua ili se u teleportaciji zadržava kontinuitet jednog bića. Za razliku od riječkih Trekija, koji unaprijed promišljaju imaginarne situacije, postoje i ljudi koji ne promišljaju ništa, ali zaključuju 'bez beda' i snažno brane svoja uvjerenja. Razgovarali smo o tome s dr. Berčićem.

"Širenje pseudoznanosti vrlo je zanimljiva pojava i sigurno ima više uzroka. Istaknuo bih tri: vjerovanja se ne javljaju pojedinačno nego 'u paketima', skloni smo vjerovati u čuda i sloboda govora i pravo na vlastito mišljenje mogu se krivo shvatiti."

Vjerovanja dolaze u paketima.

"Zanimljiva činjenica o funkcioniranju ljudskog uma jest da ljudi ne prihvaćaju pojedina vjerovanja, nego gotove pakete vjerovanja. Tako nastaje ono što nazivamo svjetonazor. Inače, vjerovanje je stručni termin koji ne mora imati religijsku konotaciju: vjerujemo da pada kiša, da je poskupio benzin i slično. Vjerovanja koja dolaze u paketima često su potpuno heterogena i nemaju nikakve veze jedna s drugima, ali ipak se de facto javljaju zajedno. Što će ući u paket ovisi o socijalnim i povijesnim okolnostima, a ne o logičkim vezama. Niz je primjera. Istanbulska konvencija je o pravima žena i nema nikakve veze s religijom i nacijom, a upravo su bučni zagovornici religije i nacije bili najžešći protivnici njezine ratifikacije. Na skupovima 'Hod za život' puštali su Thompsona, a ne Doorse ili Zeppeline, iako i hipiji itekako mogu imati averziju prema abortusu. Misa se služi u Bleiburgu a ne u Jasenovcu, iako je hipoteza o inteligentnom dizajnu po tom pitanju potpuno neutralna. Negiranje Holokausta i negiranje evolucije vjerojatno su u značajnoj korelaciji, iako su to dvije potpuno nezavisne stvari. Kako to da se vjerovanja javljaju u paketima? Kako je to moguće? Gledajući iz perspektive spoznajne teorije, osnovna funkcija vjerovanja jest da točno odražava svijet, to jest da bude istinito. Međutim, vjerovanje ima i druge funkcije. Zajedničko vjerovanje omogućuje socijalnu koheziju: javno zastupanje nekog vjerovanja svrstava nas u ovu ili onu društvenu grupu. Socijalno poželjne odgovore možemo na podsvjesnom nivou iskreno prihvatiti kao istinite. Socijalni konformizam ne mora biti namjeran. To su psihološki mehanizmi zbog kojih vjerovanja dolaze u paketima", kaže Boran Berčić i nastavlja:

Fascinantan pogled Kako izgleda godina dana na Zemlji s milijun i pol kilometara udaljenosti?

"Nadalje, skloni smo vjerovati u čuda. Filozofski klasik na tu temu je 'O čudima', poglavlje X. 'Istraživanja o ljudskom razumu' Davida Huma iz 1748. Volimo znati stvari koje drugi ljudi ne znaju jer se tad osjećamo važno. Sjetite se samo priče da Tito nije pravi Tito nego sovjetski agent. Ne znam u kojoj su mjeri ljudi koji su je prepričavali u nju sami vjerovali, no priča je opet popularna. Pretpostavljam da je isti psihološki mehanizam odgovoran i za širenje ideje da čovjek zapravo nije kročio na Mjesec ili da tragovi koji ostaju iza mlaznih aviona sadrže opasne kemikalije kojima nas netko namjerno zaprašuje", kaže dr. Berčić te dodaje da nas to dovodi do slobode govora i prava na vlastito mišljenje.

"Sloboda govora sigurno je dobra stvar, no ona implicira i odgovornost za izrečeno, a to se često zaboravlja. Neki dan je ministar zdravstva izjavio da su žene koje su išle na kiretažu dobijale anesteziju, ali da su igle tih injekcija bile toliko male i toliko tanke da one nisu ni osjetile ubod. Koliko bi još bio ministar da je to izjavio u Njemačkoj ili Engleskoj? Kad bi opet dobio priliku za javni nastup? Ljudi imaju pravo na svoje mišljenje, to je točno i to je dobro, no to ne znači da neodgovorno smiju tvrditi bilo što. Učeniku koji pogrešno riješi zadatak iz matematike neće pasti na pamet da pogrešno rješenje opravdava pravom na svoje mišljenje. No kad se radi o politici, pa čak i povijesti ili biologiji, ljudi već misle da 'imaju pravo na vlastito mišljenje'. Negiranje Holokausta ili teorije evolucije nije pravo na vlastito mišljenje, nego pogreška, više ili manje opasna. Stav da roditelji imaju pravo sami odlučiti hoće li cijepiti svoju djecu suspendiran je nakon što je ovo ljeto u Dubrovniku izbila epidemija ospica", dodaje i nastavlja o utjecaju Crkve na društvo.

"Zanimljivo je pitanje jesu li znanost i religija spojive. Izvrstan rad na temu jest članak Nevena Sesardića 'Potkopava li znanost vjeru?' objavljen u časopisu Encyclopedia Moderna broj 49 iz 1998. godine. Ako se religiju shvati kao kulturnu baštinu koja nema pretenzija na istiniti opis stvarnosti, onda su spojive. No ako se religiju uzme kao nešto što pretendira na istiniti opis stvarnosti, onda nisu spojive. Činjenica da se vjeronauk predaje u školama sigurno ne pridonosi razvoju znanstvene slike svijeta. No Crkva je velika organizacija koja obuhvaća mnogo ljudi i nije moguće generalizirati. Po mojemu mišljenju, mjesto na kojem je teorija evolucije najuvjerljivije izložena jest franjevački samostan u Makarskoj. U prizemlju se nalazi muzej školjaka, Malakološki muzej. U prvoj prostoriji izloženi su crteži don Jure Radića koji opisuju kako rastu školjke. To su matematički modeli koji pokazuju kako složeni oblici nastaju ponavljanjem jednostavnih oblika. Kad se gledaju ti crteži, čovjek se ne može oteti dojmu da je život nastao matematičkom nužnošću. Ne samo da je živa materija nastala iz nežive, nego je morala nastati, nije mogla ne nastati. Tu nema potrebe ni za kakvom intervencijom", izgleda očito da je život morao nastati.

Naš satelit Mjesec je stariji nego što se mislilo, a znamo i kako je nastao

"Inače, Muzej je 1963. osnovao don Jure Radić, koji ima isto ime i prezime kao i ministar koji je tridesetak godina kasnije u ime Republike Hrvatske potpisao Vatikanske ugovore. Kreacionisti ponekad tvrde da teorija evolucije nije konkluzivno dokazana i da dostupna evidencija u principu ostavlja otvoreni prostor za intervenciju inteligentnog tvorca. Striktno uzevši, ovo je točno. Međutim, ovdje treba biti oprezan. Ovakva formulacija može stvoriti retorički dojam da evolucionizam još nije pobijedio te da je kreacionizam i dalje legitimni protivnik koji je još u igri, a to je potpuno pogrešno. Ni jedna empirijska hipoteza nije konkluzivno dokazana, svaka u principu ostavlja otvoren prostor za alternativu. No to ni u kom slučaju ne znači da su sve hipoteze jednako dobre i jednako uvjerljive. Ni hipoteza da postoji vanjski svijet nije konkluzivno dokazana i u principu ostaje otvorena mogućnost da je istinit solipsizam (da je vaša svijest jedino što postoji) ili da živite u Matrixu. Ni hipoteza da je svemir star 13,8 milijardi godina nije konkluzivno dokazana, u principu ostaje otvorena mogućnost da je Bog stvorio svijet prije pet minuta zajedno sa svom geološkom i palaentološkom evidencijom (Russellova hipoteza). Takve hipoteze uvijek ostaju u principu otvorene i nikad ih nije moguće u potpunosti isključiti. No to ne znači da predstavljaju legitimne protukandidate etabliranim znanstvenim teorijama. Inače, Parlamentarna skupština Vijeća Europe 2007. donijela je Rezoluciju 1508 pod nazivom 'Opasnosti kreacionizma u obrazovanju'. Da zaključimo: Zemlja je okrugla, čovjek je nastao evolucijom, cijepljenje je zdravo, čovjek je kročio na Mjesec, a putnički avioni ne rasprskavaju kemikalije", zaključuje Borčić.