Otkrili 'super-Zemlju': Bolja od nas, a možda i naseljena
Zasad su ga nazvali jezivo ružnim imenom – K2-18b, no iza toga se krije još jedan planet za koji je vrlo moguće da se u dogledno vrijeme ispostavi da na njemu postoje uvjeti za razvoj života. Što se astronoma tiče, K2-18b za sada udovoljava svim uvjetima. Oko svoje matične zvijezde na udaljenosti 111 svjetlosnih godina od nas planet orbitira po svoj prilici u onoj zoni u kojoj bi bilo spektakularno naći bilo kakav drugačiji planet osim sa stjenovitom površinom.
Osim toga, velika je vjerojatnost da je na njemu vladaju uvjeti u kojima su mogući oceani, odnosno tekuća voda. Do ovakvog otkrića, navodi Independent, došli su astronomi sa Sveučilišta Texas i sa b, koristeći pritom podatke koje je svojim promatranjima svemira prikupio Europski južni opservatorij (ESO). Bi li na planetu moglo biti vode ili ne, osim o položaju orbite oko zvijezde, ovisi i o tome je li planet dovoljne mase i o kakvoj je matičnoj zvijezdi riječ.
Sigurno je da planet posjeduje atmosferu, a kako kruži oko zvijezde klasificirane kao crveni patuljak, to znači da po svoj prilici ima i uvjete za vodu. Jedno plus drugo i dolazi se do zaključka da je na njemu moguć život. Crveni patuljak, inače, nema nikakve veze s popularnom otkačenom humorističnom space operom, nego je riječ o zvijezdama mase između 8 i 57 posto Sunčeve.
Puno niža masa znači i puno slabiji, odnosno sporiji proces nuklearne fuzije u njima, zbog čega je crveni patuljak puno hladniji od Sunca, zrači puno manje energije, čak i do 10.000 puta manje, što u konačnici znači da takve zvijezde traju neusporedivo dulje od najmasivnijih. Jedna takva je i Proksima Centaura, Suncu prvi zvjezdani susjed, udaljen od nas samo 4 svjetlosne godine.
Što se najnovijeg otkrića tiče, nastojeći izmjeriti masu i neke druge karakteristike planeta, astronomi su uočili još jedan planet oko iste zvijezde. I taj planet dobio je vrlo uzbudljivo ime; K2-18c. "To što smo uspjeli izmjeriti masu i gustoću K2-18b bilo je čudesno, ali otkriti pritom još jedan planet, bilo je i stvar sreće i podjednako uzbudljivo", kazao je montrealski šef projekta Ryan Cloutier.
Jedina razlika u odnosu na Zemlju, koliko se za sada zna o planetu "b", jest to što je nešto veći od Zemlje. Postoji mogućnost da je riječ čak i o vodenom planetu, potpuno ili uglavnom prekrivenom oceanom, ali s ledenim pokrivačem na površini.
Takav je, primjerice, Jupiterov satelit Europa, što je legendarni Arthur C. Clarke još prije skoro pola stoljeća predvidio i koristio u svojoj trilogiji o "Odiseji u svemiru". Planet "c" u ovom sustavu koji astronomi sada prate najvjerojatnije je tako blizu svojoj matičnoj zvijezdi da je previše vruć za mogućnost života.