Na sjeveru Gane u selu Paga, na samoj granici s Burkinom Faso, lokalci njeguju vrlo bliske odnose s krokodilima. Ovi ogromni gmazovi gotovo su im poput kućnih ljubimaca – hrane ih i paze, a zauzvrat žene bez problema mogu otići do obližnjeg ribnjaka i tamo prati rublje bez straha da će ih napasti ove goleme životinje. Čak su postale i turistička atrakcija, domaći uvjeravaju turiste da ih životinje neće napasti – ali...

Ne smije im se prilaziti od naprijed, nego samo od repa.

No, i domaće stanovništvo i krokodili već su odavno u opasnosti od prirodne nepogode. Smješteni južno od Sahare, na rubu polusušne regije Sahel, tlo je prekriveno finom, poput pudera sitnom pješčanom prašinom koja ovamo dolazi iz Sahare i lijepi se za tlo, piše BBC.

Nakošena stabla i grubo trnovito grmlje savršeno su prilagođeni za sušne periode. Ali u Pagi u Pagi i okolnim selima raste populacija i sječa stabala je porasla jer im je potrebna kao građevni materijal i kao ogrijev. A bez stabala vjetar i kiše jednostavno uklanjaju tlo ne ostavljajući ništa za sadnju usjeva i ostavljajući samo divlju vegetaciju. Zemlja se i ovdje pretvara u pustinju.

"Šume se jako brzo krče i to već sad znači da će posljedice snositi generacije koje dolaze iza nas. Stoga smo pronašli način kako da zaustavimo širenje pustinje", govori Julius Awaregya.

Rješenje je u zidu. Ne onom kakvi se grade da zaustave migarnte, nego o zidu od posađenih stabala. Ali ne bilo kojih, nego od stabala bagrema, mahagonija, neema i najviše baobaba.

Život u miru Tradicija u Africi: Evo zašto se žene tu udaju za žene

Ovom stablu naročito je porasla vrijednost na tržištu otkako su se za njegove plodove zainteresirale velike svjetske kompanije.

Baobab je sukulent – biljka koja u svoje listove sprema vodu i savršena je za suhe klime bez vode, a mogu preživjeti i više od 2.000 godina.

Kad dosegnu mladenačku dob – odo oko 200 godina, počnu donositi plodove koji imaju zelenu bodljikavu ljusku, a ona sazrijevajući otvrdne i postane tamnosmeđa i glatka. Unutar oklopa je pulpa koja je potpuno suha i bjelkasta i ima citrusni okus.

Sve do nedavno plodovi baobaba su lokalnom stanovništvu bili obično voće koje bi lokalne žene čekale da posmeđi i padne na tlo, a onda bi od njega radile slatkiše ili sokove. Danas to više nije slučaj. Dugačkim štapovima tresu poluzrele plodove sa stabla i sakupljaju ih u vreće. 

No, za ovu biljku zainteresirali su se i veliki igrači. Privučeni velikim količinama vitamina C kojeg sadrži, kao i kalcija, magnezija, kalija i željeza, tvrtke Coca-Cola, Costco, Innocent Smoothies, Suja Juice i Yeo Valles sa sjedištem u Velikoj Britaniji, počele su otkupljivati sve veće količine i počele plasirati proizvode na bazi baobaba.

SVE SE MIJENJA Čovječanstvo ne potječe iz Afrike nego iz - Europe

"Baobab ima puno potencijala. To je vrlo posebno stablo u Africi i ima veliku kultnu vijednost – u nekim dijelovima smatra se svetim i lokalno stanovništvo ga vide kao dom u kojem su duhovi predaka.

No imalo je sve do nedavno malu ekonomsku vrijednost, a sad se stvari mijenjaju", kaže Andrew Hunt, suosnivač i izvršni direktor Adune, brenda zdrave hrane koji surađuje s malim proizvođačima baobabovog praha u Gani i susjednoj Burkini Faso.

Aduna plaća oko 45 ganskih cedija – oko 8 dolara a za vreću od 38 kilograma baobab plodova, zajedno s premijom za organski uzgoj koja iznosi još dodatnih oko 12 dolara.

"Ako se zna da je do sad prosječni godišnji prihod u cijelom selu bio oko 50 dolara, onda ovo čini veliku razliku", govori Hunt koji je financirao i sadnju oko 5.000 novih stabala.

Klub boraca Sport siromaha: Tuku se za novac zavezanih ruku

Osim što stabla nisu samo izvor zarade, ona bi trebala postati štit od šrenja pustinje. Pothvat poznat pod imenom 'Veliki zeleni zid' planira se proširiti na 8.000 kilometara, a za to postoje dobri razlozi.

Nime, Sahara se tijekom prošlog stoljeća povećala za više od 7.600 četvornih kilometara i sad je 10 posto veća površinom nego li je bila prije točno 100 godina.

UN procjenjuje da se 120.000 četvornih kilometara zemlje na globalnoj razini izgubi zbog širenja pustinja. Procjenjuje se da čovječanstvu to na dnevnoj bazi uzrokuje gubitak od oko 1,3 milijarde dolara.