Homo sapiens je na Zemlji 200 000 godina - plus ili minus nekoliko desetaka tisuća godina. Veći dio tog vremena obavijen je maglom pretpovijesti. Ono što znamo skupljeno je dešifriranjem fosilnih zapisa kroz principe evolucijske teorije. Pa ipak, nova otkrića sadrže potencijal da se to znanje preoblikuje i navedu znanstvenike na nove, prethodno nedorečene zaključke.
Upravo je to učinio set od 8 milijuna godina starih zuba. Istraživači su nedavno pregledali gornju i donju čeljust starog europskog majmuna. Njihovi zaključci upućuju na to da su "praoci" čovječanstva možda nastali u Europi prije nego što su migrirali u Afriku, što bi moglo poremetiti znanstveni konsenzus koji je postojao još od Darwinovih dana.
Kao što je objavljeno u časopisu New Scientist, kosti stare od 8 do 9 milijuna godina pronađene su u Nikitiju, u sjevernoj Grčkoj, 90-ih godina.
David Begun, antropolog sa Sveučilišta u Torontu, i njegov tim nedavno su preispitali kosti čeljusti. Oni tvrde da je izvorna identifikacija bila netočna. Na temelju fosilnih očnjaka sličnih homininu i premolarnih korijena, oni identificiraju da majmun pripada ranije nepoznatom proto-homininu.
Istraživači pretpostavljaju da su ovi proto-hominini bili evolucijski preci drugog europskog velikog majmuna Graecopithecusa, koji je isti tim uvjetno identificirao kao rani hominin 2017. Graecopithecus je živio u jugoistočnoj Europi prije 7,2 milijuna godina. Ako je pretpostavka točna, ti bi hominini migrirali u Afriku prije 7 milijuna godina, nakon što su prošli veći dio svog evolucijskog razvoja u Europi.
Begun ističe da su jugoistočnu Europu nekoć zauzimali preci životinja poput žirafe i nosoroga. "Opće je prihvaćeno da je to bila pronađena fauna većine onoga što danas vidimo u Africi", rekao je za New Scientists. "Ako antilope i žirafe mogu ući u Afriku prije 7 milijuna godina, zašto ne i majmuni?"
Nedavno je tu ideju opisao na konferenciji Američkog udruženja fizičkih antropologa.
Važno je napomenuti da je Begun prije postavio slične hipoteze. Pišući za časopis Journal of Human Evolution iz 2002. godine, Begun i Elmar Heizmann iz Prirodoslovnog muzeja u Stuttgartu raspravljali su o velikom fosilu majmuna pronađenog u Njemačkoj koji su tvrdili da bi mogao biti predak (općenito govoreći) svih živih velikih majmuna i ljudi.
"Pronađen u Njemačkoj prije 20 godina, ovaj uzorak je star oko 16,5 milijuna godina, nekih 1,5 milijuna godina stariji od sličnih vrsta iz istočne Afrike", rekao je Begun u izjavi tada. "To sugerira da su se veliki majmun i ljudska linija prvi put pojavili u Euroaziji, a ne u Africi."
U knjizi "Descent of Man", Charles Darwin je predložio ideju da hominini iziđu sa kontinenta Afrike.
Od Darwinova vremena otkrili smo mnogo više fosila i otkrili nove dokaze kroz genetiku. Kao takva, naša priča o afričkom podrijetlu doživjela je mnoga ažuriranja i revizije od 1871. godine.
Do sada se sugerira da je kolijevka cijelog čovječanstva bila Afrika. Homo sapiens razvio se isključivo i nedavno na tom kontinentu. U nekom trenutku u prapovijesti naši su preci migrirali iz Afrike u Euroaziju i zamijenili druge podvrste roda Homo, kao što su neandertalci. To je dominantna teorija među znanstvenicima.
Multiregionalna teorija sugerira da su ljudi evoluirali paralelno u različitim regijama. Prema ovom modelu, hominini Homo erectus napustili su Afriku kako bi se naselili diljem Euroazije i (možda) Australije. Ove različite populacije konačno su evoluirale u moderne ljude zahvaljujući pomaganju protoka gena.
Zagovornici modela "izlaska iz Afrike" nisu sigurni jesu li ne-afrički ljudi potjecali od jedne migracije iz Afrike ili barem dva glavna vala migracija nakon kojih je uslijedilo mnogo križanja.
Ne slažu se svi antropolozi s Begunom i njegovim zaključcima. Kao što je primijetio New Scientist, moguće je da majmun Nikiti uopće nije povezan s hominima. Možda je samostalno razvio slične značajke, razvijajući zube kako bi jeli sličnu hranu ili žvakali na sličan način kao rani hominini.
