Danska poštanska služba dostavit će svoje posljednje pismo 30. prosinca, čime se završava tradicija dugu više od 400 godina, piše Guardian.
PostNord, tvrtka nastala 2009. spajanjem švedske i danske poštanske službe, ranije ove godine najavila je odluku o prestanku dostave pisama, uz najavu otkaza za 1500 zaposlenika u Danskoj i uklanjanja 1500 crvenih poštanskih sandučića, navodeći “sve veću digitalizaciju” danskog društva kao razlog.
Opisavši Dansku kao “jednu od najsvjetlije digitaliziranih zemalja na svijetu”, tvrtka je rekla da je potražnja za pismima “drastično pala”, dok je online kupovina u porastu, što je dovelo do odluke da se umjesto toga fokusiraju na pakete.
Kada su poštanski sandučići ponuđeni na prodaju početkom ovog mjeseca, 1000 ih je prodano za samo tri sata; cijene su bile 2.000 DKK (oko 235 £) za one u dobrom stanju i 1500 DKK (oko 176 £) za one malo oštećene. Dodatnih 200 bit će ponuđeno na aukciji u siječnju. PostNord će nastaviti dostavljati pisma u Švedskoj, a neiskorištene danske markice bit će moguće zamijeniti u ograničenom roku.
Danci i dalje mogu slati pisma putem dostavne tvrtke Dao, koja već dostavlja pisma u Danskoj, a od 1. siječnja planira povećati broj isporučenih pisama s oko 30 milijuna u 2025. na 80 milijuna sljedeće godine. No, korisnici će morati osobno donijeti pisma u Dao trgovinu ili platiti dodatno za kućnu dostavu te platiti poštarinu online ili putem aplikacije.
Danska pošta bila je odgovorna za dostavu pisama u zemlji od 1624. godine. U posljednjih 25 godina slanje pisama u Danskoj palo je za više od 90 posto.
Ipak, postoje znakovi da mlađa populacija ponovno pokazuje zanimanje za pisma. Dao je istraživanjem utvrdio da osobe između 18 i 34 godine šalju dva do tri puta više pisama od ostalih dobnih skupina. Trend istraživač Mads Arlien-Søborg objašnjava ovaj porast time da mladi traže “protutežu digitalnoj prenatrpanosti” i da je slanje pisama postalo “svjesni izbor”.
Prema danskom zakonu, mora postojati mogućnost slanja pisama. To znači da, ako bi Dao prestao s dostavom, vlada bi morala imenovati drugu tvrtku koja će to obavljati. Izvori bliski Ministarstvu prometa tvrde da neće biti “praktične razlike” jer će ljudi i dalje moći slati i primati pisma, samo preko druge tvrtke, a značaj promjene je “čisto sentimentalan”.
Magnus Restofte, direktor muzeja pošte, telekomunikacija i komunikacija Enigma u Kopenhagenu, upozorava da je povratak na fizičku poštu gotovo nemoguć jer je Danska jedna od najsvjetlije digitaliziranih zemalja na svijetu.
Pod MitID sustavom – nacionalnim digitalnim identitetom Danske, koji se koristi za sve, od online bankarstva do elektroničkog potpisivanja dokumenata – sva službena komunikacija automatski se šalje digitalno. Samo mali broj ljudi, 5%, odlučuje se primati fizička pisma.
Restofte ističe da je javnost u Danskoj pragmatično prihvatila promjenu jer rijetki više primaju fizička pisma, a neki mlađi nikad nisu ni poslali fizičko pismo. Nedostatak fizičkih pisama zapravo je povećao njihovu vrijednost. “Primanje fizičkog pisma danas ima izuzetno veliku vrijednost,” kaže Restofte. “Ljudi znaju da ako netko ručno piše pismo, uložio je vrijeme i novac.”
Kim Pedersen, zamjenik direktora PostNord Danska, prilikom objave odluke rekao je: “Bili smo danska pošta 400 godina, stoga je teška odluka okončati taj dio naše povijesti. Danci postaju sve digitalniji, što znači da danas postoji vrlo malo pisama, a pad je toliko značajan da tržište pisama više nije profitabilno.”
