U društvu rastrganom podjelama različita su tumačenja povijesti pogubna

Po uzoru na brojne druge, veće gradove, tad još Habsburške monarhije, slavonska je ravan načičkana kuž- nim pilovima, zavjetnim stupovima podizanima mahom u 18. stoljeću, kako bi stajao kao trajan spomen na zavjet protiv kuge i kao znak zahvalnosti mjesnom zaštitniku ili kojoj drugoj božanskoj osobi. Logično je, stoga, da se jedan takav visok stup nalazi i u Varošu, mitskome mjestu razvoja radnje mnogih romana Pavla Pavličića. Logično gotovo koliko i to da radnju svojeg posljednjeg romana ovaj vrsni stilističar plete mahom oko tog “pila” koji se gotovo kao kamen temeljac našao u središtu povijesti grada čija se 250. godišnjica osnutka obilježava, kako i priliči, međunarodnim i multidisciplinarnim znanstvenim skupom u počast gradu i spomeniku, ali i na uzbunu mnogim malim, osobnim povijestima i osobnim percepcijama njihovih sudionika. Jedan od njih, Vjeko Drugan, posebno je involviran u priču o postojećem, a nestajućem i nepoznatom zavičaju pred čijom ljepotom ostaje nijem, a poviješću zatečen u ovom romanu najplodnijeg domaćeg pisca. U grotlu tajni, intriga, ali i različitih tumačenja Pavličić će, možda i nehotice, razotkriti tajnu koja i nije toliko nedokučiva - u društvu rastrganom podjelama različita su tumačenja povijesti pogubna poput epidemije opasne bolesti.