Prvi saziv Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 30. svibnja 1990. u Zagrebu nakon prvih višestranačkih izbora održanih u travnju i svibnju. Za predsjednika Sabora izabran je dr. Žarko Domljan, a za predsjednika Izvršnog vijeća Stjepan Mesić. Izabrana su tri potpredsjednika Sabora, a četvrto mjesto je upražnjeno jer je Srpska demokratska stranka, čiji zastupnici nisu prisustvovali konstituiranju Sabora, brzojavom otklonila kandidaturu svog predstavnika.
Za potpredsjednike su izabrani Ivica Percan, Stjepan Sulimanec i Vladimir Šeks, a za tajnika Sabora Velibor Kikerec. Tog dana političke suparnike - šefa ljevice Ivicu Račana i vječnog HDZ-ova Vladimira Šeksa u raspravi je snimio fotograf Josip Bistrović.
Sve je dramatične političke trenutke tog doba Pixsellovim fotografijama dokumentirao Bistrović, kao i vrijeme uoči izbora, u travnju 1990. kad je u Domu sportova organiziran veliki skup SDP-a. To su izbori koje će Račan izgubiti pa će HDZ imati 205 zastupnika, a SDP-SKH 107. Koalicija narodnog sporazuma imala je 21 zastupnika, a SDS pet, koji će odbiti sudjelovati. Još 13 je nezavisnih ili predstavnika nacionalnih manjina. Od 351 zastupnika HDZ ima lagodnu, ali ne i dvotrećinsku većinu.
Fotoaparati hrvatskih reportera škljocat će i 25. srpnja 1990. Bio je to važan dan za Hrvatsku. Sutradan, na naslovnici Večernjaka od 26. srpnja 1990. veliki naslovi "Suverena Hrvatska" i "Ustav piše narod". U podnaslovu: "Proglašenjem amandmana na Ustav promovirana državna suverenost Hrvatske, čime je ona ujedno izgubila socijalistička obilježja. Hrvatskom se suverenošću ne zadire u pravo drugih, ali se snagom ustavne riječi poručuje drugima da se s Republikom hrvatskom može razgovarati samo kao sa suverenom državom."
Unutra je glasovanje i Franjo Tuđman drži govor. Na kraju zasjedanja, piše Večernji, gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić i predstavnici odbora za podizanje spomenika banu Jelačiću poklonili su Saboru minijaturu spomenika kao uvjerenje da će taj spomenik biti vraćen na povijesno mjesto u Zagrebu.
Vani na Markovu trgu uzima se mjera za novu ploču, valjalo je skinuti onu na kojoj je pisalo "Sabor Socijalističke republike Hrvatske" i sad je trebalo pisati "Hrvatski sabor". Prvi put tu su redarstvenici, hrvatska policija s kapama na kojima je hrvatski grb. Sve se mijenja u čas. Tog dana udaljeni su temelji hrvatske samostalnosti. Vani barjaci i limena glazba, pjeva se Vila Velebita.
"Prijedlog da se pristupi izradi novog republičkog ustava naišao je na jednodušnu podršku u svim saborskim vijećima (zasjedanju nije prisustvovao pet zastupnika SDS-a, napominje Večernjak). Kako je u Vijeću udruženog rada rekao Marko Vlašić (SKH-SDP), riječ je o nesporno najznačajnijem dokumentu Hrvatske koji treba donijeti kako bi se ova republika što bolje razvijala u demokratskom duhu", pisao je Večernji list. Ali zbog pristajanja na dvotrećinsko odlučivanje o pojedinim amandmanima, lijevi blok u svim vijećima suzdržao se od glasovanja o cjelini amandmana, piše Večernji list.
Ivica Račan na nekim je Bistrovićevim fotografijama zabrinut. Baš jučer je prošlo 19 godina od njegove smrti. Jasno mu je da više nije glavni on, što je do jučer bio kao šef tadašnjeg SKH-SDP-a. Nakon demokratskih izbora jači je HDZ, sve moćniji.
Franjo Tuđman u svom govoru tog dana spominje i paralelni sabor, koji se održava u Srbu. Tamo je glavni Jovan Rašković.
"Želio sam iskoristiti ovaj trenutak što govorim pred vama kada se održava istovremeno neki drugi sabor, da taj sabor nije izazvan nikakvim našim postupcima, štetnim prema srpskom pučanstvu, nego da je on insceniran, da se on provodi po režiji, ali mogu vas obavijestiti ja sam imao razgovor s tim famoznim Raškovićem koji jedno govori nama, a drugo u novinama. Imamo iz tog razgovora, molim vas lijepo, i fonografski snimak, koju se može čuti i predočiti. On otvoreno kaže: 'Ja poštujem vas osobno, ja poštujem ono što nova hrvatska vlast govori, ali ja sam nemoćan. Postavlja se pitanje zašto je nemoćan?“
Ovo su amandmani 64-74 koje je usvojio Sabor 25. srpnja 1990:
U nazivu Ustava i u njegovim odredbama riječ „socijalistička“ ispred riječi „Republika Hrvatska“ briše se. Republika Hrvatska nositelj je političkoga i gospodarskog suvereniteta. Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku šahovnice sastavljen od 25 crvenih i bijelih polja. Zastava Republike Hrvatske sastoji se od trobojnice: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Oblici vlasništva izjednačuju se u zakonskom pogledu, imaju jednaku pravnu zaštitu. Nositelji prava vlasništva su fizičke i pravne osobe. Građanima se jamči pravo vlasništva. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete utvrđene zakonom. Privreda društvenog vlasništva i druge oblike vlasništva uređuje se zakonom. U Republici Hrvatskoj službeni je u uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, a u određenim sredinama i drugo pismo uz latinično pod uvjetima utvrđenim zakonom. Ustav jamči slobodu udruživanja, slobodu političkog organiziranja i djelovanja. Ako organi društveno-političkih zajednica donose propise i druge akte, dužni su osigurati njihovu usklađenost s Ustavom i zakonom.
Radi osiguranja izvršavanja zakona, organi uprave imaju pravo i dužnost donositi opće i pojedinačne akte. Predsjedništvo Republike Hrvatske čine predsjednik Republike i članovi koji imaju funkciju potpredsjednika. Za obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga Republike osnivaju se ministarstva i druge republičke upravne organizacije. U odredbama Ustava riječi „predsjednik Predsjedništva“ zamjenjuju se riječima „predsjednik Republike“, a riječi „republički sekretar“ riječju „ministar“. Za ostvarivanje Ustavom i zakonom zajamčenih prava i utvrđenih potreba interesne zajednice osnivaju se u oblastima odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zaštite i drugim djelatnostima. Za provođenje amandmana od 64. do 74. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske donosi se ustavni zakon.
