Na jumbo plakatu u Teheranu, snimljenom jučer, Donald Trump sjedi dopola uokviren televizijskim ekranom. U gornjoj polovici pokazuje V kao victory, znak pobjede, ali u dijelu koji se ne vidi na ekranu njegova je noga slomljena, dok drugom rukom pridržava štaku. Tako ga Iranci vide i dogovor o miru s Trumpom smatraju svojom velikom pobjedom. "Posljednja predstava jednoga gubitnika ", piše na propagandnom plakatu kojih je pun Teheran.
Američki predsjednik potpisao je jučer sporazum o okončanju rata s Iranom, ali njegovo priznanje da je glavni motiv bio strah od ekonomskog sloma i burzovnih previranja izazvalo je lavinu kritika. Mnogi upozoravaju da sporazum daje Iranu milijarde dolara kroz ublažavanje sankcija i prepušta gotovo svu američku pregovaračku moć prije ključnih razgovora o nuklearnom programu. Donald Trump je još prošlog mjeseca inzistirao da ne razmišlja o financijama Amerikanaca dok pregovara s Iranom. Očito se predomislio.
- Nisam želio vidjeti ekonomsku katastrofu. Da se ovo nastavilo, to se moglo dogoditi - rekao je Trump u srijedu, pokušavajući objasniti što kritičari vide kao duboko manjkav sporazum, navodi CNN. Ide se toliko daleko da ih dobar dio smatra kako je Trump taj rat zapravo izgubio.
Vijest o sporazumu odmah je utjecala na cijene nafte, koje su u srijedu ponovno pale. Cijena sirove nafte Brent pala je ispod 80 dolara, na najnižu razinu od početka rata. Međutim, nakon Trumpovih prijetnji ponovnim nasiljem, cijene su se oporavile za više od jedan posto. Nakon potpisivanja, američka sirova nafta pala je za 1,25 posto na 75,83 dolara po barelu, dok je Brent pao za 1,4 posto na 78,41 dolara po barelu.
Trumpov komentar, izrečen u Francuskoj, otkriva kako pod političkim pritiskom često bira kratkoročnu korist umjesto dugoročne strateške borbe. Također naglašava njegovo duboko poštovanje prema mudrosti tržišta, za koja je rekao da su "briljantnija" od bilo kojeg njegovog savjetnika, "osim mene, naravno". Priznao je da je pratio kako burza "poleti poput rakete" svaki put kad bi spomenuo mir s Iranom i kako bi "vrlo, vrlo snažno" pala kada bi naslovi upućivali na propast pregovora.
- Jedan predsjednik koji nisam želio biti bio je pokojni, veliki Herbert Hoover - izjavio je, misleći na američkog predsjednika kojeg se krivi za Veliku depresiju. Iako udarac iranskog rata nije bio toliko ekstreman, sukob je uzrokovao rast cijena goriva i potaknuo inflaciju.
Memorandum o razumijevanju, koji postavlja okvir za pregovore u idućih 60 dana, čini se da Iranu odmah daje gotovo sve. Predviđa ukidanje svih američkih sankcija, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava i uspostavu plana za obnovu vrijednog najmanje 300 milijardi dolara. Zauzvrat, Iran se obvezao na prekid vatre i ponovno otvaranje strateški važnog Hormuškog tjesnaca.
Upravo zbog toga mnogi republikanci, uključujući bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea, sporazum su nazvali "popuštanjem". Plaćanjem tako visoke cijene za zaustavljanje borbi, Trump je praktički poslao poruku, ne samo Iranu već i drugim protivnicima, da se odlučnost Washingtona u vojnim sukobima može potkopati ako pronađu način za pojačavanje političkog pritiska kroz ekonomski rat.
Njegovo priznanje da su ekonomski troškovi pokretali odluku potvrdilo je strateški uvid Irana: da će cijena sukoba postati nepodnošljiva za Amerikance jednom kad se početni zračni napadi smire. To znači da je glavni adut Teherana - sposobnost zatvaranja izvoza nafte kroz Hormuški tjesnac - postao još moćniji.
Osim što jača poziciju Irana, čini se da je Trump ovim potezom napustio Irance kojima je na početku rata poručivao da je to njihova "jedina prilika za generacije" da svrgnu brutalnu vlast. U ogromnom ustupku Teheranu, memorandum obvezuje i Sjedinjene Države i Iran da se "suzdrže od miješanja u unutarnje poslove druge strane".
Ovim je Trump možda vezao ruke ne samo sebi, već i svojim nasljednicima. Kritike stižu i iz Izraela, gdje je premijer Benjamin Netanyahu izrazio zabrinutost jer sporazum ne rješava odmah pitanje iranskog nuklearnog programa, već ga odgađa za buduće pregovore.
Na konferenciji za medije nakon summita G7, Trump je inzistirao da će sporazum okončati sukob. No, istovremeno je zaprijetio da će "bacati bombe na njihove glave" ako se Iran ne bude držao dogovora. Takva prijetnja izravno je u suprotnosti s prvom točkom memoranduma, koja SAD-u zabranjuje "prijetnju ili upotrebu sile".
Također, Trump je ublažio svoj stav o iranskom balističkom raketnom programu, izjavivši kako je "u redu" da Iran posjeduje određene projektile s obzirom na to da ih imaju i druge zemlje u regiji. Dodatno je umanjio pritisak na Teheran rekavši da 60-dnevni rok za pregovore ne vidi kao "čvrst rok".
U još jednom bizarnom obratu, Trump je potpisao primjerak memoranduma u dvorcu Versailles i poslao fotografiju Irancima. Njegov teatralni potez samo pojačava dojam da su mu vizualni efekti sporazuma barem jednako važni kao i njegov sadržaj, postavljajući pitanje je li potpisani dokument uvod u ozbiljnu diplomaciju ili samo Trumpov izlaz iz vlastite iranske avanture.
Memorandum o razumijevanju u 14 točaka, nazvan "Islamabadski memorandum", produljuje primirje iz travnja za dodatnih šezdeset dana, uključujući i frontu u Libanonu, kako bi se stranama omogućilo da ispregovaraju konačni mirovni sporazum. Trump i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian digitalno su potpisali dokument na engleskom i farsiju.
Sporazum uključuje potpunu obnovu pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac "bez naknade" u početnom razdoblju, ukidanje američke blokade iranskih luka, ukidanje američkih sankcija Iranu, odmrzavanje njegove imovine te osnivanje investicijskog fonda od 300 milijardi dolara za poslijeratnu obnovu Irana. Prema odredbama, Iran se također obvezuje da neće proizvoditi nuklearno oružje, potvrđujući obećanje koje daje desetljećima, te je pristao na lokalno "razrjeđivanje" svojih zaliha obogaćenog uranija.
Jedan od ključnih prijepora ostaje budućnost plovidbe Hormuškim tjesnacem. Iako sporazum nalaže besplatan prolaz idućih šezdeset dana, Ghalibaf je naglasio da se tjesnac "neće vratiti na prijeratne uvjete" i da će Iran početi naplaćivati prolaz brodovima nakon isteka tog razdoblja. Trump je ranije izjavio da neće prihvatiti uvođenje cestarina za prolazak ovom vitalnom energetskom rutom.
