Dok se u Gospiću građani pitaju što je završilo u zemlji i koliko će dugo tamo ostati, hrvatski politički vrh nalazi se u uobičajenom kolovoškom ritmu. Vlada je na ljetnoj stanci, a predsjednik razmatra mogućnost da prekine godišnji odmor zastupnika i sazove izvanrednu sjednicu Sabora nakon što je problem 37.000 tona otpada u Lici preko noći od ekološke afere postao jedna od najvećih političkih tema ovog ljeta.
Nalaz vještaka koji je objavio USKOK prilično je neugodno ljetno štivo. Na lokaciji industrijskog kompleksa u Bilajskoj ulici u Gospiću pronađeno je oko 37.000 tona miješanog otpada, među kojim su ostaci električne i elektroničke opreme, plastika, građevinski materijal i dijelovi medicinskog otpada. Gotovo 33.000 tona, prema nalazu, zakopano je i pomiješano sa zemljom. Na dijelu lokacije utvrđeno je nepovratno uništenje staništa, a u podzemnim vodama nizvodno pronađeni su i PFAS spojevi, zloglasne "vječne kemikalije". Najviša izmjerena koncentracija iznosila je 200,5 nanograma po litri. Riječ je o podzemnim vodama kod odlagališta, ne o vodi iz javnog vodoopskrbnog sustava. Hrvatski zavod za javno zdravstvo tvrdi da je voda koju stanovnici Gospića dobivaju iz vodovoda zdravstveno ispravna, a premijer Andrej Plenković poručio je da bi je i sam pio. HZJZ bi o kvaliteti vode trebao javnost izvještavati svakih nekoliko dana.
To stanovnicima koji žive pokraj odlagališta nije osobita utjeha. Obitelj Jelinić, koja živi otprilike kilometar od lokacije i bavi se poljoprivredom, za N1 je govorila o strahu za djecu, životinje, vrtove i budućnost gospodarstva. Kažu da se drveće suši, da su neko vrijeme kupovali vodu, ali da im je to postalo preskupo. A onda je stigla i politika. Predsjednik Zoran Milanović nazvao je slučaj ekocidom i zatražio hitnu sanaciju. Plenković je, s druge strane, odbacio zahtjeve da se postupak preskače zbog političkog i medijskog pritiska te dio reakcija oporbe nazvao pokušajem stvaranja "fabricirane izvanredne situacije". Posebno je primijetio količinu političke energije koja se, kako je rekao, pojavila "usred ljeta".
I doista - usred ljeta smo. Posljednja sjednica Vlade prije ljetne pauze bila je najavljena za 31. srpnja, a povratak redovitih sjednica za 20. kolovoza. Plenković i ministri odmor prekidaju zbog pojedinih državnih i službenih obveza, kao što je premijer učinio i zbog sastanaka oko Gospića. No njihove tradicionalne ljetne adrese dobro su poznate: Plenković - Costabella kod Rijeke, Milanović - Vila Kovač na Hvaru.
Iako nema službeni status državne rezidencije, luksuzna vila Costabella već godinama služi kao omiljeno ljetno utočište premijera Andreja Plenkovića. Kompleksom upravlja AKD, tvrtka iz sustava Ministarstva unutarnjih poslova, čija je osnovna djelatnost proizvodnja osobnih iskaznica, putovnica i drugih sigurnosnih dokumenata, ali koja upravlja i ovom vrijednom nekretninom u državnom vlasništvu.
Sama vila sagrađena je 1924. godine. Smještena je na čak 5639 četvornih metara zemljišta, od čega park zauzima 3824 kvadrata, dvorište dodatnih 500 kvadrata, dok glavna kuća ima 288 četvornih metara. U sklopu kompleksa nalazi se i manji stambeni objekt od 81 kvadrata, bazen od čak 174 četvorna metra, pomoćni objekti, privatna lučica i dio obalnog puta koji ulazi u režim pomorskog dobra. Glavna kuća skriva saunu, malu vinoteku i salon za zabavne igre sa stolom za bilijar, dok kamene stepenice vode prema moru i privatnom pristaništu ispod južnog ulaza.
No mnogo zanimljivija od arhitekture jest povijest vile iza koje stoje brojni mitovi. Upravo je ovdje, kako govore stari Riječani, navodno boravio i slavni mafijaški boss Al Capone, po kojemu je vila dobila neslužbeni nadimak. Neki tvrde kako je u njoj skrivao čak i vlastitu majku nakon Drugog svjetskog rata, dok drugi smatraju da je riječ o urbanoj legendi bez čvrstih dokaza. Ipak, priča je desetljećima opstala, baš kao i glasine da je Capone financirao gradnju privatne lučice ispod vile.
Kasnije su objekt koristili čelnici Udbe i Ozne, među njima i moćni Aleksandar Ranković, a nakon osamostaljenja Hrvatske vila prelazi pod upravu hrvatskih sigurnosnih službi. Ljetovali su ondje visoki dužnosnici MUP-a i SOA-e, a neslužbeno se godinama govorilo i o boravcima obitelji Franje Tuđmana. Iako nikad nije potvrđeno da je prvi hrvatski predsjednik ondje boravio, poznato je kako su njegova supruga Ankica i kći Nevenka tamo provodile ljetne dane.
- Premijer Plenković voli tamo boraviti tijekom tog svog, kako on voli reći, aktivnoga godišnjeg odmora - govori nam sugovornik blizak premijeru.
Unatoč mistici koja prati Costabellu, oni koji su u njoj boravili tvrde da nije riječ o spektakularnom luksuzu.
- Stvarno ništa posebno, ima bazen, a sama vila uređena je s nekoliko soba, kuhinjom i dnevnim boravkom. Riječ je o čuvanom objektu - rekao nam je jedan od bivših visokopozicioniranih političara, koji je svojedobno boravio u Costabelli.
Milanovićeva oaza na Hvaru
Ako je Plenkovićeva ljetna baza misteriozna kuća obavještajaca i mafijaških legendi, Milanovićeva je mnogo 'dalmatinskija'. Vila Kovač nalazi se na samom kraju hvarske šetnice. Prema službenim podacima Državnih nekretnina, kompleks se prostire na oko 2856 četvornih metara, usred velikog vrta, s neposrednim pristupom plaži i vezovima za brodove. Milanović ju voli godinama. Koristio ju je još kao premijer, a Hvar mu je ostao omiljena ljetna baza i nakon dolaska na Pantovčak. Ovog kolovoza već je viđen na otoku - početkom mjeseca sa suprugom Sanjom Musić Milanović pojavio se na otvaranju Vrboska Film Festivala.
Sama kuća nije pretjerano razmetljiva. Nema mramorne fontane, pozlaćene lavove ni beskrajni niz apartmana. Stariji opisi govore o relativno jednostavnom interijeru, nekoliko spavaćih soba i velikoj terasi. Drugim riječima, luksuz Vile Kovač nije toliko u namještaju koliko u činjenici da se nalazi na jednoj od najskupljih i najtraženijih lokacija hrvatske obale, a istodobno omogućuje gotovo potpunu privatnost.
Rezidencija je posljednjih godina trebala i ozbiljniji remont. Drvena konstrukcija krovišta bila je dotrajala, s trulim gredama, crvotočinama i pukotinama, a za obnovu krova prošle je godine planirano oko 120.000 eura. Uoči ovogodišnje sezone Express je objavio da su državne ljetne rezidencije koje koriste Plenković i Milanović obnovljene i spremne za novu sezonu.
U toj je vili nekoć ljetovao i Vladimir Bakarić, potom Stjepan Mesić, a Milanović je tijekom svojih premijerskih godina s obitelji upravo odavde znao odlaziti policijskim gliserom prema Paklenim otocima.
- Planom poslovanja Društva tijekom 2026. bila je planirana sanacija krovišta Vile Kovač na otoku Hvaru te su navedeni radovi završeni - potvrdili su nam iz Državnih nekretnina, državne tvrtke koja upravlja većinom rezidencijalnih objekata.
Pod njihovim upravljanjem nalaze se i rezidencije na Brijunima: Bijela vila, Vila Brijunka, Vila Jadranka, Vila Kaštel te objekti na otocima Vanga i Galija ali i zagrebačka Palača Pongratz, poznatija kao Visoka.
- Rezidencijalni objekti na Brijunima i Hvaru su funkcionalni, dok je kulturno dobro Palača Pongratz u postupku obnove nakon potresa 2020. godine. U tijeku su radovi energetske i cjelovite obnove, s očekivanim završetkom krajem lipnja 2026. godine - poručuju iz Državnih nekretnina.
Brijunski rezidencijalni kompleks poseban je svijet unutar Nacionalnog parka Brijuni. Prostire se na tri otoka i obuhvaća čak 400 tisuća četvornih metara parkovnih i šumskih površina. Ukupna površina rezidencijalnog prostora, uključujući četiri vile i objekte na Vangi i Galiji, iznosi gotovo 10 tisuća četvornih metara.
Ove godine ondje su izvedeni brojni radovi, od obnove kamenih terasa i stepenica na Vili Brijunki, bojenja zidova i stolarskih zahvata, do radova na sustavima hlađenja i instalacijama vodovoda i odvodnje. Na Bijeloj vili mijenjao se sustav hlađenja, uređivao pomoćni objekt i saniralo krovište, dok su na Vangi popravljani električni kablovi i fuge na pristanima.
Državne nekretnine planiraju i dodatna ulaganja. U tijeku je ugovaranje sanacije terase Bijele vile, a do kraja godine planira se pokretanje projekta obnove Vile Kaštel, uključujući sanaciju vlage, zamjenu stolarije i obnovu fasade.
Ukupna sredstva predviđena za investicijsko i tekuće održavanje rezidencijalnih nekretnina tijekom 2026. godine, potvrdili su nam iz Državnih nekretnina, iznose čak 10,5 milijuna eura. Znatan dio tog iznosa otpada upravo na obnovu Palače Pongratz, dok je tijekom 2025. za održavanje svih rezidencijalnih objekata potrošeno 1,24 milijuna eura.
Pravo korištenja ovih državnih rezidencija imaju predsjednik Republike, predsjednik Sabora, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda i glavni državni odvjetnik. No vrata rezidencija nisu rezervirana isključivo za državni vrh. U određenim slučajevima koriste ih i strani dužnosnici, kulturni i znanstveni gosti, pa čak i komercijalni korisnici.
Najam Vile Brijunka stoji 1327,23 eura, dok iznajmljivanje dijela iste vile stoji 663,61 euro. Najam cijele Vile Jadranka stoji 1327,23 eura. Vila Kaštela može se unajmiti u više oblika, tako najam od 1. 7. do 31. 8. stoji 3318,07 eura, najam ove vile u 6. i 9. mjesecu stoji 2654,46 eura, a izvan sezone najam je 1990,84 eura. Ovo komercijalne cijene su po danu najma.
Postoji i mogućnost najma tri kategorije apartmana na Brijunima, također od 1. 7. do 31. 8., u lipnju i rujnu te izvan sezone. Te se cijene kreću od 265,45 eura do 92,91 euro po danu. Najam otoka Vanga - u punoj sezoni stoji 1791,76 eura, a izvan sezone 1254,23 eura po danu. Najam otoka Galija s objektom od 1. srpnja do 31. kolovoza iznosi 1393,59 eura, a u lipnju i rujnu cijena je 1061,78 eura po danu. Izvan sezone dan boravka stajat će vas 796,34 eura. Naposljetku, najam Vile Kovač na Hvaru od 1. srpnja. do 31. kolovoza stoji dnevno 1990,84 eura, a u danima lipnja i rujna 1327,23 eura. Izvan sezone dnevna tarifa je 929,06 eura. Unatoč ekskluzivnim lokacijama i povijesnom značaju, broj korištenja državnih rezidencija relativno je skroman. Tijekom 2025. objekti su bili korišteni ukupno 114 dana.
- Prihodi ostvareni od zakupa/naknade za korištenje rezidencijalnih objekata za 2025. iznose 6505 eura. Podsjećamo da je propisana naplata korištenja rezidencija u točno određenim slučajevima, odnosno ako se koriste za događanja koja promiču kulturne, znanstvene ili gospodarske interese Republike Hrvatske - rekli su nam iz Državnih nekretnina.
Bilo kako bilo, obični građani gledaju kako što jeftinije otići na more, birati između jeftinih lokacija, apartmana ili hotela, nakon toga razvlačiti ručnike po lokalnim plažama, jesti kruh s paštetom i kupovati kreme za sunčanje na akcijama. Zatim nervozno gledati prognozu tražeći barem tri sunčana dana zaredom, da im zbog kiše ne propadne godišnji odmor. U međuvremenu će jedan mnogo ekskluzivniji sloj društva, odnosno političari mirno spavati - njihove ljetne rezidencije uvijek su spremne za njihov dolazak.
