Ne mogu raditi 13 sati dnevno, a to ne očekujem ni od mojih zaposlenika, kaže Anni, šefica kozmetičkog salona „64“ u Pagratiju, u središtu Atene. Uvjerena je da ni njezine klijentice ne mogu biti zadovoljne radom iscrpljene kozmetičarke. Zato se pita zašto grčka ministrica rada Niki Kerameos po svaku cijenu želi zakonski dopustiti 13-satno radno vrijeme? Ministričin odgovor u nekoliko intervjua: to je samo iznimka, radi se samo o 37 dana u godini, i to sve „u interesu radnika", navodi Deutsche Welle.
Sindikati odbacuju njezine planove i pokušavaju „minirati" nacrt zakona „o fleksibilnom radnom vremenu“, koji će se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri. Stoga su pozvali na opći štrajk za srijedu (1. listopada). Žele paralizirati Grčku: brodovi bi trebali ostati u lukama, avioni bi trebali ostati prizemljeni na aerodromima, a rijetki vlakovi koji inače prometuju trebali bi ostati na kolodvorima.
Šestodnevni radni tjedan za posloprimce
Čak i prije nacrta ovog novog zakona, konzervativna vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa pretvorila je grčko tržište rada u jedno od najfleksibilnijih u Europi. Od srpnja 2024. radnici u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim uslužnim djelatnostima moraju raditi šest dana u tjednu ako poslodavac tako odluči. Za dodatni šesti dan plaća se dodatak u iznosu od 40 posto dnevne plaće.
Iako je 40-satni radni tjedan još uvijek generalno na snazi u Grčkoj, poslodavci smiju zahtijevati do dva neplaćena sata prekovremenog rada dnevno tijekom ograničenog razdoblja i zauzvrat radnicima ponuditi više slobodnog vremena. Iako se to (teoretski) događa na dobrovoljnoj bazi, u mnogim tvrtkama radnici su de facto prisiljeni raditi više sate bez ikakve naknade.
Ministrica rada također naglašava da bi radni dan od 13 sati trebao biti organiziran na dragovoljnoj bazi. Nitko nije obvezan raditi prekovremeno, naglašava Niki Kerameos.
Negativan utjecaj na produktivnost
No, može li neki zaposlenik doista odbiti ako se od njega zatraži prekovremeni rad? Theodoros Koutroukis, profesor radnih odnosa na Sveučilištu Demokrit u Trakiji, kaže: "Ne. To se ne može učiniti bez posljedica, jer pojedinačni radnik ima minimalnu pregovaračku moć."
Koutroukis upozorava da nova zakonska regulativa neće imati pozitivan efekt na tržište rada. Produljenje dnevnog radnog vremena vjerojatno će dovesti do smanjenja zadovoljstva zaposlenika poslom kojim se bave i do pada produktivnosti, rekao je on za DW. To će, pak, dovesti do pogoršanja kvalitete proizvedene robe i usluga, pa čak i do povećanja jediničnih troškova rada. Nadalje, zakonski dopušteno produljenje radnog vremena moglo bi poremetiti ravnotežu između obiteljskog i poslovnog života te ograničiti mogućnosti zaposlenika da posvete dovoljno vremena svom profesionalnom razvoju, dodaje profesor.
Koutroukis nadalje upozorava i na to da zakonski poticaj za produljenje dnevnog radnog vremena ne doprinosi produbljivanju partnerskih odnosa između socijalnih partnera. Stručnjak zato predlaže uvođenje dodatnog radnog vremena, ali na kratko vrijeme i to u iznimnim slučajevima kada se to čini potrebnim u određenoj industriji ili proizvodnom sektoru. To bi poslodavci i zaposlenici mogli regulirati mehanizmom kolektivnog pregovaranja, smatra on.
Osim uvođenja 13-satnog radnog dana, u nacrtu zakona grčke ministrice predviđena je i "fleksibilna" raspodjela dana godišnjeg odmora, fleksibilna i kratkoročna raspodjela prekovremenog rada od 120 minuta dnevno te dostupnost zaposlenika putem aplikacije. Kriteriji su "hitne potrebe tvrtki". Moguć je i četverodnevni radni tjedan s ukupno 40 sati rada.
Ministrica Kerameos oduševljena je ovom reformom tržišta rada koja "prilagođava zakonodavstvo stvarnosti". Stručnjaci za rad, međutim, klasificiraju je kao legalizaciju svih prekršaja od strane poslodavaca koji su zabilježeni u prošlosti.
Produženo radno vrijeme umjesto dva posla
Zbog niskih plaća, mnogi radnici u Grčkoj obavljaju dva posla. Novi propis omogućit će im da rade 13 sati dnevno za jednog poslodavca. "Ako to možete učiniti s dva poslodavca, što znači da možete uzeti motocikl i promijeniti mjesto rada, zašto ne biste mogli imali priliku to učiniti s jednim poslodavcem i zaraditi 40 posto više?" pitanje je koje Kerameos često javno postavlja.
No, iza toga leži pitanje zašto toliko ljudi u Grčkoj ne može preživjeti na svom 40-satnom poslu i oslanja se na prekovremeni rad ili mora imati dva posla. Prema Eurostatu, radnici u Grčkoj rade dugo, više od bilo kojih drugih Europljana, s ukupno više od 1886 radnih sati godišnje. Ipak, imaju nižu produktivnost - možda zato što rade tako dugo - i nižu kupovnu moć (30 posto ispod prosjeka EU). Dakle, Grci već sad rade dugo. A vlada želi da rade još duže. Grčka udruga sindikata (GSEE) odbacuje 13-satno radno vrijeme. "Iscrpljenost nije oporavak, ljudsko opterećenje ima svoje granice", to će biti moto prosvjeda u Ateni.
Umjesto toga, sindikati se bore za smanjenje radnog vremena na 37,5 sati tjedno, kako je to već implementirano u mnogim drugim europskim zemljama. U svom pozivu na generalni štrajk 1. listopada 2025., vodstvo GSEE-a piše: "Grčki radnici, koji već rade više sati godišnje od bilo kojeg svog kolege u Europskoj uniji i koji se u velikom broju žale na burnout i preopterećenost radom, sada se suočavaju s distopijom. Dosta je bilo. Ne možemo to više podnijeti."
Može li ovaj štrajk „srušiti" zakon o 13-satnom radnom danu, ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, Grčka se, u vrijeme u kojem ljudi u Europskoj uniji traže 35-satni radni tjedan ili četverodnevni radni tjedan, kreće u sasvim suprotnom smjeru.
