U svom drugome mandatu u Bijeloj kući, Donald Trump proširio je izvršnu moć na neviđene načine i ozbiljno testirao otpornost američkih demokratskih institucija. Za razliku od bilo kojeg predsjednika prije njega, nastoji uspostaviti kontrolu nad američkim poslovanjem, medijima, kulturom i akademskom zajednicom, pa se gospodarskom i vojnom moći koristi uz malo ograničenja ili nadzora Kongresa, ravnopravne grane vlasti prema Ustavu SAD-a. Ipak, Trump se uglavnom odlučuje pridržavati nepovoljnih sudskih presuda i prešutno je priznao barem neka ograničenja svoje ovlasti. Šire gledano, postoji osjećaj da je Trumpovo ponašanje ograničeno političkim stvarnostima, osobito strahom od gubitka kontrole nad Kongresom u korist demokrata na izborima na sredini mandata u studenom 2026. - što bi, ako se dogodi, doista ograničilo predsjednikovu moć do kraja mandata.
Međutim, 28. siječnja dogodio se značajan događaj koji upućuje na to da Trump možda planira omesti te izbore kako bi zaštitio svoju autoritarnu vlast. Tog dana prije dva tjedna, tim FBI agenata upao je u izborno sjedište okruga Fulton u Georgiji i zaplijenio glasačke listiće tog okruga s predsjedničkih izbora 2020. Navodno, cilj je pronaći dokaze koji podupiru Trumpovu lažnu tvrdnju da su mu izbori 2020. ukradeni. No šira svrha je općenito delegitimirati izborne procedure kako bi se opravdala savezna intervencija radi stvaranja ili na drugi način osiguravanja republikanskih pobjeda u ključnim dijelovima zemlje u studenom.
Iako je Trump 2020. izgubio od Joea Bidena za više od osam milijuna glasova razlike, njegova razlika u ključnim državama bila je mala - u Georgiji je bila manja od 12.000 glasova. Budući da okrug Fulton obuhvaća grad Atlantu, demokratsko uporište i najnaseljenije izborno područje u državi, predstavlja idealnu metu za operaciju dezinformacija. Trumpovi istražitelji neće utvrditi, a vjerojatno ni ne očekuju, stvarne ili vjerodostojne dokaze da se rezultatima iz 2020. - koji su tad bili podvrgnuti temeljitoj provjeri - zapravo manipuliralo u okrugu Fulton. Cilj je, umjesto toga, dovesti u pitanje te rezultate širenjem nevjerojatnih teorija zavjere koje uključuju navodnu prijevaru demokrata i tajanstvenih stranih aktera.
Posebno je značajna bila šokantna prisutnost zloglasne direktorice američke Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard tijekom racije u Georgiji, koja nema zakonsko pravo niti odgovornost sudjelovati u američkim izborima ili bilo kojim domaćim pitanjima. Njezino sudjelovanje jasan je znak da administracija doista namjerava potkrijepiti legendu o zavjeri uz podršku stranih sila za krađu izbora 2020. godine. Trump je to potvrdio nakon racije ponovnim širenjem apsurdnih tvrdnji da su talijanski vojni sateliti hakirali američke glasačke strojeve 2020. kako bi promijenili glasove s Trumpa na Bidena u operaciji koju je “navodno koordinirala Kina”.
Bijela kuća ne trudi se prikriti svoju namjeru da iskoristi raciju u Georgiji kao oružje kako bi opravdala preuzimanje kontrole nad izbornom administracijom, koja je prema Ustavu odgovornost državnih vlada, u studenom. U intervjuu prošlog tjedna Trump je pozvao republikance da “nacionaliziraju glasanje” i “preuzmu glasanje na najmanje 15 mjesta” za koja je bez osnove tvrdio da su prožeta korupcijom. Tekuće operacije Imigracijske i carinske službe (ICE) protiv ilegalnih imigranata u Minnesoti i drugdje nisu slučajno usmjerene na izrazito demokratska biračka područja, a nedavno su se pojavili zlokobni pozivi da se agenti ICE-a rasporede ispred biračkih mjesta u studenom. Na kraju, Trumpovo Ministarstvo pravosuđa pokušava prisiliti demokratske države da podijele sa saveznom vladom svoje baze podataka birača, koje sadrže osjetljive osobne podatke milijuna građana. Zapravo, glavna državna odvjetnica Pam Bondi zapravo je pisala vlastima Minnesote nudeći povlačenje operacija ICE-a iz države ako pristanu predati svoje zaštićene baze podataka birača. Ukratko, čini se da administracija provodi višestruku strategiju kompromitiranja jesenskih izbora uskraćivanjem prava glasa biračima prije studenoga, odvraćanjem birača od birališta na dan izbora, potencijalnim manipuliranjem brojem glasova i na kraju pripremama za poništavanje nepovoljnih ishoda.
Nije izvjesno da će takav zlokobni plan biti proveden, u cijelosti ili djelomično. Predsjednik Trump računa na oporavak gospodarstva kojemu se nada i koji će dovesti republikance do pobjede te razmatra povrate poreza i druge populističke mjere kako bi se dodvorio biračima. No trenutačni politički trendovi upućuju na poraze republikanaca u studenom, kojih se Trump boji i očito ih smatra neprihvatljivima. Stoga bi se prije kraja godine američka demokracija mogla naći u opasnosti. Donald Trump je cijelu svoju političku karijeru proveo omalovažavajući i nastojeći delegitimizirati američke demokratske norme i procese, čak tvrdeći da su izbori koje je osvojio 2016. i 2024. bili manjkavi, ako ne i potpuno namješteni. Kao aktualni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država 2020. godine, zadužen za poštovanje zakona i Ustava nacije, pokušao je nezakonito ukrasti izbore i održati se na vlasti. A čim se vratio u Bijelu kuću 2025., odmah je pomilovao svakog člana rulje koju je poslao u Capitol SAD-a da sruši američku demokraciju. Ukratko, opasnost je stvarna - ovo nije netko tko dobrovoljno odustaje od moći.
Što se tiče međunarodnih pitanja, najnoviji sukob između SAD-a i Irana mogao bi se približavati vrhuncu, no karakteristično je da namjere predsjednika Trumpa ostaju nejasne. Trump je okupio ono što naziva “armadom” ratnih brodova i zračne moći u regiji koja je spremna svakog trenutka napasti Iran. Nakon što prošlog mjeseca nije ispunio obećanje podrške prosvjednicima protiv režima, koji su pobijeni u tisućama, čini se da je usredotočen na potpuno gašenje iranskih kapaciteta za proizvodnju nuklearnog oružja. Trump je pozitivno govorio o prošlotjednim razgovorima između američkih i iranskih pregovarača uz posredovanje Omana, unatoč očiglednom otporu Teherana prema ustupcima. Uznemireni izraelski premijer Netanyahu ovaj je tjedan požurio u Washington kako bi pritisnuo SAD da inzistira na velikim ograničenjima iranskog raketnog arsenala, koji Izrael smatra primarnom prijetnjom svojoj i regionalnoj sigurnosti.
Stoga je pred predsjednikom Trumpom odluka od goleme važnosti, kako za sigurnosne interese SAD-a, tako i za vlastiti politički položaj uoči izbora na sredini mandata. Dok Izrael navodno potiče napad, Trumpovi partneri iz Zaljevskih zemalja jako strahuju od mogućeg regionalnog sukoba. U međuvremenu, iranski režim, oslabljen američkim i izraelskim napadima prošlog lipnja i nedavnim unutarnjim nemirima, iznimno je ugrožen. Strahuje da bi američki napad mogao ponovno potaknuti masovne prosvjede i dovesti do njegova svrgavanja te stoga prijeti uzvraćanjem koje bi moglo podići cijene nafte i destabilizirati globalno gospodarstvo. Donald Trump okorjeli je blef-majstor, ali možda se sam doveo u situaciju da bira između drastičnih alternativa - povlačenja ili visokorizičnog kockanja ratom.
