Iako je Trump glavni krivac za napete odnose SAD-a s mnogim zemljama, analitičari Foreign Policya smatraju da nije on jedini krivac za takvu situaciju. Mnoge probleme izazvao je upravo aktualni američki predsjednik svojim agresivnim ponašanjem, prijetnjama, ucjenama, svojim karakterom i izborom prijatelja i neprijatelja, te činjenicom da se radije okružuje generalima nego li diplomatima.
Ali je sve to posljedica prijašnjih politika Bijele kuće koje je Trump naslijedio i koje će ga zasigurno nadživjeti.
Prvi trend - je konstantno slabljenje utjecaja i moći SAD-a počeo je još ratom u Iraku 2003. godine. Trebao je pokazati američku moć, a pokazao je samo njezine slabosti. Trumpov slogan 'America First' dokaz je da će voditi politiku isključivosti i netolerancije.
Njegovo nerazumijevanje važnosti savezništva s dugogodišnjim partnerima i zastrašivanje istih, njegove žalopojke o velikim troškovima američkih prekooceanskih intervencija je samo nedostatak introspekcije, ali i shvaćanja da najveću cijenu plaćaju narodi u kojima se intervencija dogodila.
No ograničavanje intervencija najavljivali su još i Barack Obama i Bernie Sanders, što znači da Trump nije oblikovao javno mišljenje, nego ga samo reflektira.
Ograničenje je u ovom slučaju pitanje količine, s obzirom da je trenutačno po svijetu razmješteno oko 200.000 američkih vojnika. No, kako se američka moć geografski širi, tako se smanjuje njezin intenzitet pa glavne uloge preuzimaju lokalni naoružani statisti.
Drugi trend je rastuća militarizacija vanjske politike. Prostor diplomacije se smanjivao davno prije nego što je Trumpova administracija preuzela vlast. U svim zonama sukoba, Amerika izgleda kao da je sklonija kršiti međunarodne norme nego li ih poštovati.
Treći trend je erozija multilateralizma. Dok je bivši predsjednik Obama više-manje uspješno poštovao međunarodne sporazume kao što su Pariški sporazum o klimi, trgovinske sporazume i pregovore s Iranom o nuklearnom naoružanju, Trump ne poštuje ništa od toga.
Čak i ova dinamika ima dublje korijene. Animozitet između Rusije i zapadnih sila učinila je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nemoćnim da rješava velike sukobe, a povijest seže u 2011. i intervenciju u Libiji.
U tom kontekstu evo i 10 konflikata na koje bi trebalo obratiti pozornost u 2018.
1. Sjeverna Koreja
Za sada, Sjedinjene Države provode "maksimalnu strategiju pritiska": provođenje Vijeća sigurnosti na strože sankcije, pritiskom na Kinu da učini više kako bi oslabila sjevernokorejsko gospodarstvo, provodi vojne vježbe u neposrednom susjedstvu šaljući poruku da se ne boji ni vojnog sukoba.
Unatoč proturječnim porukama državnog tajnika Rexa Tillersona, Trumpova vlada jasno daje do znanja da ju ne zanima ništa drugo osim pristanka Sjeverne Koreje da odustane od nuklearnog naoružanja. Zato američka vojna akcija nije nezamisliva, no takav pristup je samo utrka s vremenom koju Washington sigurno gubi.
Dok Južna Koreja nema bog zna kakvu moć da promijeni situaciju, Kina je spremna pritisnuti Sjevernu Koreju, ali do neke granice jer je svjesna ograničene moći utjecaja na svojeglave susjede. Osim toga kineski predsjednik Xi Jinping boji se da bi se previranja u susjedstvu mogla preliti preko granica i u njegovu zemlju.
Izbjegavanjem diplomatskih pregovora, Washington sam sebe tjera na vojno rješavanje problema. Istovremeno, čak i precizno ciljan napad SAD-a vjerojatno bi izazvao brzi sjevernokorejski odgovor. Dok će Pyongyang dvaput razmisliti prije pokretanja konvencionalnog napada na Seoul, mogao bi se odlučiti na drugačiju taktiku i napasti američke baze na poluotoku ili oko njega, kao i na ciljane cyber napade.
Uspješna diplomatska inicijativa morala bi se pozabaviti s dva problema - svjetski strah od toga što bi Pyongyang bio u stanju napraviti s naprednim nuklearnim oružjem i s druge strane - strah Kim Jong-una i njegovog režima što bi im se moglo dogoditi ako od tog naoružavanja odustanu. Američka vlada bi trebala svesti svoje sankcije i one u UN-u na jasan i realan politički cilj. Jedno od mogućih rješenja je moratorij na sjevernokorejsko testiranje raketnih sustava i drugo - konsenzus o humanitarnoj potpori unatoč sankcijama. Takvo rješenje neće nikoga usrećiti, ali barem će otvoriti prostor za daljnje pregovore i trajnije rješenje.
2. SAD- Saudijska Arabija – Iran
Suparništvo će ojačati i druge sukobe na Bliskom istoku, a tri su faktora koja bi na to mogla utjecati - konsolidacija autoriteta Mohammeda bin Salmana, svojeglavog nasljednika krune u Saudijskoj Arabiji; agresivnija strategija Trumpove administracije prema Iranu i kraj teritorijalne kontrole Islamske države u Iraku i Siriji, što bi dopustilo Washingtonu i Rijadu da se usredotoče na Iran.
NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANICI...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
za svaki slučaj napravit ću dvije pračke
hvala bogu svi ratovi su daleko od nas
Dobro da nisam vratio kalašnjikov i municiju,a znao sam da će mi jenega dana zatrebati