Teroristički napad u Sydneyu u kojem je ubijeno 16 osoba ponovno nas je podsjetio na brutalnu stvarnost terorizma koja ne jenjava. Iako se motivi i počinitelji razlikuju, od ideološki zatrovanih pojedinaca do organiziranih skupina, cilj je uvijek isti: sijanje straha i razaranje. U posljednjih dvadeset godina svijet je svjedočio nizu sličnih, razornih napada koji su ostavili duboke ožiljke na društvima diljem planeta.
Masakr u Beslanu
Jedan od najbrutalnijih terorističkih napada svakako je masakr u školi u gradu Beslanu u Sjevernoj Osetiji, autonomnoj republici u regiji Sjeverni Kavkaz. Teroristi povezani s čečenskim pobunjenicima i kasnije ubijenim ratnim vođom Šamilom Bešajevim upali su 1. rujna 2004. godine u školu koju su pohađala djeca stara između šest i šesnaest godina i zarobili preko 1100 ljudi.
Slijedio je trodnevni pokušaj pregovora između vlade i pobunjenika i pokušaj mirnog razrješenja situacije, ali kad se vidjelo da to neće biti moguće, ruska je vojska odlučila školu zauzeti nasilnim putem. Konačan rezultat bio je stravičan. Poginule su najmanje 334 osobe iako neki kažu da se radilo o brojci 385, a čak 186 žrtava bila su djeca. Pod škole je, kako su rekli svjedoci, bio prekriven mrtvim tijelima.
Bombaški napadi u Madridu
Najkrvaviji teroristički napad na tlu zapadne Europe dogodio se 11. ožujka 2004. godine, samo tri dana prije španjolskih izbora. Teroristička ćelija inspirirana al-Qaidom uspješno je posijala kaos u glavnom španjolskom gradu, koristeći prokušane taktike svojih uzora. Deset eksplozija pogodilo je četiri gradska vlaka u razdoblju između 7.01 i 7.14 sati ujutro. Koordinirani kaos odnio je 191 život, a preko 1800 ljudi ranjeno je.
Opsada moskovskog kazališta Nord-Ost
Dvije godine prije Beslana čečenski teroristi imali su probni napad, tragediju u ruskom glazbenom kazalištu Nord-Ost. Teroristi ovaj put nisu bili tako vješti kao u Beslanu, pa nisu kazalište obložili eksplozivom, ali zato je tu bila ruska vlada i nevjerojatno loše izvedena policijska akcija. Kriza je počela 21. listopada 2002. godine, kad su teroristi zauzeli kazalište sa stotinama talaca.
Slijedila su napeta dva dana pregovora, nakon kojih je vlada odlučila zauzeti kazalište. Prije upada u ventilacijski sustav su pustili otrovni plin, čije ime nikad nije objavljeno, pa ušli u zgradu. Konačni rezultat je bio oko 170 mrtvih, među njima 39 terorista, ali većina ljudi umrla je upravo od plina.
London - 2005.
Godinu dana nakon Madrida, 7. srpnja 2005. godine, London je potresao sličan napad. Kao i madridski, napad je upozorio na opasnost onoga što se u terminologiji naziva terorizam nastao na domaćem tlu. Četiri napadača, od kojih trojica britansko-pakistanskog, a jedan britansko-jamajčanskog podrijetla, napala su tijekom prometne špice.
Na leđima su nosili ruksake s eksplozivom proizvedenim kod kuće, baziranim na peroksidu. Tri bombe eksplodirale su u razmaku od 50 sekundi jedna od druge na tri vlaka podzemne željeznice, a četvrta sat vremena kasnije u autobusu na trgu Tavistock. Sva četiri terorista su poginula, a ukupno je smrtno stradalo 52 ljudi, dok ih je preko 700 ozlijeđeno.
Užas u srcu Pariza
Jedan od najsmrtonosnijih napada na europskom tlu dogodio se 13. studenog 2015. godine. Te kobne večeri, Pariz i njegovo predgrađe Saint-Denis postali su poprište serije koordiniranih terorističkih napada za koje je odgovornost preuzela Islamska država (ISIL). Tri tima terorista napala su šest lokacija, koristeći automatske puške i samoubilačke prsluke.
Prvi napadi dogodili su se ispred nacionalnog stadiona Stade de France, gdje su se trojica bombaša samoubojica raznijela tijekom prijateljske nogometne utakmice između Francuske i Njemačke. Gotovo istovremeno, drugi tim terorista otvorio je vatru na goste kafića i restorana u 10. i 11. pariškom arondismanu, ubivši 39 ljudi.
Najkrvaviji čin odigrao se u koncertnoj dvorani Bataclan, gdje je američki rock bend Eagles of Death Metal svirao pred oko 1500 ljudi. Trojica napadača upala su u dvoranu i počela nasumično pucati po publici, što je rezultiralo smrću 90 osoba. Ukupno je u pariškim napadima ubijeno 130 ljudi, a više od 400 ih je ranjeno. Istraga je otkrila kompleksnu mrežu s jakom belgijskom vezom, a mozak operacije, Abdelhamid Abaaoud, ubijen je nekoliko dana kasnije u policijskoj akciji.
Hladnokrvni masakr desničarskog ekstremista
Europa je bila šokirana i 22. srpnja 2011. godine, kada je Norveška doživjela svoj najsmrtonosniji dan od Drugog svjetskog rata. Anders Behring Breivik, desničarski ekstremist motiviran mržnjom prema multikulturalizmu i islamu, izveo je dvostruki napad koji je odnio 77 života.
Prvo je aktivirao automobil-bombu ispred zgrade vlade u Oslu, usmrtivši osam osoba. Zatim se, odjeven u policijsku uniformu, uputio na otok Utøya, gdje se održavao ljetni kamp mladih Laburističke stranke. Tamo je sustavno, tijekom 90 minuta, ubijao prestravljene tinejdžere i mlade. Usmrtio je 69 osoba, većinom mladih između 16 i 22 godine.
Breivik se predao bez otpora i kasnije je osuđen na maksimalnu kaznu od 21 godine zatvora, koja se može produljiti ako se i dalje bude smatrao opasnim za društvo.
Kamion smrti u Nici
Samo osam mjeseci nakon masakra u Parizu, Francuska je ponovno zavijena u crno. Na Dan Bastille, 14. srpnja 2016., Mohamed Lahouaiej-Bouhlel zabio se unajmljenim kamionom u gomilu ljudi koja je na Engleskoj promenadi u Nici gledala vatromet. Usmrtio je 86 osoba, a ranio više od 400, prije nego što ga je policija ubila. Iako je ISIL preuzeo odgovornost, izravna veza s napadačem nikada nije čvrsto dokazana.
Prijenos užasa s Novog Zelanda
Dana 15. ožujka 2019., Brenton Tarrant, australski bijeli supremacist, izveo je napade na dvije džamije u Christchurchu na Novom Zelandu, ubivši 51 vjernika tijekom molitve petkom. Svoj krvavi pohod prenosio je uživo na Facebooku, a u manifestu koji je objavio kao motiv je naveo "veliku zamjenu", teoriju zavjere o navodnoj zamjeni bijelog stanovništva imigrantima. Ovaj čin zgrozio je svijet i potaknuo rasprave o opasnostima ekstremizma na internetu.
Najveći napad od 11. rujna
Svijet je 7. listopada 2023. svjedočio jednom od najsmrtonosnijih terorističkih događaja u novijoj povijesti, kada je Hamas izveo masovni, koordinirani napad na Izrael. Napad je započeo ispaljivanjem tisuća raketa, nakon čega su teroristi probili granicu iz Pojasa Gaze i upali na glazbeni festival te u obližnje kibuce. U brutalnom pohodu ubijeno je najmanje 1195 ljudi, većinom civila, a više od 250 ih je odvedeno kao taoce. Ovaj događaj, opisan kao drugi najsmrtonosniji islamistički teroristički napad u povijesti, pokrenuo je novu, razornu fazu sukoba na Bliskom istoku.
