Unicefova studija o nejednakosti standarda u kojem žive djeca diljem svijeta pokazuje da se čak i u razvijenim zemljama sve više osjeća da većina djece živi ispod nacionalnog prosjeka. Zanimljivo je, međutim, primijetiti da Hrvatska po mnoštvu mjerila još uvijek živi relativno dobro u konkurenciji razvijenih zapadnih zemalja. Hrvatska je u studiju ušla kao članica EU-a.
Što se nejednakosti u svakoj pojedinoj zemlji tiče, najbolje je stanje s prihodima obitelji u Norveškoj gdje je siromašno 4,5 posto djece i gdje ispod prosjeka živi 37 posto djece. Od 41 razvijene države Hrvatska je na 26. mjestu sa 14,8 posto siromašne djece i sa 55 posto djece koja žive ispod matematičkog nacionalnog prosjeka standarda. Daleko smo od Islanda, Finske, Švedske, ali smo i slabije plasirani od zemalja poput Slovenije, Malte ili Mađarske.
Međutim, gori od Hrvatske je jedan SAD gdje u siromaštvu živi čak 20 posto djece i gdje ispod prosjeka standarda živi 59 posto djece. U Japanu u siromaštvu živi 16 posto djece, ali je raslojenost tolika da čak 60 posto ne uspijeva doseći prosječni životni standard. Tu negdje su i Portugal te Italija, dok u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu u siromaštvu živi između petine i četvrtine sve djece u tim zemljama.
Po jednakosti pristupa obrazovanju, tu je Hrvatska čak na petom mjestu, iza Čilea, Rumunjske, Estonije i Latvije, dakle još uvijek obrazovni sustav naše zemlje koliko toliko pruža podjednake mogućnosti za sve. Pritom je znanje djece u Hrvatskoj koje pokazuju nakon određenog stupnja obrazovanja unutar nekakvog prosjeka za razvijene zemlje svijeta jer postotak djece koja ne uspijevaju zadovoljiti na ispitima znanja nije velik. U Njemačkoj je, primjerice, pristup kvalitetnom obrazovanju puno raslojeniji, a rezultati djece nisu puno bolji u smislu raslojenosti.
Hrvatska je po tome bolja od SAD-a, Švedske, Islanda, Francuske, Belgije i još nekih perjanica svjetskog ekonomskog, znanstvenog i kulturnog razvoja. Po ujednačenom pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi Hrvatska je opet vrlo visoko, na 12. mjestu od promatranih 35 razvijenih zemalja, iznad SAD-a, Slovenije, Kanade, Luksemburga, te nešto slabija od Austrije, Njemačke, Slovenije, doduše ispod i Španjolske i Grčke koje se koprcaju u ekonomskoj krizi.
U Hrvatskoj je djece koja svakog dana osjećaju jednu ili više zdravstvenih tegoba otprilike četvrtina, što otprilike odgovara 12. mjestu na ljestvici ujednačenog pristupa zdravstvenim uslugama. Djeca u Hrvatskoj, unatoč svemu tome, ipak nisu posebno zadovoljna svojim životom koliko bi to sugerirali svi ovi parametri. Hrvatska je tu na 23. mjestu, očekivano iza zemalja poput Nizozemske, Švedske ili Slovenije, ali i iza zemalja koje pružaju objektivno prosječno lošije obrazovanje, standard ili zdravstvo kao što su Bugarska, SAD ili Rumunjska.
