Nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora u Austriji, na kojima je radikalna desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) osvojila pojedinačno najviše glasova birača (29,2 posto), pitanje više nije ima li Europa problem s bujanjem ekstremnih desnih pokreta. Iako Bruxelles minorizira politički zaokret udesno među sve više europskih birača, Austrija nastavlja trend biranja onih koji biračima poručuju: "Nećemo migrante, hoćemo čistu državu sa što manje uplitanja Bruxellesa, ne želimo rat s Rusijom". S Orbanom kao svojevrsnim vođom i mentorom antiimigrantskih i proruskih stranaka, pa tako i FPÖ-a, odnosno njihova čelnika Herberta Kickla, europska desnica više nije tek marginalna ekstremna pojava. Politico ovaj tjedan postavlja jasno pitanje: "Koliko populističkih vlada treba biti izabrano prije nego što EU prizna da ima problem?".
Pritom Kickl vrlo vjerojatno neće doći u priliku formirati novu austrijsku vladu. Bečani su Kicklu jasno poručili: "Nacisti, napustite parlament". Kako je to lijepo sumirao Spiegel, Austriju će vjerojatno voditi "koalicija gubitnika". No to nije ni bit priče. Marine Le Pen nije samo osvojila najviše pojedinačnih glasova na parlamentarnim izborima u Francuskoj, nego i onih za Europarlament. Savezne izbore u Njemačkoj obilježila je pobjeda antiimigrantske Alternative za Njemačku. Iako njihove politike i dalje nemaju proboja u mainstream, kao ni u vlade zemalja, sve se čini da je to pitanje vremena. Prof. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti za "Dnevnik" HRT-a istaknula je kako je okretanje birača populistima posljedica migrantske krize još 2015. godine, ali i svih drugih kriza koje su uslijedile, pandemije, inflacije, ukrajinskog rata...
Herbert Kickl
Catherine De Vries, profesorica političkih znanosti sa Sveučilišta Bocconi za Politico, ističe kako Bruxelles ne paničari jer su glavne funkcije podijeljene unutar velike koalicije konzervativaca, socijalista i liberala. Osim toga, grupe radikalne desnice u Europskom parlamentu često ne surađuju, pa je njihov utjecaj na EU razini klimav, zaključuje ona.
Analitičari su složni da se populističke poruke koje u predizbornim kampanjama idu do usijanja vrlo brzo poslije izbora, čak i kod najradikalnijih grupa, ispuhuju. I poprimaju mainstream oblik, onakav kakav su stranke desnog centra predstavljale prije desetak godina. Pa ipak, sa svim ublažavanjem stavova, za Europu je ozbiljno problematična činjenica da smo sve spremniji relativizirati nacističko, nedemokratsko i šovinističko naslijeđe novih populističkih zvijezda.
