Srijeda, 28. svibnja 2025. godine, ostat će crnim slovima upisana u povijest švicarskog alpskog sela Blatten. Oko 15:30 po lokalnom vremenu, katastrofalno urušavanje ledenjaka Birch pokrenulo je golemu lavinu leda, blata i kamenja koja je gotovo u potpunosti zatrpala ovo pitoreskno mjesto u kantonu Valais. Zahvaljujući pravovremenoj evakuaciji 300 stanovnika nekoliko dana ranije, izbjegnuta je veća ljudska tragedija, no razmjeri uništenja su šokantni. Jedan 64-godišnji mještanin i dalje se vodi kao nestao.
Golema lavina sručila se niz dolinu Lötschental nakon kolapsa ledenjaka Birch, brišući sve pred sobom. Okidač je bio odvajanje masivnog dijela ledenjaka s planine Kleines Nesthorn, visoke 3341 metara. U nekoliko sekundi, milijuni tona leda, zemlje i stijena sjurili su se u dolinu. Blatten je praktički izbrisan s karte: Nanosi su prekrili oko 90% mjesta. Snimke dronovima zabilježile su trenutak spuštanja goleme mase materijala, stvarajući zaglušujuću buku i gust oblak prašine koji je obavio dolinu, podsjećajući neke na oblak atomske bombe. Sila odrona bila je tolika da se val krhotina djelomično popeo i na suprotnu padinu. Procjenjuje se da se pomaknulo oko 3,5 milijuna kubičnih metara materijala (oko 9 milijuna tona), što je usporedivo s 30 stadiona Santiago Bernabeu. Lokalni seizmografi zabilježili su događaj kao potres magnitude 3,1.
Preventivna evakuacija spriječila ljudsku tragediju
Katastrofa je mogla imati daleko teže posljedice da nije bilo preventivne evakuacije. Geolozi su sredinom svibnja upozorili na alarmantne znakove nestabilnosti ledenjaka Birch: rastuće pukotine i pomicanje tla do 3,5 metara dnevno. Već 18. svibnja dogodilo se prvo veće odvajanje s Kleines Nesthorna (2 milijuna m³), koje se zaustavilo blizu kuća. Sljedećeg dana, 19. svibnja, naređena je potpuna evakuacija 300 stanovnika Blattena i njihove stoke. Ova brza akcija osigurala je da, kada se ledenjak konačno urušio 28. svibnja, nije bilo izravnih smrtnih slučajeva. Jedina nestala osoba je 64-godišnji mještanin, za kojeg se vjeruje da je bio na tom području u vrijeme odrona. Potraga, u koju su bili uključeni specijalisti i dron s termalnom kamerom, morala je biti privremeno obustavljena u četvrtak poslijepodne zbog opasnih uvjeta i nestabilnosti terena.
Uništenje Blattena rezultat je ubrzanih geoloških procesa, pogoršanih klimatskim čimbenicima. Preliminarna istraživanja ukazuju da je klizište nastalo kada se ogromna masa stijena (oko 3 milijuna kubičnih metara s vrha Kleines Nesthorn) odlomila i pala na ledenjak, gurajući led niz dolinu.
- Padina je bila zasićena otopljenom vodom, a ledenjak je djelovao kao nestabilan klin - rekao je geolog Kamal Weiss. Neuobičajeno visoke temperature i intenzivno otapanje leda izazvali su prodor otopljene vode u stjenovito tlo, slabeći unutarnju koheziju planine.
Znanstvenici ističu da je ovaj fenomen dio zabrinjavajućeg obrasca povezanog s klimatskim promjenama u planinskim regijama. Švicarski ledenjaci tope se rekordnom brzinom, izgubivši oko 10% svog volumena samo između 2022. i 2023. godine. Istovremeno, permafrost – sloj trajno smrznutog tla koji djeluje kao "ljepilo" koje drži stijene zajedno – progresivno se otapa. Ova kombinacija slabi stabilnost padina.
Profesorica glaciologije Bethan Davies opisala je ovo kao "kaskadnu katastrofu", dok Mathieu Morlighem s Dartmouth Collegea ističe da otapanje permafrosta destabilizira planinu. Prosječna temperatura u Alpama porasla je za 3°C od 1970-ih, a znanstvenici upozoravaju da bi švicarski ledenjaci mogli nestati do 2100. godine.
Posljedice kolapsa na okoliš su značajne. Lavina je uništila šume i alpske livade, zatrpavajući vegetaciju. Rijeka Lonza, koja teče kroz dolinu Lötschental, blokirana je gigantskom prirodnom branom od nanosa, stvarajući iznenadno akumulacijsko jezero iznad Blattena. Procjenjuje se da se iza brane nakuplja i do milijun kubičnih metara vode dnevno, prijeteći poplavama nizvodno. Neke preostale kuće u Blattenu već su poplavljene. Švicarska vojska rasporedila je pumpe, bagere i tešku mehanizaciju u blizini, spremna je otvoriti drenažne kanale ili, ako bude potrebno, minirati dio nanosa kako bi se oslobodio vodotok. Zabilježeni su novi manji pokreti, a postoji i opasnost od zagađenja tla i vode gorivom i građevinskim materijalom iz zatrpanih objekata. Stanovnici nizvodnih sela evakuirani su iz predostrožnosti.
"Izgubili smo naš grad, ali ne i naše srce," izjavio je gradonačelnik Blattena, Matthias Bellwald, obećavši da će se "ponovno uzdići." Njegove slike kako tješi susjede obišle su zemlju. Mnogi evakuirani suočavaju se s bolnim gubitkom. "Izgubila sam sve," zajecala je starija stanovnica za švicarsku televiziju. Solidarnost je odmah uslijedila: susjedni kantoni poslali su zalihe, a stotine građana ponudile su donacije. Diljem zemlje pokrenute su akcije prikupljanja pomoći za pogođene stanovnike.
'Priroda nam je dala strašnu lekciju', komentirao je mladi farmer, 'ali zahvalni smo što smo živi; selo se može obnoviti, životi ne.'
Švicarska vlada obećala je svu potrebnu podršku. Ministar okoliša Albert Rösti izrazio je solidarnost, dok je predsjednica Konfederacije Karin Keller-Sutter osobno došla u pogođeno područje.
Budući da postoji rizik da bi se voda nakupljena iza brane od nanosa u dolini Lötschental mogla preliti, vlasti su pozvale stanovnike nizvodnih područja da se pripreme za moguću evakuaciju. Iako je voda počela pronalaziti put kroz nanose duge 2,5 km, što kantonalni geolog Raphaël Mayoraz smatra "prilično povoljnim scenarijem", situacija se neprestano nadzire. Radovi na ispumpavanju vode još nisu započeli zbog nestabilnosti tla. Akumulacijsko jezero u Ferdenu, nizvodno, bilo je preventivno ispražnjeno i sada se ponovno puni vodom iz Lonze, koja nosi visoku koncentraciju sedimenta, zbog čega turbine hidroelektrane ne mogu raditi.
