Njemački kancelar Friedrich Merz stigao je u svoj prvi posjet Washingtonu. On je rekao da ne dolazi kao molitelj. No američki predsjednik Donald Trump ostaje težak i nepredvidiv partner za razgovor, piše Deutsche Welle. U međuvremenu su razmijenili privatne brojeve mobitela i oslovljavaju se s Donald i Friedrich. No osim jednog kratkog susreta prije nekoliko godina u New Yorku njih dvojica se do sada još nisu službeno sastali. Sada novi savezni kancelar Friedrich Merz iz konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) dolazi u svoju prvi službeni posjet Donaldu Trumpu u Washington. Posebnom čašću smatra se to što je Merz smješten u Blair Houseu, odmah pored Bijele kuće. Tu su već noćili britanska kraljica Elizabeta i francuski predsjednik Charles de Gaulle.
No prije nekoliko tjedana Merz bio je silno ljut na Trumpa. Ovaj je, s potpredsjednikom J.D. Vanceom, pred očima svjetske javnosti osramotio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i pripisao mu djelomičnu krivnju za rat koji Rusija vodi protiv njegove zemlje. I to što su Vance i drugi Trumpovi ljudi iskazivali simpatije prema stranci Alternativa za Njemačku, koja je dijelom ekstremno desna, Merz je smatrao neprimjerenim.
Kancelar je nedavno govorio o svojim osjećajima uoči posjeta Washingtonu i ispričao kako je protekao njegov prvi telefonski razgovor s Donaldom Trumpom. Na Europskom forumu javnog servisa WDR rekao je: „Važno je uvijek da se ne priča predugo, već da se govori kratko i da se i njemu pusti da govori.“ Svaka druga do treća riječ američkog predsjednika bila je "sjajno", izvijestio je Merz. „Treba mu se prilagoditi i uskladiti se s njim. A istovremeno se ne smijemo predstavljati manjima nego što jesmo", rekao je njemački kancelar. „Mi tu nismo molitelji."
Samopouzdanje u razgovoru s Trumpom preporučuje i Carlo Masala, profesor međunarodne politike na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu. Za javni servis NDR on je rekao 'Mora nastupiti odlučno, ali istovremeno Trumpu stalno davati osjećaj da je veliki državnik koji ima pravu viziju. To udvaranje s europskim samopouzdanjem, vjerujem, odgovarajuća je strategija iako nije jamstvo da će na kraju biti uspješna', piše DW. U razgovorima u Washingtonu vjerojatno će biti riječi ponajviše o tri velika pitanja: ratu u Ukrajini, carinskom sporu i pitanju europskog doprinosa sigurnosti.
Kod posljednjeg pitanja Merz sada može nešto konkretno pokazati. Trump se više puta žalio na preniska izdvajanja za obranu nekih europskih članica NATO-a, uključujući Njemačku, i prijetio povlačenjem američke zaštite. Sada Merz može reći da Njemačka planira masovno povećati vojna ulaganja: pet posto BDP-a u budućnosti će ići za tu svrhu, od čega 3,5 posto izravno za vojsku, a 1,5 posto za obrambeno relevantnu infrastrukturu. Njemačka također želi preuzeti veću europsku odgovornost. Najbolji dokaz za to bio je zajednički posjet čelnika Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Poljske Kijevu, koji je inicirao Merz. I to odgovara američkom zahtjevu da se Europa sama pobrine za svoje sigurnosne interese. Merz i ostali europski čelnici zauzvrat se nadaju da će sa SAD-om povećati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kad je riječ o carinskom sporu, Merz nema ovlasti za pregovore jer je trgovinska politika u nadležnosti EU-a. No Njemačka kao velika izvoznica posebno trpi zbog trgovinskih ograničenja. Čak na sam dan Merzova odlaska u SAD američke carine na uvoz čelika i aluminija su udvostručene na 50 posto. Kancelar će se vjerojatno zauzeti kod Trumpa, ali i u Bruxellesu, da se izbjegne carinski sukob koji bi svima nanio štetu. Friedrich Merz zapravo je veliki zagovornik transatlantskih odnosa. Vjerojatno će pokušati uvjeriti Donalda Trumpa da je i u američkom interesu da SAD ostane angažiran u Europi. No politolog Carlo Masala je pesimističan: „Mislim da dugoročnija strategija koju treba razviti polazi od pretpostavke da će se Sjedinjene Države povući iz pregovora između Rusije i Ukrajine i da se više neće definirati kao europska sila.“ Europljani bi morali razmisliti što su spremni učiniti ako SAD, kao najvažniji podupiratelj Ukrajine, ispadne iz igre, upozorava Masala. I dodaje:
- I djelovati brzo kad se radi o europskoj obrambenoj sposobnosti i suverenosti. To je dugoročna strategija - dodao je.
Sporovi između Njemačke i SAD-a su brojni, a Friedrich Merz i Donald Trump vrlo su različite ličnosti. No kancelar je odlučan u tome da predsjedniku pristupi otvoreno. Vjerojatno će ipak svjesno izbjegavati neka teška pitanja, primjerice simpatije Trumpove administracije prema AfD-u. I ministar vanjskih poslova Johann Wadephul suzdržao se od komentara o toj temi prilikom boravka u Washingtonu. S novom vladom sastavljenom od konzervativne Unije CDU/CSU i socijaldemokrata u vanjsku politiku ušao je i novi stil. Na račun bivše ministrice vanjskih poslova iz redova Zelenih Annalene Baerbock ponekad su upućivane kritike da nastupa moralizirajuće i s visoka. Sada bi u prvi plan ponovno trebali doći zajednički interesi i potraga za kompromisima – čak i s teškim partnerima. A među njih svakako spada i Trumpova vlada.
No iznenađenja s Trumpom nikada nisu isključena, smatra Carlo Masala: „Friedrich Merz je nakon parlamentarnih izbora rekao pravu stvar: Na SAD se više ne može osloniti. Dakle, ako Donald Trump danas kaže nešto, nema garancije da sutra neće reći i učiniti upravo suprotno.“
Još prije svog prvog posjeta Washingtonu Merz je američkog predsjednika već pozvao u domovinu njegovih predaka. Trumpov djed, Friedrich Trump, potjecao je iz vinogradarskog mjesta Kallstadt u Pfalzu i emigrirao u SAD. Još nije poznato je li Trump prihvatio poziv. Možda želi pričekati kako će proći razgovor s Merzom.
