On može sumnjati tko bi to mogao biti, tko ga je "izbušio" i glasao protiv pa Friedrich Merz nije izabran za njemačkog kancelara iako "na papiru" ima dovoljno ruku. Ali vođa Unije i relativni pobjednik izbora ne može biti siguran tko su "snajperisti" u redovima CDU/CSU-a odnosno SPD-a, koji su sve dogovorili da bi formirali novu njemačku vladu. Netko možda nije dobio fotelju na koju je pikirao ili netko među socijalistima minira dogovor s Merzom. Jesu li ga navukli na dogovor znajući da će ga srušiti u Bundestagu i tako mu nanijeti udarac kojeg nije mogao ni zamisliti? Za to vrijeme, radikalni AfD i Alice Weidel trljaju ruke, kao druga najjača stranka Njemačke s velikim 20,2 posto glasova nadaju se novim izborima nakon neviđene blamaže pobjednika izbora u Bundestagu. U svakom slučaju, Njemačka je u šoku, ovakvo što nije se dogodilo nikad. A procedura bi trebala biti relativno jednostavna i najčešće je rutinska.
U prvoj fazi izbora, savezni predsjednik predlaže kandidata Bundestagu. Savezni predsjednik obično predlaže osobu koja ima najveće šanse za osvajanje većine u Bundestagu. To se dogodilo nakon uspješnih koalicijskih pregovora između Unije i SPD-a Friedricha Merza. No da bi kandidat postao kancelar, navodi Tagesschau, potrebni su mu glasovi više od polovice svih članova Bundestaga - to je takozvana kancelarska većina. Bundestag ima 630 zastupnika, tako da je za izbore potrebno 316 glasova "za". Iako je Friedrich Merz u prvom krugu glasovanja dobio više glasova za nego protiv (307), s 310 glasova, to nije bilo dovoljno za izbor za kancelara. Tri glasa bila su suzdržana, jedan nevažeći. Fali mu šest ruku. Izbori su tajni. Stoga nije jasno koji zastupnici nisu glasali za Friedricha Merza.
Što se događa sljedeće?
Sada prelazimo na 2. fazu: prema ustavu, Bundestag ima 14 dana da izabere kandidata. Prijedlog u ovoj fazi mora doći iz Bundestaga. Uzde vlasti tako se prenose s saveznog predsjednika na Bundestag. Moguće je da će Bundestag ponovno u utrku staviti Friedricha Merza, ali teoretski bi to mogao biti i neki drugi kandidat. Svatko tko nije član Bundestaga također može postati savezni kancelar. Prema poslovniku Bundestaga, prijedlog zahtijeva prijedlog četvrtine članova Bundestaga ili parlamentarne skupine iste veličine. Bundestag ima 14 dana da održi ove druge izbore. Međutim, to ne mora biti iscrpljeno. U roku od 14 dana bio bi moguć neograničen broj glasačkih listića. U drugoj fazi, za izbor je potrebna i većina kancelara. Dakle, u ovoj fazi je za uspješne izbore ponovno potrebno 316 glasova. U drugoj fazi glasanje je također tajno.
Što ako izbori opet ne uspiju?
Ako nakon 14 dana druge faze još uvijek nema saveznog kancelara, prema Ustavu, novi krug izbora morao bi se održati "odmah". Dakle, bit će još jedni izbori. Ako osoba dobije većinu za kancelara u ovoj trećoj fazi, savezni predsjednik je mora imenovati, ali s bitnom razlikom - osoba koja dobije najviše glasova je izabrana u ovoj fazi. Kancelarova većina stoga više nije potrebna. Ako kancelar nema većinu, savezni predsjednik ima dvije mogućnosti: Ili imenuje izabranu osobu za saveznog kancelara. Ili raspušta Bundestag. Novi izbori bi se tada morali održati u Njemačkoj u roku od 60 dana.
Ima li Njemačka još uvijek kancelara?
Da, Temeljni zakon to također jasno regulira u članku 69., stavku 3. Sadašnji kancelar, Olaf Scholz, ostat će na dužnosti vršitelja dužnosti kancelara dok se ne imenuje novi kancelar. To se odnosi i na ministre, pojašnjava Tagesschau.
