Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka.
Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 30 milijuna eura.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece. Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece.
- Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja - rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin.
- Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji... u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena - rekla je.
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziralo da odmah napuste rudnik.
Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizvodi, a mladi korisnici prelazili na alternative.
Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i nastojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu. Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije. Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid 'dotoka' budućih korisnika. Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Iz zabrane su izuzete aplikacije za dopisivanje i obrazovne platforme kao što su WhatsApp, Messenger, Discord, Roblox, Google Classroom i YouTube Kids. Australski regulator najavio je da će se popis platformi redovito ažurirati. Da bi se zakon proveo, tvrtke moraju implementirati stroge sustave provjere dobi. To uključuje korištenje vladinih identifikacijskih dokumenata, biometrijsku analizu lica ili glasa, pa čak i provjeru putem bankovnih računa. Iako zakon zabranjuje da osobna iskaznica bude jedina opcija, kritičari su izrazili duboku zabrinutost zbog prikupljanja osjetljivih podataka.
Vlada: 'Želimo da naša djeca imaju djetinjstvo'
Australska vlada, predvođena premijerom Anthonyjem Albaneseom, odlučno stoji iza zakona. Njihov argument je jasan: društvene mreže uništavaju djetinjstvo i nanose nepopravljivu štetu mentalnom zdravlju mladih.
- Želimo da naša djeca imaju djetinjstvo, a roditelji da znaju da im čuvamo leđa - izjavio je Albanese, dodavši kako želi da mladi Australci provode više vremena "na nogometnim igralištima, a ne na svojim telefonima".
Odluka je potkrijepljena zabrinjavajućim statistikama. Vladina studija otkrila je da je sedam od deset djece bilo izloženo štetnom sadržaju, uključujući mizoginiju, nasilje te materijale koji promoviraju liječenje poremećaje prehrane i samoubojstvo.
- Neće nas zastrašiti prijetnje. Neće nas zastrašiti pravni izazovi. Neće nas zastrašiti Big Tech. U ime australskih roditelja, ostat ćemo čvrsti - rekla je.
Zakon uživa i veliku podršku javnosti. Anketa YouGova pokazala je da čak 77 posto Australaca podržava dobnu granicu od 16 godina. Ipak, dok političari slave, oni na koje se zakon izravno odnosi - tinejdžeri - osjećaju se neshvaćeno. Mnogi od njih tvrde da starije generacije ne razumiju pozitivne strane online svijeta.
- Kao mladoj osobi s invaliditetom, zabrana društvenih mreža učinit će moj svijet manjim - poručio je putem Facebook Messengera 15-godišnji Ezra Sholl, kvadriplegičar koji se putem interneta povezuje sa zajednicama istomišljenika i prijateljima.
Dvoje 15-godišnjaka, uz podršku organizacije Digital Freedom Project, podnijelo je tužbu Visokom sudu Australije, tvrdeći da zakon krši njihovo ustavno pravo na slobodu političke komunikacije. I brojne druge organizacije, uključujući Australsku komisiju za ljudska prava i UNICEF, izrazile su ozbiljne rezerve. Upozoravaju da će zabrana najviše pogoditi najranjivije skupine mladih – pripadnike LGBTQ+ zajednice, autohtonu mladež te djecu iz ruralnih i udaljenih područja, kojima su online zajednice često jedini izvor podrške i pripadnosti. Stručnjaci također ističu da zabrana ne rješava probleme poput cyberbullyinga ili lošeg mentalnog zdravlja, već ih samo potencijalno gura u "tamnije kutke interneta" – na manje regulirane platforme i forume.
Najveće pitanje koje se postavlja jest praktična provedivost zakona. Analitičari upozoravaju na nekoliko ključnih rupa. Prvo, zabrana se odnosi samo na posjedovanje računa. Tinejdžeri će i dalje moći pristupiti većini sadržaja na TikToku ili YouTubeu bez prijave, što ih može izložiti još nasumičnijem i potencijalno opasnijem materijalu. Drugo, očekuje se masovno korištenje alata za zaobilaženje zabrane. Istraživanje je pokazalo da čak tri četvrtine tinejdžera planira nastaviti koristiti društvene mreže uz pomoć VPN-ova ili lažnih profila. Sama vlada priznaje da sustav "neće biti 100 posto savršen", uspoređujući ga sa zakonskom dobi za konzumaciju alkohola.
- Činjenica da tinejdžeri povremeno pronađu način da popiju piće ne umanjuje vrijednost jasnog nacionalnog standarda - poručili su.
