Novčana imovina privatnih kućanstava u Njemačkoj povećala se i u četvrtom kvartalu 2024. – za 136 milijardi eura. Time je na kraju godine iznosila 9,05 bilijuna eura, priopćila je njemačka središnja banka Bundesbanka. „S već petim uzastopnim porastom nastavljen je rast koji traje od kraja 2023. godine“, navodi se.
Jedan od razloga su burzovni dobici na dionicama i udjelima u fondovima. Ukupno su tržišni dobici u posljednjem kvartalu iznosili 57 milijardi eura. Samo kod udjela u fondovima to je bilo 25 milijardi eura.
Najveću korist imaju velika bogatstva
Prema navodima Bundesbanke, najviše su profitirali oni koji su već ranije puno imali. „Siromašnija polovica građana svoj novčani kapital drži gotovo isključivo u niskorizičnim ulaganjima u obliku depozita i potraživanja iz osiguranja“, objasnili su iz središnje banke. Tu su prinosi proteklih godina bili relativno niski, a većinom čak i negativni, piše Deutsche Welle.
Usporedba četiriju skupina imovine pokazuje da realna zarada raste kako se povećava neto imovina. U analizi su se razlikovali gornjih jedan posto neto raspodjele imovine, sljedećih devet posto, zatim idućih 40 posto te siromašnija donja polovica raspodjele imovine. Zarada na dionicama i od kamata je kod najimućnijih deset posto građana u velikoj je mjeri bio određen prinosima instrumenata tržišta kapitala.“ Porasti vrijednosti dionica na burzama pridonijeli su prošle godine visokim zaradama.
Prema podacima Bundesbanke, Nijemci su prebacivali velike količine novca iz dugoročnijih depozita, koji donose više kamate, u vrlo kratkoročne depozite. U pozadini toga su povećana gospodarska nesigurnost i pad kamatnih stopa. Njemačko gospodarstvo već duže vrijeme slabi. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel čak ne isključuje blagu recesiju u tekućoj godini. Time bi bruto domaći proizvod (BDP) pao treću godinu zaredom. Osim toga, Europska središnja banka (ECB) sredinom 2024. godine krenula je putem smanjenja kamatnih stopa.
Velike nejednakosti
U Njemačkoj najbogatijih deset posto stanovništva posjeduje većinu privatne imovine, pokazuje aktualna studija Bundesbanke koja se odnosi na 2023. godinu. Imovina privatnih kućanstava u 2023. značajno se smanjila u usporedbi s 2021. godinom. Do tog zaključka dolazi Bundesbanka koja je za ovu svrhu anketirala oko 4000 ljudi širom zemlje. To je peta znanstvena studija koju su objavili na ovu temu. Prosječno su kućanstva 2023. godine raspolagala s oko 239.000 eura imovine, u što je uključena kako novčana imovina ili dionice, tako i nekretnine ili primjerice vrijednost automobila. U usporedbi s 2021. to je bilo jedanaest posto manje.
Smanjenje imovine, prema Tobiasu Schmidtu, jednom od autora studije, objašnjava se time da su ljudi opet više trošili. „Na početku pandemije, zbog nesigurnosti, još su se suzdržavali“, kaže Schmidt. No zatim su određene kupovine jednostavno postale neizbježne.
Kao i u ranijim studijama, imovina je i 2023. prema podacima Bundesbanke bila vrlo neravnomjerno raspoređena. Među ispitanicima, najbogatijih deset posto posjedovalo je gotovo 60 posto privatne imovine. „Tu su veliku ulogu igrale nekretnine, poslovna imovina, dionice i fondovi“, izvještava autor studije Schmidt. Riječ je o rizičnijim ulaganjima s kojima je moguće ostvariti veće zarade.
„Kod siromašnijih je, pak, se imovina uglavnom sastojala od novca na tekućim i štednim računima“, kaže Schmidt. U tom pogledu je visoka inflacija, koja je 2023. u prosjeku iznosila gotovo šest posto, jače pogodila manje imućne. Ipak, istovremeno su ponovno porasle kamate na ušteđevinu. Gledajući siromašniju polovicu ispitanika, njihova se imovina prema Bundesbanci smanjila za više od 20 posto. 83 posto ispitanih u studiji navelo je da barem povremeno štedi. Za mnoge u Njemačkoj to, međutim, uopće ne dolazi u obzir - oni imaju taman toliko da pokriju mjesečne tekuće izdatke.
