Ispod radara je prošla odluka Europskog suda za ljudska prava iz 13. ožujka 2025. kojom je Ukrajini naređeno da isplati 15.000 eura obiteljima žrtava koje su poginule tog kobnog 2. svibnja 2014. u ukrajinskom crnomorskom gradu, te 12.000 eura trojici preživjelih s teškim ozljedama, nakon što su proeuropski aktivisti u sukobima s proruskim aktivistima zapalili zgradu Doma sindikata u Odesi.
U požaru je poginulo 42 ljudi, a još šest je poginulo u žestokim uličnim okršajima diljem grada. Sedam prijava podnijelo je ukupno 28 ljudi. Njih 25 izgubilo je najbliže članove obitelji, bilo u sukobima ili kao posljedica požara, a tri podnositelja su žrtve požara s teškim ozljedama. Sud za ljudska prava je presudio u predmetu “Vjačeslavova i ostali protiv Ukrajine” da Kijev nije učinio sve u svojoj moći kako bi spriječio žrtve u jeku ludila i opće alijenacije koji su vladali Ukrajinom te sudbonosne 2014.
Tužitelji su se pozvali na članak 2. (pravo na život), članak 3. (zabrana nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i članak 13. (pravo na djelotvoran pravni lijek) te optužili Ukrajinu da nije učinila sve u svojoj moći kako bi zaštitila njihove ili živote njihovih članova obitelji. Ukrajina je optužena i da nije provela opsežnu istragu nakon tragičnog požara u Domu sindikata u Odesi. Najveću odštetu dobit će kći Mihajla Vjačeslava, koji je poginuo zbog požara u Domu sindikata. Kći je optužila Kijev da je odugovlačio s predavanjem tijela oca kako bi ga pokopala.
Zahtjevi su podneseni Europskom sudu za ljudska prava između 27. lipnja 2016. i 1. listopada 2018. Sud je odlučio ispitati sedam zahtjeva u jednoj presudi. Presudu je donijelo vijeće od sedam sudaca: Mattias Guyomar (Francuska), María Elósegui (Španjolska), Stéphanie Mourou-Vikström (Monaco), Gilberto Felici (San Marino), Andreas Zünd (Švicarska), Kateřina Šimáčková (Češka) i Mikola Gnatovskij (Ukrajina). Slučajno ili ne, isti dan kasnije, kad je Sud za ljudska prava donio presudu, stigao je još jedan epilog tragedije koja je, uz aneksiju Krima i “Revoluciju dostojanstva”, zauvijek promijenila odnose dvije istočnoslavenske nacije i posijala sjeme zla.
“Desni sektor” je osnovan u studenome 2013. godine kao konglomerat različitih radikalnih ekstremističkih desničarskih grupa koje su se okupile pod jednim imenom i jednom zastavom te koje su sudjelovale u Euromajdanu. Stranka je i u Ukrajini i izvan zemlje vukla oprečne reakcije. Posebno su se istaknuli u sukobima s policijom i bili su najbolje organizirani i obučeni proeuropski prosvjednici. Nakon bijega Janukoviča, ruske aneksije Krima i pobune u Donbasu, “Desni sektor” se uključio u oružane borbe na strani Kijeva. Kao dobrovoljačka garda borili su se u Donjecku i Lugansku. Ruskom invazijom 2022. grupa je sudjelovala na južnim bojištima, prvenstveno u Hersonu. Iako je grupa odlučno stala u obranu zemlje, s vremenom je Kijevu zadala brojne glavobolje.
Poznati su po ultranacionalističkim stavovima i povremenom antisemitizmu te su, iako su fundamentalno antiruski nastrojeni, nekoliko puta izrazili i euroskeptične stavove, prvenstveno zbog liberalne demokracije i pro gay stava koji dominira u europskoj mainstream politici. Bivši vođa grupe Dmitrij Jaroš je 2015. u intervjuu za Spiegel Online rekao da strukture u Bruxellesu rade na rušenju kršćanstva te da su i NATO i EU u “koaliciji” protiv Ukrajine. Hanul je bio vođa ogranka u Odesi do 2016. godine. S obzirom na to da se tijekom Euromajdana isprofilirao kao svojevrsni pazdaran koji je predvodio ukrajinske nacionalističke grupe koje su maltretirale Ruse na ulicama crnomorskoga grada, ruski državni mediji su ga označili kao neonacista odgovornog za požar u Kući sindikata u Odesi, a sud ga je u travnju 2024. osudio u odsutnosti na 20 godina zatvora za nekoliko zločina, uključujući uništavanje sovjetskih ratnih spomenika.
Hanul je neko vrijeme bio na meti atentatora. Preživio je pucnjavu 2020., a tri godine kasnije je premlaćen na ulici u Odesi. Prije ubojstva je rekao da se boji za život i zatražio je policijsku zaštitu. Zbog presude moskovskog suda, nakon ubojstva sumnja je odmah pala na Ruse. Zamjenik načelnika Nacionalne policije Ukrajine, Andrij Nebitov, rekao je nakon atentata da je riječ o planiranom napadu.
- Napadač je unaprijed organizirao pokušaj ubojstva. Osumnjičeni, koji je prethodno služio u Odeskoj oblasti, nije se vratio u svoju vojnu jedinicu nakon odmora 23. veljače. U njegovu posjedu smo pronašli pištolj i dvije granate - rekao je Nebitov.
Ukrajinsko viđenje i argumenti požara u Domu sindikata:
1. Za požar su krivi proruski aktivisti koji su isprovocirali nasilje. Rusi su sukob isprovocirali kako bi destabilizirali zemlju.
2. Prorusi su napadali pobornike Euromajdana i stvorili animozitet između stanovništva grada.
3. Moskva je indoktrinirala Ruse u Ukrajini koji su započeli sukob koji je doveo do požara.
4. Separatisti su izazvali požar kako bi ocrnili Kijev i optužili Ukrajinu za nasilje nad manjinama.
5. Lokalna vlast u Odesi nije učinila sve u svojoj moći da spriječi požar, tako da odgovornost pada na nju, a ne na cijelu Ukrajinu.
6. Do požara ne bi došlo da Rusi nisu prvi napali ‘majdanovce’ i otvorili vatru na ukrajinske prosvjednike na ulicama Odese.
Rusko viđenje i argumenti požara u Domu sindikata:
1. Kriva je ukrajinska vlast koja je zamijenila Janukoviča. Ukrajinski prosvjednici su napali proruske aktiviste.
2. Požar su izazvali ukrajinski prosvjednici koji su zasuli zgradu Molotovljevim koktelima.
3. Policija namjerno nije pokušala razdvojiti sukobljene tijekom nemira koji su prethodili požaru.
4. Kijev je požarom želio ugušiti prorusku podršku i poslati poruku Rusima u Ukrajini što će im se dogoditi.
5. Požar je podmetnula ‘treća strana’, ukrajinski ekstremisti koji nisu iz Odese ili zapadni agenti kako bi potaknuli mržnju između Rusa i Ukrajinaca.
6. Požar je posljedica ukrajinskih fašista koji žele istrijebiti Ruse u Ukrajini i prekinuti njihove povijesne veze s Moskvom.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
rusi nece stat