Do predsjedničkih izbora u Rusiji ostalo je još šest tjedana, sve osim pobjede Vladimira Putina 18. ožujka očito nema nikakve šanse da se dogodi i jedini problem na tim izborima je da si Putin osigura dovoljnu izlaznost kako bi mu pobjeda bila uvjerljiva. Opozicija pak radi na tome da izlaznost bude što niža. Istodobno se, međutim, kako piše Guardianov dopisnik iz Moskve Shaun Walker, po Putina pojavljuje jedan puno veći problem, onaj koji se tiče predsjedničkih izbora 2024.
Otkako je došao na vlast, Putinov utjecaj na politiku u Rusiji samo je rastao. Vjačeslav Volodin, glavni Putinov pomoćnik i predsjednik ruskog parlamenta, prije četiri godine izjavio je: "Dok je Putina, bit će i Rusije. Bez Putina, Rusije neće biti." 2024. Putinu će biti 72 godine. On danas ne pokazuje nikakve znakove bolesti i može bez problema računati na još cijelo desetljeće dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja.
Pod njim se utjecaj drugih političkih igrača u Rusiji desetkovao i teško je naći nekoga tko bi uživao doista nezavisnu potporu birača osim njega. Problem je u tome što prema ustavu Rusije predsjednik ne može odslužiti više od dva uzastopna mandata za redom. Putin je takva dva već jednom i odslužio, od 2000. do 2008., nakon čega je odradio jedan četverogodišnji premijerski, tijekom kojeg mu je predsjedničko mjesto "čuvao" Dmitrij Medvedev, da bi se 2012. opet vratio kao predsjednik, sada u šestogodišnjem mandatu.
A to bi onda značilo da na treći mandat, koji bi bio određen izborima 2024., Putin ne bi više imao pravo. "Ne mislim da je Putin već donio odluku što će učiniti 2024.", kazao je Walkeru izvor blizak Kremlju. "On uvijek voli odgoditi odluku, ako ikako može, za sutra umjesto da je donese danas." Isti izvor je rekao da je Putin već 2008. pokazao da nije voljan mijenjati ruski ustav i mišljenja je da bi 2024. mogao biti spreman preuzeti ulogu predsjednika Dume, što bi mu omogućilo da i dalje zadrži sveopću kontrolu.
Što se tiče njegovog predsjedničkog nasljednika, o tome se zasad samo špekulira. "O tome svi razmišljaju, stalno. Elite su u strahu", kazao je drugi Walkerov izvor. Ratovi iza kulisa između moćnih pripadnika ruske elite godinama su se rješavali privatno, s tim što je Putin bio onaj koji je donosio odluku. Posljednjih mjeseci počeli su se pojavljivati znakovi svojevrsnih bitaka koje bi mogle postati uobičajene tijekom neupitnog Putinovog sljedećeg predsjedničkog mandata.
Bivši ministar za ekonomiju Aleksej Uljukajev u prosincu je osuđen na osam godina zatvora zbog navodnog traženja mita od Igora Sečina, Putinove desne ruke. Sečin je bio jedini svjedok, ali se nije pojavio na sudu, a dokazi su, piše Walker, u najboljem slučaju bili klimavi. Putin je pritom pokazao da ili nije mogao ili nije htio intervenirati. Analitičar za Rusiju Mark Galeotti tu je presudu doživio kao trenutak u kojem se prepoznaje početak pada putinizma.
Walker usto primjećuje da je dosadašnja kampanja za izbore u ožujku po Kremlj razočaravajuće mlaka, što je sušta suprotnost prethodnim izborima. "Htjeli smo da izbori budu zanimljivi, ali je očito da u tome nismo uspjeli. Željeli smo kao teme postaviti prava politička pitanja, ali elite su bile protiv toga", Walkeru se otvorio izvor blizak Putinovoj predsjedničkoj administraciji. Unatoč tome, kako je ishod već poznat, intrige oko ovih izbora zapravo su pitanja od trećerazrednog značaja.
U Moskvi su se politički krugovi upetljali u duge rasprave oko toga da li da podrže liberalnu kandidatkinju novinarku Kseniju Sobčak koju kritičari smatraju kremaljskom marionetom čiji je jedini cilj da izborima pruži neki dojam legitimnosti. Komunisti su odlučili da ne podrže svog dugogodišnjeg lidera Genadija Zjuganova, nego mladog Pavela Grudinina, što je bilo veliko iznenađenje.
Ništa od toga po Kremlj nije problem, ali jest to da si osigura što viši odaziv; kako u centru države tako i u najudaljenijim krajevima ove ogromne zemlje. Čak i Putin čini se kao da ne uspijeva pronaći dovoljno entuzijazma za još jednu izbornu kampanju. Kad su ga pitali prošle godine za izborni program, bio je znakovito neodređen: "Imat će veze s razvojem infratrukture, zdravstvenom skrbi, obrazovanjem. Kao i s visokim tehnologijama te s podizanjem učinkovitosti radnika", kazao je.
O tome što bi trebalo biti dominantno, nije bilo riječi. S druge strane Aleksej Navalni, kojemu je Kremlj uskratio pravo da iziđe na izbore, pokrenuo je impresivnu kampanju, razvio je mrežu regionalnih podružnica i volontera diljem zemlje, očito sve s perspektivom dugotrajnog političkog planiranja. Financijaš Konstantin Malofejev, koji njeguje veze s Kremljom, kazao je otvoreno da problem Putinovih krugova nisu izbori 2018. nego 2024.
On osobno podupire organizaciju koja poziva na povrata monarhije i dao je za naslutiti da bi Putin bio materijal za novog cara. Takva solucija nije realna, ali već i sam njen spomen svjedoči o pomanjkanju alternative. "Vidimo da su izbori besmisleni, da su poput šoubiznisa. Putina ćemo apsolutno podržati na ovim izborima, ali se i nadamo da će to biti i posljednji koje ćemo imati", kazao je u prosincu na sastanku s novinarima Malofejev.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Uljukajev nije iz Putinovog kruga,on je liberal iz Kruga Cubajsa, Kudrina i slicnih,tako da Putin sigurno nije stavio zadatak da ga spasava, nego je dozvolio da bude zatvoren, da se malo sabiju rogovi liberalima,koje narod ne podnosi kao ospice.