S obzirom na krvne pretrage i rendgensku snimku prsnog koša učinjene jutros, te nakon procjene njegova kliničkog stanja, Sveti Otac može napustiti bolnicu. To su izjavili dr. Luigi Carbone i profesor Stefano Margaritora, koji liječe Papu u bolnici Gemelli. Papa će danas poslijepodne biti otpušten i vratit će se kući, a sutra ujutro predvodit će molitvu Anđeo Gospodnji na Trgu svetog Petra, javlja Corriere della Sera.
Papinsko kućanstvo - tajnici i časne sestre koji svakodnevno pomažu Papi i koji su ostali uz njega tijekom cijelog boravka u bolnici Gemelli - pripremili su sve za njegov povratak u papinski stan. Ipak, prije odlaska iz bolnice, Papa je odlučio u 12:00 sati služiti misu u improviziranoj kapelici uređenoj u prostoriji pokraj njegove sobe na desetom katu bolnice, baš kao što je činio i proteklih dana.
Rak pluća i dalje je jedan od najsmrtonosnijih oblika raka, ponajprije zato što se kod većine bolesnika otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Stručnjaci upozoravaju da jednostavna pretraga, namijenjena prvenstveno dugogodišnjim pušačima, može znatno povećati izglede za izlječenje.
Za 70 posto ljudi je prekasno
Čak sedam od deset osoba kojima se dijagnosticira rak pluća za svoju bolest dozna prekasno, kada je tumor već uznapredovao i mogućnosti liječenja znatno su ograničene. Iako je medicina posljednjih godina napravila velik iskorak u liječenju ove zloćudne bolesti, njezin najveći neprijatelj i dalje je kasno otkrivanje. Zbog toga talijanski onkolozi upozoravaju na važnost preventivnih pregleda, osobito kod dugogodišnjih pušača i bivših pušača.
O toj se bolesti ponovno intenzivno govori nakon što je papi Lavu XIV. dijagnosticiran adenokarcinom pluća. Tumor je otkriven u vrlo ranoj fazi, tijekom rutinskih pretraga, što mu daje znatno povoljnije izglede za oporavak. No većina oboljelih nema takvu sreću, piše talijanski Corriere della Sera, pozivajući se na vodeće talijanske onkologe.
U Italiji se svake godine otkrije gotovo 45.000 novih slučajeva raka pluća, odnosno približno 115 dnevno. Riječ je o trećoj najčešćoj zloćudnoj bolesti, nakon raka dojke i debelog crijeva, ali i o vodećem uzroku smrti od raka. Glavni razlog nije samo agresivnost bolesti nego i činjenica da se u više od 70 posto slučajeva dijagnoza postavlja u uznapredovalom stadiju.
Poseban problem predstavlja to što rak pluća u početku najčešće ne izaziva nikakve tegobe. Tumor se može razvijati mjesecima, pa i dulje, a da osoba ne primijeti ništa neobično. Kada se pojave prvi simptomi, bolest je kod dijela pacijenata već zahvatila okolna tkiva ili se proširila na druge organe.
Tomografija pluća
Upravo zato liječnici sve veću pozornost pridaju metodi ranog otkrivanja koja može spasiti život. Riječ je o kompjutoriziranoj tomografiji pluća s niskom dozom zračenja (LDCT), pretrazi koja omogućuje otkrivanje vrlo malih tumora prije nego što počnu izazivati simptome.
Giulia Veronesi, ravnateljica torakalne kirurgije milanske bolnice San Raffaele, objašnjava da bi takva pretraga trebala postati dio organiziranih programa probira za osobe s povećanim rizikom od raka pluća. Prema njezinim riječima, pregled bi se mogao provoditi jednom godišnje ili svake dvije godine, ovisno o procjeni rizika i programu probira.
Posebno je važan za osobe starije od 50 godina koje dugo puše ili su tijekom života bile izložene velikim količinama duhanskog dima. Dobne granice i uvjeti uključivanja razlikuju se među programima, a uz godine života važan je i ukupan pušački staž. Istraživanja su pokazala da takav probir može smanjiti smrtnost od raka pluća jer omogućuje početak liječenja u fazi kada je tumor još moguće kirurški odstraniti.
Razlika između ranog i kasnog otkrivanja bolesti može biti golema. Prema podacima koje za Corriere iznosi Massimo Di Maio, predsjednik Talijanskog udruženja medicinske onkologije, samo približno 30 posto bolesnika u trenutku dijagnoze ima tumor koji je moguće operirati. Ukupno petogodišnje preživljenje oboljelih kreće se oko 18 posto, dok kod pojedinih skupina pacijenata kojima je bolest otkrivena i liječena u ranoj fazi izgledi za izlječenje mogu dosegnuti gotovo 80 posto.
Problem je i to što se simptomi često zamjenjuju s uobičajenim tegobama dišnog sustava. Dugotrajan kašalj, promuklost, otežano disanje, bol u prsima, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine i učestale respiratorne infekcije mogu biti znakovi bolesti. Ponekad se pojavljuje i krv u iskašljaju. No nijedan od tih simptoma nije specifičan samo za rak pluća, zbog čega je za postavljanje dijagnoze potrebna dodatna obrada.
Svaki peti oboljeli nikada nije pušio
Kada liječnici posumnjaju na zloćudnu bolest, najčešće se najprije radi CT prsnog koša. Njime se utvrđuju veličina i položaj sumnjive promjene te njezin odnos prema okolnim strukturama. Prema potrebi slijede PET/CT, dodatne slikovne pretrage, bronhoskopija ili biopsija, kojom se potvrđuje o kakvoj je promjeni riječ.
Iako je pušenje daleko najvažniji čimbenik rizika, rak pluća ne pogađa isključivo pušače. Otprilike svaki peti oboljeli nikada nije pušio. Među ostalim poznatim čimbenicima rizika nalaze se izloženost radonu, azbestu, određenim teškim metalima i onečišćenom zraku, kao i pasivno pušenje.
Talijanski liječnici upozoravaju i na promjene u strukturi oboljelih. Dok među muškarcima broj novih slučajeva pokazuje tendenciju pada, među ženama se posljednjih godina bilježi rast, što stručnjaci povezuju s promjenama pušačkih navika tijekom prethodnih desetljeća.
Unatoč zabrinjavajućim statistikama, liječenje raka pluća danas je znatno naprednije nego prije desetak godina. Uz kirurgiju, radioterapiju i kemoterapiju, liječnicima su na raspolaganju imunoterapija i lijekovi koji ciljano djeluju na određene molekularne promjene tumora.
Antonio Passaro, stručnjak za torakalnu onkologiju Europskog onkološkog instituta u Milanu, ističe važnost analize genetskih promjena u tumorskim stanicama. Kod adenokarcinoma pluća, najčešćeg oblika ove bolesti, otkrivanje promjena poput EGFR-a, ALK-a, KRAS-a ili ROS1 može pomoći liječnicima da odaberu terapiju koja ima najveće izglede za uspjeh.
Slučaj Pape Lava XIV.
Zahvaljujući takvim lijekovima dio pacijenata s uznapredovalom bolešću danas može živjeti godinama, dok je ranije preživljenje često bilo ograničeno na nekoliko mjeseci. Novi pristupi liječenju mogu poboljšati i kvalitetu života te kod određenih bolesnika smanjiti potrebu za klasičnom kemoterapijom.
Ipak, stručnjaci ističu da nijedan napredak u liječenju ne može u potpunosti nadomjestiti prednosti ranog otkrivanja. Upravo zato u Italiji raste pritisak da se probir niskodoznim CT-om učini dostupnijim osobama s visokim rizikom. Bolnica San Raffaele već provodi projekt ARIA, koji povezuje rano otkrivanje bolesti, umjetnu inteligenciju i savjetovanje o prestanku pušenja.
Slučaj pape Lava XIV. tako je otvorio pitanje koje nadilazi zdravstveno stanje jednog pacijenta. Rak pluća više ne mora automatski značiti lošu prognozu, osobito ako je otkriven dok je još ograničen na pluća. No da bi što više oboljelih dobilo priliku za izlječenje, ključno je prepoznati osobe s povećanim rizikom i omogućiti im pravodobnu dijagnostiku.
Poruka liječnika je jasna: prestanak pušenja najvažniji je korak u smanjenju rizika, a za osobe koje su godinama intenzivno pušile organizirani probir može biti presudan za rano otkrivanje bolesti.
