Sin imigranta iz Ljubuškog na tronu meksičke mafije: Kako je Međugorac sijao strah

Joseph Joe Morgan, rođen kao Joseph Međugorac, bio je američki gangster koji je postao prvi nemeksički član zloglasne "meksičke mafije". Vlasti su mu dale nadimak "Pegleg" zbog protetičke noge. Rođen je 1929. u San Pedru, a umro je od raka 1993., dok je služio doživotnu kaznu u kalifornijskom državnom zatvoru u Corcoranu. Rođen je u obitelji hrvatskih emigranata. Majka Klara Radišić podrijetlom je iz Imotskog, a otac Grgo iz Ljubuškog. Ubrzo nakon Joeova rođenja, otac je anglizirao obiteljsko prezime u Morgan zbog tadašnjeg antiimigrantske i antislavenske klime u društvu. Godine 1929. SAD je donio imigracijske zakone koji su ograničavali imigracije s Balkana. Odrastao je u pretežno meksičkoj i hrvatskoj četvrti u San Pedru. Kasnije ga je majka odgojila u meksičkoj četvrti u Boyle Heightsu. Krajem 1930-ih pridružio se bandi Ford Maravilla, jednoj od najstarijih bandi u Los Angelesu. Tečno je govorio španjolski. Unatoč hrvatskim korijenima, Morgan je s vremenom postao vrlo utjecajan član zatvorske bande te je odigrao vrlo važnu ulogu u organiziranju i legitimiranju "meksičke mafije".

Meksička mafija, "Mafia Mexicana", poznata i kao "La eMe" (španjolski za "M"), meksičko-američka kriminalna organizacija, usprkos imenu, ne potječe iz Meksika, nego je u potpunosti američka organizacija. Važi kao najsmrtonosnija i najmoćnija banda u kalifornijskom zatvorskom sustavu. Vladini dužnosnici navode da danas postoji između 350 i 500 službenih članova meksičke mafije, s tisućama ubojica i suradnika u zatvoru, i procjenjuje se da ima više od 50.000 odanih "pješaka" koji provode ilegalne aktivnosti na ulicama, u nadi da će postati punopravni članovi. Meksička mafija ima golemi utjecaj i kontrolu nad svakom latinoameričkom uličnom bandom u južnoj Kaliforniji, uključujući zloglasne bande MS-13 i 18th Street. Američka vlada svrstava meksičku mafiju "među najmoćnije, najopasnije i najstrašnije kriminalne organizacije na svijetu". "La eMe" je osnovalo 1957. godine trinaest članova latinoameričkih uličnih bandi iz različitih dijelova Los Angelesa koji su bili zatvoreni u Deuel Vocational Institution, ustanovi Kalifornijske uprave za mlade, koja je danas državni zatvor za odrasle. Primarni cilj osnivača bila je zaštita latinoameričkih zatvorenika od drugih zatvorskih bandi. Jedan od osnivača "La eMea" bio je Luis "Huero Buff" Flores, aktivni član kalifornijske ulične bande Barrio Hawaiian Gardens. Rat bandi između latinoameričkih četvrti bio je norma tijekom 1950-ih i 60-ih, tako da je činjenica da je Luis Flores uspio natjerati etablirane neprijatelje da ostave po strani svoje rivalstvo po ulasku u zatvorski sustav nešto što se do tada nije smatralo mogućim. Flores je u početku regrutirao nasilne članove bande u pokušaju da stvori organizaciju koja bi mogla kontrolirati aktivnosti na crnom tržištu zatvorskih objekata. Član "La eMea", Ramon "Mundo" Mendoza, tvrdi da je u početku opći cilj bio terorizirati zatvorski sustav i uživati u zatvorskoj udobnosti tijekom služenja kazne.

Do 1961. nasilje u Deuel Vocational Institutionu toliko je poraslo da je zatvorska uprava bila prisiljena premjestiti brojne članove "La eMe" u zatvor San Quentin, u nadi da će obeshrabriti njihovo nasilno ponašanje. Međutim, ova taktika nije donijela nikakve rezultate. Rodolfa "Cheyenna" Cadenu, jednog od kumova meksičke mafije, da bi ga zaplašili prilikom dolaska u San Quentin, sačekao je u zatvorskom dvorištu crni zatvorenik težak oko 300 kilograma, koji ga je poljubio. Cadena se ubrzo vratio, prišao zatvoreniku i nasmrt ga izbo improviziranim zatvorskim nožem. Unatoč tome što je u dvorištu bilo više od tisuću zatvorenika, nijedan od njih nije pristao svjedočiti protiv Cadene. Ubrzo je uslijedio niz drugih ubojstava jer su članovi meksičke mafije nastojali uspostaviti autoritet među zatvorenicima San Quentina. Potpuna kontrola nad zatvorenicima, kakvu je nastojala postići "La eMe", udaljila je mnoge meksičko-američke zatvorenike od ove organizacije, kojima je bilo dosta toga da ih meksička mafija ubada, ubija i krade satove, prstenje, cigarete i sve ostalo vrijedno. Neki od njih potajno su osnovali novu zatvorsku bandu pod nazivom Nuestra Familia, poznatu i kao NF. Osnovana je sredinom 1960-ih u Kalifornijskoj popravnoj ustanovi za obuku u Soledadu. Neki od prvih članova NF-a bili su zatvorenici s područja Los Angelesa, ali je NF ubrzo privukao zatvorenike iz ruralnih zajednica u sjevernoj Kaliforniji. Meksička mafija vidjela je Nuestra Familiu kao inferiornu "hrpu farmera". Međutim, 1968. godine u San Quentinu izbila je pobuna velikih razmjera nakon što je vojnik meksičke mafije, "soldado", ukrao par cipela simpatizeru Nuestra Familije. U pobuni je devetnaest zatvorenika izbodeno, a jedan suradnik "La eMea" smrtno je stradao. Pobuna je ostala upamćena kao "Rat cipela" i potvrdila je Nuestra Familiju kao glavnog suparnika "La eMea". Policija vjeruje da "La eMe" nema samo jednog vođu, nego da mnogi članovi meksičke mafije imaju ovlasti naređivati ubojstva i nadzirati razne druge kriminalne aktivnosti. Od članova se očekuje da se uključe u testove odanosti "La eMeu", a to može uključivati krađu ili ubojstvo. Kazna za odbijanje naredbi ili neizvršavanje dodijeljenog zadatka često je smrt. Prema pravilima bande, članovi također mogu biti kažnjeni ili ubijeni ako počine bilo koji od četiri glavna prekršaja: postajanje doušnikom, djela homoseksualnosti, djela kukavičluka i pokazivanje nepoštovanja prema kolegama članovima bande. Prema politici organizacije, član meksičke mafije ne smije biti ubijen bez prethodnog odobrenja glasovanjem tri člana, ali ubojstvo nečlanova ne zahtijeva formalno odobrenje. Tijekom ranih 1960-ih u zatvoru San Quentin, Luis Flores i Rodolfo "Cheyenne" Cadena položili su krvnu zakletvu za članove meksičke mafije. Prije uspostavljanja zakletve, članovima je bilo dopušteno da se vrate svojim uličnim bandama nakon izlaska iz zatvora. Nova zakletva predviđala je da je jedini način da član napusti meksičku mafiju smrt. Flores i Cadena također su uspostavili niz pravila, po kojima novi član mora biti sponzoriran od postojećeg člana, zatraženo je jednoglasno odobrenje svih postojećih članova za pridruživanjem, davanje prioriteta bandi nad obitelji, poricanje postojanja meksičke mafije policiji ili nečlanovima, poštovanje drugih članova i opraštanje uličnih sukoba koji su postojali prije zatvaranja. Pogubljenje člana bande zbog kršenja pravila mora počiniti član bande koji ga je sponzorirao.

Pravila ponašanja za članove, koja su uspostavili Flores i Cadena, imaju šesnaest točaka, od kojih su, možda, najzanimljivija sljedeća:

1. Član ne smije dići ruku na drugoga člana bez odobrenja nadređenih i vođa.

2. Član ne smije pokazati nepoštovanje prema bilo kojoj obitelji člana, uključujući seks sa ženom ili djevojkom drugog člana.

4. Član ne smije biti homoseksualac, seksualni prijestupnik, ubojica djece, zlostavljač djece ili silovatelj.

6. Članstvo u organizaciji je za cijeli život, jedini izlaz je smrt.

8. Osveta se mora provesti, čak i ako traje mjesecima, godinama ili desetljećima.

11. "La eMe" je na prvome mjestu. Čak i pred vlastitom obitelji, religijom i Bogom.

13. Član nikad ne smije nauditi djeci.

14. Član se uvijek mora odnositi prema obitelji drugog člana s poštovanjem i ljubaznošću.

16. Član se mora odnositi prema drugom članu kao prema bratu.

Prvo ubojstvo koje je "La eMe" izvršio izvan zatvorskog sustava počinio je 1971. godine Joe "Pegleg" Morgan, koji je već tad važio kao jedan od glavnih vođa organizacije. Ubijeni Alfonso "Pachie" Alvarez bio je član meksičke mafije. Pronađen je mrtav, upucan s dva metka u glavu, u osamljenom području Monterey Parka. Njegov prekršaj je bio što dio zarade od prikupljanja "poreza" od dilera narkotika nije proslijedio vođama "La eMe" koji su se nalazili u zatvoru. Prvo ubojstvo Morgan je počinio sa 16 godina, kad je željeznom šipkom usmrtio muža svoje 32-godišnje ljubavnice. Dok je čekao suđenje, uspio je pobjeći koristeći se identifikacijskim dokumentima svog suzatvorenika koji je čekao premještaj u maloljetnički zatvor. Ubrzo je uhićen. Dobio je kaznu od devet godina zatvora i u dobi od 17 godina upućen je u zloglasni San Quentin, kao najmlađi zatvorenik koji je završio u ovoj ustanovi od njezina osnutka. Zatvor je smješten u kalifornijskom području San Quentin. Osnovan je 1852. godine i predstavlja najstariji zatvor u Sjedinjenim Američkim Državama, u kojemu se nalaze jedine "ćelije smrti" u Kaliforniji.

Joe Morgan

Riječ je o mjestu u kojemu su bili zatvoreni i pogubljeni mnogi zloglasni kriminalci, a poznat je i po tome što je bio predmet brojnih filmova i televizijskih serija. Iz zatvora je pušten 1955., ali se sljedeće godine ponovno vratio u njega nakon što je sa strojnicom opljačkao banku i odnio gotovo 20 tisuća dolara. Prilikom pljačke je ostao bez jedne noge, nakon što ga je jedan od pripadnika policije upucao u nogu, na kojoj je od tada nosio protezu. Tako je dobio nadimak "Pegleg" od strane LAPD-a. Međutim, nije bilo puno ljudi koji su ga se usudili tako zvati jer nije volio taj nadimak. Godine 1961., dok je služio kaznu u Folsomu, prebačen je u okružni zatvor kako bi mogao svjedočiti na drugom suđenju za ubojstvo. Odatle je, predvodeći bijeg 11 zatvorenika, pobjegao kroz otvor cijevi. Navodno je pritom koristio alate koje je skrivao u protezi. Uhićen je tjedan dana kasnije, dok je kupovao namirnice na Westsideu.

Morgan je bio poznat po strateškom razmišljanju. Bio je vrlo cijenjen u redovima meksičke mafije i postao je visoko rangirani član. Njegove veze s dobavljačima kokaina i heroina u Meksiku pomogle su utrti temelje za distribuciju narkotika meksičke mafije diljem Kalifornije. Uspio je uvjeriti Arijevsko bratstvo - organizaciju bijelih zatvorenika u Sjedinjenim Američkim Državama, koje američke vlasti smatraju odgovornima za 18 posto ubojstava u američkim zatvorima, koja je nastala 1960. godine u San Quentinu, čiji su članovi nosili nacističke insignije, uglavnom tetovaže - da sklopi savez s "La eMeom" protiv zajedničkog suparnika, Crne gerile, organizacije crnih zatvorenika. To je bilo nakon što je Morgan pokušao i uspješno sklopio labave saveze s nekim crnačkim bandama, koji su se na kraju raspali jer su meksički vođe u to vrijeme imali problema s više crnih bandi. Smatralo se da Morgan želi sklopiti dogovore s bijelim i crnim bandama kako bi osigurao da će "La eMe" s malo ili nimalo otpara postati dominantna kriminalna skupina. Morgan je, navodno, uspostavio diplomatske odnose s najjačom kriminalnom obitelji iz Los Angelesa, i to preko Michaela Rizzitella, jednog od šefova obitelji, kojega su on i Cadena upoznali dok je Rizzitelli izdržavao devetogodišnju kaznu zbog niza oružanih pljački tijekom 1970-ih. Do sredine 1970-ih Morgan je postao jedan od najviše rangiranih članova meksičke mafije u južnoj Kaliforniji i imao je utjecaj u većini Sjedinjenih Američkih Država, pa čak i u Meksiku.

Morgan, najviši, s pripadnicima bande

Godine 1976., kad je pušten na slobodu, ženi se djevojkom Jody, s kojom ima dvoje djece. Odmah potom jedan od pripadnika "La eMe", plaćeni ubojica Ramon "Mundo" Mendoza, koji je napustio organizaciju sredinom 1970-ih, nakon što je prihvatio kršćanstvo, svjedočio je protiv Morgana tereteći ga za više ubojstava, zbog čega je Morgan dobio doživotnu kaznu zatvora te je premješten u najčuvaniji dio zatvora Pelican Bay. U zatvoru je Joe Morgan nastavio biti mentor mlađim članovima mafije, a mnogi ga opisuju kao najjačim liderom kojega je "La eMe" ikad imala. Postaje legendarni simbol mladim kriminalcima. Zatvorski čuvari su ga opisivali kao izuzetno ljubaznog. Osobe koje su loše govorile o "bijelom kumu" uglavnom su loše završavale. Godine 1991. jedan od njih završio je s 26 uboda nožem. Morgan je, po tvrdnjama mnogih, bio iznimno inteligentan. Govorio je pet jezika i puno čitao. Nakon što se priključio meksičkoj mafiji, proučavao je drevnu astečku mitologiju i djela meksičkog književnog nobelovca Octavija Paza. "Sa svojom pameti, manipulativnim vještinama, inteligencijom, karizmom i smislom za profitabilnost, lako je mogao biti predsjednik velike korporacije", izjavio je Mendoza nakon Morganove smrti i dodao: "Dio njega bio je okrutan i hladnokrvan. Ali postojala je Joeova strana koja je bila vrlo ljudska, vrlo humana".

U listopadu 1993. godine, dok je služio doživotnu kaznu u kalifornijskom državnom zatvoru u Corcoranu, Morganu je dijagnosticiran neoperabilni rak jetre. Njegova supruga zatražila je da bude pušten na slobodu, ali je umro 9. studenoga, prije nego što je proces započeo.

"Kad sam ga posjetila prije otprilike šest mjeseci, činilo se da gubi na težini i njegova boja nije izgledala dobro, ali Joe je bio vrlo privatna osoba i nije se žalio", izjavila je njegova odvjetnica Shirley MacDonald nakon njegove smrti.

Proveo je 40 godina u zatvoru, gotovo dvije trećine života.

"Kad sam čuo da je Joe umro, osjetio sam mali trzaj krivnje", izjavio je Mendoza i dodao: "Nisam ga se zapravo želio odreći. Imao je mogućnost odabrati drugačiji put. Ali on se obvezao mafiji do groba".

"Imao je vlastiti osjećaj časti, slagali se s tim ili ne, i živio je po njemu", izjavio je jedan agent Uprave za borbu protiv droga i dodao: "To ne bi bilo ništa što biste željeli prenijeti svojoj djeci. Ali u svom svijetu hodao je iznad mnogih ljudi".

Na filmskom festivalu u Cannesu, u programu "Izvjestan pogled", premijerno je 1992. godine prikazan film "American Me", koji se temelji na povijesti meksičke mafije. Redatelj, scenarist i glavni glumac filma bio je Edward James Olmos ("Miami Vice", "Blade Runner", "Battlestar Galactica"...). Glavni sporedni lik je JD, kojega igra William Forsythe, zasnovan na liku Joea Morgana. Olmos je uoči prikazivanja filma pokušao posjetiti Morgana u zatvoru, tražeći njegovo odobrenje, na što Morgan nije htio pristati, nego je podnio tužbu protiv Olmosa i Universal Studiosa tvrdeći da film iznosi netočne podatke. Dijelovi filma snimljeni su u državnom zatvoru Folsom i Kalifornijskom institutu za muškarce. Snimanje je trajalo tri tjedna te je uključivalo 800 zatvorenika i čuvara, koji su se pojavili kao statisti. Scene snimljene u Los Angelesu uključivale su članove bande kao statiste. Budući da se film bavi latinoameričkom subkulturom, u filmu je korištena latino glazba. Na originalnom soundtracku, koji je objavio Virgin Records, među izvođačima se pojavljuju i poznata imena, poput Los Lobosa, Santane, Ikea i Tine Turner...

Riječ je o prilično blijedom i dramaturški neujednačenom filmu, koji unatoč tome ima poprilično visoku ocjenu na IMDb-u, 7,1, temeljenu na 11 tisuća glasova. Film se labavo zasniva na biografiji šefa meksičke mafije Rodolfa Cadene, čiji lik, Montoyu Santanu, u filmu igra sam redatelj. Meksička mafija bila je bijesna filmom, pogotovo dvjema scenama. Prvom, u kojoj se prikazuje Santanino silovanje u maloljetničkom zatvoru, i drugom, scenom kojom film završava, u kojoj meksički mafijaši ubijaju Santanu po nalogu JD-a (Morgana), zbog toga što je u zatvoru revidirao svoja stajališta, kojega najprije žestoko izbodu, a zatim ga bace s balkona zatvora. Također, članovi mafije su bili navodno uvrijeđeni prikazom homoseksualnog silovanja koje je počinio Puppet, lik meksičke mafije u filmu, koji u drugom dijelu filma, nakon izlaska iz zatvora, ubija vlastitog brata, Litl Puppeta, zbog nepoštovanja "La eMe". Glumac meksičkog podrijetla, Danny Trejo, poznat po epizodnoj ulozi u franšizi "Od sumraka do zore" te filmskom serijalu "Machete", u jednom je intervjuu izjavio da je svjestan da je desetak ljudi ubijeno zbog njihove uključenosti u film "American Me". Prvo ubojstvo dogodilo se 12 dana nakon premijere, kad je jedan od savjetnika filma, Charles "Charlie Brown" Manriquez, član "La eMe", ubijen u losanđeleskom Ramona Gardensu. Nakon njega ubijena je i jedna Olmosova savjetnica, Ana Lizarraga, poznatija kao "The Gang Lady". Ubijena je u istočnom Los Angelesu dok je utovarivala prtljagu u svoj automobil na dan sprovoda svoje majke. Savezna optužnica optužila je "La eMe" da je naredio ubojstvo Lizarrage, koja je bila bivša članica jedne latinoameričke ulične bande. Njezino se ubojstvo dogodilo osam mjeseci nakon što je "American Me" dovršen. I sam redatelj filma, Edward James Olmos, navodno je primio prijetnje smrću od članova meksičke mafije zbog onoga što su smatrali nelaskavim prikazom bande, zbog čega je zatražio dozvolu za nošenje oružja.

Edward James Olmos (u sredini) snimio je film u kojem je lik inspiriran Morganom tumačio William Forsythe (desno)

Najveći utjecaj na Morgana tijekom odrastanja imala je njegova samohrana majka Klara. Kod kuće su pričali na hrvatskom, bili su članovi hrvatske zajednice i išli u hrvatsku crkvu. Unatoč tome, snažno se poistovjećivao s latinoameričkom kulturom.

"Što se nas tiče, on je bio Meksikanac", izjavio je Ramon Mendoza i dodao: "Da ga je netko ikad nazvao 'bijelim dječakom', vjerujem kako bi ga Morgan ubio. Njegovi geni bili su bijeli, ali je njegovo srce bilo Chicano". (Chicano je termin koji se koristi u Sjedinjenim Američkim Državama za Meksiko-Amerikance, osobe povezane i s SAD-om i s Meksikom, koje obje ove države smatraju svojima.)