Kolokvijalno ga se naziva Željava, cijeli kompleks zrakoplovne luke, ali Željava je zapravo malo hrvatsko mjesto kraj Ličkog Petrovog Sela, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. U mjestu Željava nalazila se takozvana "200. vazduhoplovna baza" u kojoj je bila smještena logistička podrška za nekadašnji "Vojni aerodrom Bihać", do kojeg su svega tri kilometara. A podzemni dio te zrakoplovne luke, koju je prije povlačenja 16. svibnja 1992. minirala JNA, zove se Klek. Upravo taj, podzemni dio zablistao je, osvijetljen iznutra prvi put nakon 33 godine zahvaljujući entuzijastima okupljenima na blogu i facebook grupi LYBI Željava: prije svega Ivici Megliću, koji nam je ustupio fotografije te Marku Grozdaniću. Podrška prilikom postavljanja instalacija bili su im Damiru i Dalibor Vidović te Dejan Deželić. I voila - ljepotica je zablistala!
- Ma šteta je da taj objekt stoji neiskorišten i propada. Tamo ljudi znaju ulaziti autima, driftaju... A cijeli kompleks, od ulaza za avione pa dalje, nevjerojatno je atraktivan za turiste. Recimo u susjednoj Sloveniji, u Pivki, postoji Park vojne povijesti. Sve je i tamo bilo devastirano, jedva se jedna zgrada nekako držala, ali Slovenci su sve obnovili i to dobrim dijelom novcem Europske unije. Mislim da Klek i cijeli kompleks zaslužuju isto. Pa do Plitvica je valjda desetak minuta, kad god idem tamo, a posebno vikendom, deseci motorista i automobila dolaze. Sve se zaista može uz angažman vlasti pretvoriti u objekt kojeg će posjećivati tisuće, valjda će netko u Hrvatskoj za to imati sluha - kaže nam Ivica Meglić.
Milijarde su potrošene na izgradnju "Objekta 505", tako se u papirima na kojima je pisalo "strogo povjerljivo" zvao cijeli kompleks. prva lopata je bačena 1957./1958., a izgradnja kompleksa završila deset godina kasnije, 1968.Tad su lovački 117. avijacijski puk prebacili s Plesa, 124. i 125. lovačku eskadrilu, u podzemni objekt koji je izgrađen za 58 aviona. I svaki je imao označeno mjesto s mogućnošću točenja kerozina. Imali su tu pet tankova sa po 100.000 litara, ali i podzemni cjevovod iz Bihaća za kerozin. Toranj zračne kontrole nije bio klasični već ukopan u stijenu, a do njega se dolazilo liftom.
Podzemni objekt Klek bio je dizajniran da izdrži udar atomske bombe do jačine od 20 kilotona, valjda je zato i preživio iako ga je JNA minirala. Kažu s 50 tona eksploziva. Ima četiri galerije: "A" prima 20 aviona, u jednom dijelu centralne galerije B bila je radionica i služila je za prolaz prema izlazu, "C" je primala 22 aviona, a "D" još 16. Ono što nije uništila JNA miniranjem kod povlačenja - a uništila je liftove i cijeli toranj te sve tri poletne i dvije poletno-sletne piste postavivši vojni eksploziv u šahtove za rasvjetu, pa je pista puna kratera koji idu u "cik-cak" - uništili su ljudi.
- Kilometri kablova kojim je spajana rasvjeta su počupani s piste, ljudi su naprosto odnijeli sve što je ostalo - kaže nam Meglić.
A podzemni objekt Klek imao je sve, i liječnika, i učionice za pilote, sobe... Sve je bilo zamišljeno da u slučaju atomskog napada 30 dana mogu preživjeti autonomno. Imali su hrane, vode, filtere za zrak, restoran, fotolaboratorijj, prostorije s padobranskom opremom, operativni centar, centar veze pa čak i mrtvačnicu.... Objekt 505 imao je već tad i videonadzor. Kažu da su jugoslavenski stručnjaci izgradili bazu po uzoru na Säve u Švedskoj.
Švedska ima ukupno sedam planinskih hangara, dva izgrađena tijekom Drugog svjetskog rata i još pet dodanih tijekom Hladnog rata. Säve ima dva takva hangara, jedan izgrađen 1943. u blizini sadašnjeg kontrolnog tornja sa zaštićenim područjima u razini s rulnim stazama. Drugi je izgrađen između 1950. i 1955. Podzemni zaštićeni prostor prostire se na preko 22.000 četvornih metara.
Sve je naravno sačuvano. Švedska ipak nije imala JNA da sve to minira.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ispravak netočnog navoda: Nisu ljudi isčupali kablove i armaturu već Kajtazijevi inžinjeri. Jako dobro se zna da je šira okolica naseljena glasačkim tijelom koje terorizira širi dio Like i Gorskog kotra pa sve do Kvarnera i Rijeke