Iako nas je sve ponio dolazak Kineza i kako piše Liberal desilo se "ponižavajuće nuđenje mlijeka i ribe u zamjenu za računala i mobitele još je veće poniženje što se kineskog premijera moli da "sredi" spašavanje Uljanika, pa ovaj zove "svoje" da im kaže da, eto, ima neko malo brodogradilište tu negdje na granici EU poslije čega ovi vjerojatno prvo provjeravaju što je to "Hrvatska"."

Prije razgovora o Kini valja pogledati tko u svijetu najviše ulaže u malenu Hrvatsku (i kome se stvarno trebamo veseliti). 
Najviše investicija u Hrvatsku je došlo iz Nizozemske a slijede Austrija, Italija, Njemačka, Mađarska, Luksemburg, Slovenija itd. U prvih 20 zemalja iz kojih je najviše investirano u Hrvatsku dominiraju države EU. Prva koja nije iz EU, Švicarska, se nalazi na tek 11. mjestu, a sljedeća koja nije dio EU, Rusija, na 14. Kine nema nigdje. 

Lova do krova Otkrivamo: Tko su Hrvati koji se bogate uz Kineze

"Medijske izjave o tome kako je Pelješki most najveća kineska investicija u Hrvatsku su besmislene. 85% vrijednosti Pelješkog mosta je financirala EU, a ostatak Hrvatska. Reći da je to kineska investicija ima smisla kao i tvrdnja da je građevinska firma kojoj ste platili da vam izgradi kuću investirala u kuću, a ne vi koji ste platili tu izgradnju.

Kina i inače nema pretjerane volje u "investiranje" ako se ne radi o infrastrukturi koju je netko drugi platio pa se to i ne može nazivati investicijom, ili o sirovinama", piše Lider i time argumentira kinesku nevoljkost da investira. Objašnjavaju kako je razlog medijskoj pažnji u tome što je Kina puno jača geopolitička sila, ali naglasak se stalno stavlja na investicije, a investicije iz Kine jednostavno ne postoje niti je izgledno da će postati značajan dio ukupnih stranih investicija u gospodarstvo RH.

Financije Istraživanje otkriva: Hrvati su tri puta bogatiji od Srba

Kina nas, napominju, neće spasiti. Posebno s obzirom na naše probleme sa birokracijom i sveopćom korupcijom.

"Iako strane izravne investicije (FDI) postaju sve važnije za hrvatsko gospodarstvo, ipak je napredak prespor zbog administrativnih, pravnih, poreznih, političkih ali i društvenih prepreka. Premda istraživanja pokazuju da tvrtke u stranom vlasništvu radnicima daju u prosjeku 20% više plaće od domaćih za poslove iste razine te su više uključene u društveno korisne aktivnosti, svjedoci smo da se "stranci" često u društvu gledaju s velikom skepsom i strahom", navodi Lider.