Dosadašnje analize pokazuju da Hrvatska nije niti približno dovoljno iskoristila ono što nam EU nudi u obliku fondova. Najbolje su, čini se, u svemu tome prošli gradovi, primjerice Senj i Zadar, no sve je to kap u moru onoga što smo mogli dobiti, posebno ako se pogleda popis gradova koji nisu povukli baš ništa. Iako političari sa svih strana obećaju maksimalizaciju iskorištavanja fondova čini se da nedostaje profesionalaca koji tome mogu pristupiti sustavno i pametno.

U analiziranim podacima ne vidi se jesu li novac uspjela dobiti poduzeća i institucije poput muzeja, kazališta, škola ili agencija. Iz navedenog proizlazi da su jako velike iznose sredstava u pojedine županije i gradove zapravo privukla poduzeća koja tamo posluju, a ne ti gradovi i županije. Primjerice Zagreb kao grad je privukao potpuno irelevantan iznos sredstava dok su poduzeća registrirana u njemu povukla stotine milijuna kuna.

Upravo radi toga sve zaključke treba uzimati cum grano salis, kao i imati na umu da u ovom članku uspoređujemo apsorpciju s kraja programskog razdoblja npr. 2013. godinu (za razdoblje 2007-2013 kada smo članica bili samo šest mjeseci), s apsorpcijom u prvim godinama čitavog razdoblja, npr. 2014. ili 2015. god. za razdoblje 2014-2020. Jedan od objašnjenja rezultata je činjenica da se investicije dugo pripremaju i zatim provode te su rezultati uvijek po defaultu manje značajni u prvim godinama.

Stupanjem u zajednicu europskih država Hrvatska je dobila mogućnost profitirati od povlačenja sredstava iz zajedničkih fondova u koje, pojednostavljeno, de facto uplaćuje svaki građanin Europe. Za svaku je državu predodređen određeni budžet za period između 2014. i 2020. godine. Pa je tako na prvom mjestu Poljska sa 104 milijarde eura, slijedi Italija sa 76 milijardi eura, a na trećem je mjestu Španjolska s 56 milijardi eura. Hrvatska je, s 12 milijardi 653 milijuna eura, na 13. mjestu, između Slovačke i Bugarske. Najmanje je dodijeljeno Luksemburgu.

"Pomoći Europske unije (EU fondovi) namijenjene su za (su)financiranje konkretnih projekata i programa kojima se unaprjeđuju i ostvaruju određene europske politike (primjerice, regionalni razvoj, zapošljavanje, socijalno uključivanje, istraživanje i inovacije). Najveći dio tih pomoći dodjeljuje se u suradnji s nacionalnim i regionalnim vlastima iz pet velikih fondova (tzv. Europski strukturni investicijski fondovi – ESI), a ostatak Unija korisnicima dodjeljuje izravno.

Pomoći EU-a mogu biti direktne kada ih lokalne jedinice (županije, gradovi i općine) primaju direktno od Europske komisije ili drugih zemalja članica prekogranični programi), ili indirektne kada ih primaju preko proračunskih korisnika (državnog, županijskih, gradskih ili općinskih proračuna) koji im prenose sredstva iz europskih fondova", pišu Ott, Bronić i Stanić u svojoj analizi za Instituta za javne financije. U analizama se također često razlikuju dvije vrste pomoći, ona tekuća za pokrivanje redovnih aktivnosti u obračunskom razdoblju, a kapitalna se pomoć dobiva za dugotrajne nefinancijske imovine.

Dogovor upitan Vrh EU napokon se okuplja riješiti migrantsku krizu

U Hrvatskoj je naglasak na povlačenju iz ESIF-a ili Europskih strukturnih i investicijskih fondova za koje je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU na čelu s ministricom Gabrijelom Žalac. Hrvatska bi u teoriji, stoji na stranicama Europske komisije, iz ESIF-a trebala dobiti tj. povući 2.529 eura po osobi od 2014. do 2020.

Ministrica Žalac u Bruxellesu je prošle godine rekla kako je Hrvatska iskoristila 23 posto sredstava koji su joj stavljeni na raspolaganje, te je napomenula kako to nije zadovoljavajuće te da će ministarstvo napraviti sve što je u njihovoj mogućnosti da se to popravi. Početkom ove godine rekla je kako je 2017. bila rekordna godina po iskorištenosti fondova.

"Europski novac alocira se za svaku proračunsku godinu s rokom potrošnje koji podliježe pravilu "N+3". Drugim riječima, alokaciju za pojedinu godinu moguće je utrošiti u toj i naredne tri godine. Sve što se ne potroši u navedenom roku vraća se u proračun EU-a, odnosno možemo laički reći da sredstva propadaju. Utoliko je 2018. godina vrlo zanimljiva jer se radi o godini u kojoj će se podvući crta ispod prve godine ovog financijskog razdoblja, odnosno 2014. Znači, prvo pitanje koje će se početi postavljati početkom ove i svake sljedeće godine jest koliki je iznos povrata sredstva po prethodnim alokacijama, počevši s 2014. godinom, odnosno koliko je novca EU-a zapravo propalo", piše kolumnistica Ariana Vela za Tportal i napominje kako je naš sustav spor, neefikasan, imovinsko-pravni odnosi neriješeni, i izbjegavaju se donijeti konkretne odluke.

Gradonačelnik.hr objavio je analize koliko je u razdoblju 2013. – 2015. po županijama i gradovima povučeno sredstava po stanovniku. Došli su do zaključka kako je u trogodišnjem razdoblju od 2013- 2015. najveći godišnji prosjek iskorištenih EU sredstava imao je Senj – 626,88 kuna po stanovniku, dok je najuspješniji po ovom kriteriju lani bio Ludbreg, koji je iz EU fondova uspio povući čak 3.068 kuna po stanovniku, a najveći im je projekt saniranje odlagališta otpada Meka i nadolazeći projekt arheološkog parka.

Ako pak usporedimo podatke pomoći EU gradovima, općinama i županijama za period od 2011. do 2014., te za 2015. i 2016. godinu, brojevi su sljedeći. U razdoblju između 2011. i 2014. najviše su EU pomoći primili gradovi (155,8 mil. kn), slijede županije (94,7 mil. kn), te na kraju općine (58,4 mil. kn). Najviše je dobio Senj (18,4 mil. kn/2.562,7 po stanovniku), Križevci i Osijek (po 11,1 mil. kn/ 103 i 523 kune po stanovniku), Zagreb (10.419 mil. kn/ 13.2 kune po stanovniku) te Koprivnica (228 mil. kn/331.5 kune po stanovniku).

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

U Križevcima je najveći realizirani projekt onaj Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, vrijedan 37.881 milijuna kuna (EU je sufinancirala 33.6 milijuna kuna). Iako je Zagreb treći na popisu iz svote po glavi stanovnika jasno je kako je važan i omjer povučenog i stanovništva određenog grada, jer dok Senj ima 2.562 kn po stanovniku, u Zagrebu to ispadne samo 13.2 kuna po čovjeku, piše portal Gradonačelnik.hr koji se specijalizirao za praćenje napretka gradova, općina i županija te na polugodišnjoj bazi objavljuje analize iskorištenosti potencijala EU fondova.

Od gradova su najlošiji Slavonski Brod (0.004 mil. kn/0.1 kuna po stanovniku) te Donja Stubica (0.10 mil. kn/1.7 kuna po stanovniku).

Među gradovima koji nisu primili niti kune u tom periodu nalazimo između ostalog Dubrovnik, Cres, Glinu, Hvar, Korčulu, Novi Marof, Ogulin, Petrinju, Slunj, Varaždin, Vrgorac i mnoge druge. Gradova s nula povučene pomoći je čak 68.

Zašto odlaze? "Otišao sam, a u Hrvatsku ću se vratiti samo na godišnji"

U tom periodu kada je riječ o županijama prednjače Splitsko-dalmatinska (zajedno 29,1 mil. kn/64 kune po stanovniku) i Virovitičko-podravska (19,3 mil. kn/227,8 kuna po stanovniku), Istarska (17,2 mil. kn/82.6 kuna po stanovniku), Brodsko-posavska (13.255 mil.kn/83.6 po stanovniku) i Međimurska (4 mil.kn/41.4 kn po stanovniku).

Najlošije su Zadarska i Ličko-senjska županija s nula tekuće i kapitalne pomoći, dok zanemarivo malo imaju i Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska.

Od općina najviše je dobila Darda (6 mil. kn/863 kune po stanovniku), zatim Erdut i Magadenovac (po 3,1 mil. kn/421.5 i 1.582,6 kuna po stanovniku) Podravska Moslavina (2,826 mil. kn/2.351,5 kuna po stanovniku).

U razdoblju od 2011.-14., pomoći EU-a primilo je 90% županija, 47% gradova i 15% općina – ukupno 309 milijuna kuna. Od ukupno iskorištenih 309 mil. kuna u tom razdoblju, gradovi su privukli više od polovice, županije manje od trećine, a općine manje od petine ukupnih sredstava. Niti kune pomoći EU-a nije koristilo čak 85% općina i više od polovice gradova, piše Institut za javne financije čiji je zaključak kako je malo sredstava povučeno, te da su iskorišteni iznosi – premali.

Kao dobar primjer treba se istaknuti grad Senj, te gradove Skradin i Vrliku o kojima je detaljno pisao portal gradonacelnik.hr, koji imaju preko tisuću kuna po stanovniku iz fondova. Grad Senj je još 2006. osnovao Ustanovu za razvoj grada Senja koja se specijalizirala za povlačenje sredstava. Senj je sredstva upotrijebio za četiri projekta, a to su Savjetodavni i obrazovni centar ”Saznaj nešto novo i korisno”, uređenje parka Nehaj, izgradnju sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnju rekreacijsko-sportskog centra. Valja napomenuti da je riječ o gradu koji je po broju stanovnika 86., a po ostvarenom prihodu po stanovniku 2014. tek 29. grad u Hrvatskoj.

Kada je riječ o periodu 2015. i 2016. sredstva su u ukupnom iznosu od 958 mil. kn koristile sve županije (401 milijun kuna), preko polovice gradova (367 milijuna kuna) i nešto manje od četvrtine općina (190 milijuna kuna) U 2016. su se udvostručile u odnosu na 2015., s oko 311 na oko 648 milijuna kuna dok su između 2011.-2014. iznosile oko 310 milijuna kuna.

Na prvom su mjestu kada je o gradovima riječ Zadar (45 mil. k/ 581 kn po stanovniku), Križevci (41 mil. kn/ 2.000 kn po stanovniku), Zagreb (38 mil. kn/47.4 kune po stanovniku) i Karlovac (36 mil. kn/677 kuna po stanovniku). Čak 58 gradova nije dobilo niti kune sredstava.

Karlovac se za prijavljivanje počeo pripremati još 2007. godine, a sada ukupna vrijednost projekata u gradu na četiri rijeke iznosi 150 milijuna kuna i 22,5 milijuna eura bespovratnih sredstava za Program za vode i otpadne vode grada Karlovca. Grad Zadar je uspio realizirati projekte vrijedne 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 EU projekata vrijednosti preko 90 milijuna kuna. Kao najveći i najkompleksniji projekt pročelnik za EU fondove Šime Erlić grada Zadra izdvaja obnovu Kneževe palače za koji su među prvima dobili novac iz Strukturnih fondova – 38 milijuna kuna, te su ga uspješno i priveli kraju.

„U Hrvatskoj sustavno fali osoba s ovim znanjima i ponajviše zato imamo problema s većom apsorpcijom EU sredstava. Iako je svakim danom broj osoba koje se specijaliziraju za rad na EU projektima sve veći, to nije dovoljno s obzirom na sredstva koja su stavljena na raspolaganje i rokove koji su pred nama“, rekao je Erlić prošle godine, a stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela pisala je da "u proteklom četverogodišnjem razdoblju nismo se naročito proslavili u korištenju sredstava iz europskih fondova, a ako ove godine ne napravimo iskorak u trošenju, ubrzavanju sustava i rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, situacija se neće nimalo popraviti".

Od županija najviše su povukle Sisačko-moslavačka (117 mil. kn/696 kuna po stanovniku), Virovitičko- podravska (48 mil. kn/614 kuna po stanovniku) i Ličko-senjska (46 mil. kn/981 kuna po stanovniku). Kada je riječ o općinama tu su Lekenik (21 mil. kn), Veliki Grđevac (14 mil. kn) i Rešetari (8 mil. kn).

ORBANOVO MASLO Fašizam u Mađarskoj: Pomaganje izbjeglicama je kazneno djelo

Jedan od najvećih benefita i motora razvoja europskih država pa samim time i EU su, u teoriji, upravo fondovi. Pokazalo se da oni gradovi koji su u stanju konsolidirati znanje, infrastrukturu i ljudske resurse zaista i profitiraju no mnogo je gradova i općina koje po tom pitanju rade nedovoljno ili ništa. Preporuka Instituta za javne financije jest da bi lokalne jedinice morale više ulagati u usavršavanje zaposlenih i učiti od uspješnijih, udruživati se i zajednički nastupati, a pritom bi im mogle pomagati i Udruge gradova i općina i Zajednica županija. Svi komentatori kažu da je od krucijalne važnosti sastaviti bazu projekata, i povezivanje ljudskih kapaciteta s "oživljavanjem" administracije koja je počesto spora, neefikasna i nedovoljno precizna i transparentna.

Relativni su "pobjednici" ovog natjecanja svakako subjekti (poduzeća, gradovi) koji su se krenuli pripremati prije ulaska u EU i već imaju spremne projekte ili imaju financijski kapacitet da plate vrhunske (što znači i skupe) konzultante da to odrade za njih u brzom roku. Podatak koji ukazuje na zabrinjavajuće nisku razinu potrošnje jest to da je do sada isplaćeno ispod 10% alociranih sredstava.

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

Europska unija preko Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) stavila je na raspolaganje Hrvatskoj budžet od 10,7 milijardi eura za razdoblje 2014-2020. godine. Veći dio tog budžeta točnije 4.4 milijarde eura (40,3%) odnosi se na sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Na Kohezijski fond (CF) otpada 2.5 milijarde eura (23,4%) a temeljni cilj tog fonda je smanjiti gospodarske i socijalne nejednakosti i promicati održivi razvoj među članicama unije. Na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) odnosi se 2 milijarde eura budžeta (18,9%), dok se 1.4 milijarde eura (13,2%) odnosi na Europski socijalni fond (ESF) kojemu cilj jest pružanje podrške radnim mjestima, omogućavajući bolje prilike za zapošljavanjem i osiguravanje pravednije mogućnosti zapošljavanja za sve građane EU.

Pet godina u EU Prijetili su da će nas stranci potjerati, a mi bježimo njima

Promatrajući zajedno nacionalne i regionalne programe potpore (12,6 milijardi eura), Hrvatska je zaključno sa 2017. godinom iskoristila/povukla tek 9% sredstava iz europskih fondova, dok je 40% financijskih sredstava alocirano na projekte koji su na početku ili u tijeku provedbe. Navedeno ukazuje da 51% budžeta ostaje dalje neiskorišteno i da se do 2020. godine trebaju uložiti značajni napori u povlačenju sredstava kako bi Hrvatska u potpunosti iskoristile benefite koje EU pruža. Gledajući po vrsti fonda, najviše je sredstava iskorišteno/povučeno iz EAFRD-a (18%) dok najmanje iz ESF-a (svega 3%). U ERDF-u je najviše financijskih sredstava alocirano na projekte koji su na početku ili u tijeku provedbe (50%), dok ih je najmanje također u ESF-u (svega 21%). Do današnjeg dana EU je Hrvatskoj isplatila 1.3 milijarde eura od 10.7 milijardi na raspolaganju odnosno 13% što je i dalje znatno manje od prosjeka EU-a (19%).

U nastavku uspoređujemo dostupne podatke o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije za Republiku Hrvatsku (pristupila u 7. valu proširenja – trenutno zadnjem) s još 4 članice: Francuska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska.

Odabrali smo jednu od najstarijih članica unije koja je među glavnim ekonomsko-političkim silama na kontinentu (Francuska), jednu malu otvorenu ekonomiju koja je EU pristupila 2004 (u 5. valu proširenja) s kojom graničimo i koja predstavlja jednog od naših glavnih trgovinskih partnera (Slovenija) te dvije zemlje koje su zajedno pristupile europskoj uniji 2007. godine (u 6. valu proširenja) te koje predstavljaju gospodarsko čudo jer samo u prošloj godini bilježe stope rasta BDP- a od 7% i 3.5% što je daleko iznad prosjeka europske unije (Rumunjska i Bugarska).

Među nabrojanim zemljama Francuska je jedina koja više sredstava uplaćuje u fondove europske unije nego što ih iz njih povlači. Tako prema zadnjim dostupnim podacima koje je objavila Europska komisija a odnose se na 2016 godinu, Francuska u proračun Europske unije godišnje uplaćuje gotovo 20 milijardi eura a iz fondova povlači 11.3 milijarde eura. Samo Njemačka uplaćuje više sredstava od Francuske u proračun EU-a (23 milijarde eura). Naši susjedi Slovenci uplaćuju 340 milijuna eura te povlače 545 milijuna eura iz fondova, dok Rumunji uplaćuju 1.3 milijarde eura ali zato povlače za njih visokih 7.3 milijarde eura. Rumunjska najveći dio povučenih sredstava koristi za unapređenje i stvaranje poslova u najslabije razvijenim regijama države (60%) te za razvoj poljoprivrede i agro biznisa (37%).

Bugari uplaćuju i povlače znatno manje sredstava od Rumunja, ali zato povlače pet puta više od onog što uplate pa tako uplate 380 milijuna eura te iz fondova povuku 2.3 milijarde eura.

Sada se postavlja pitanje gdje je u svemu tome Hrvatska?

Klimatske promjene Prognoza: Ljeto 2018. bit će nam pakleno kao i prošlo

Hrvatska je u 2016. godini uplatila 390 milijuna eura u proračun EU-a, a iz fondova povukla 920 milijuna eura. Iako povlačimo više od onog što uplaćujemo te u 2016 bilježimo povlačenje većih iznosa od naših susjeda Slovenaca, situacija je daleko od idealne. Jedino Estonija, Cipar, Latvija, Malta i Slovenija su povukle manje iznose sredstava od naših u 2016. S time da je ovo prva godina od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji da Slovenci i Latvijci povlače manje iznose od Hrvatske. Gledano po stanovniku, Hrvat godišnje u proračun EU-a uplati oko 95 eura dok iz fondova povuče 225 eura. Francuz će godišnje u proračun EU-a izdvojiti oko 300 eura dok će iz fondova povući znatno manje tj. 173 eura.

Rumunjska i Bugarska što se ovog pokazatelja tiče dosta slično stoje pa tako prosječni Rumunj u proračun uplaćuje oko 70 eura (Bugarin: oko 55 eura), dok iz fondova povlači 375 eura (Bugarin: 335 eur). Slovenac je u 2016 godini uplatio 163 eura, dok je iz fondova povukao 262 eura. Međutim Slovenci su odradili veliki posao u povlačenju sredstava u 2014. i 2015. godini. Pa tako je Slovenac povukao 550 i 450 eura u tom razdoblju dok je uplatio zapravo približno iste iznos kao i 2016. godine.