Europski lideri posljednje se tri godine bore s problemom migranata. To uvijek toksično pitanje izazvalo je i političku opasnost u uniji, donijelo snažnu moć populistima u Italiji i Austriji, a sada prijeti i vladavini 'Madame Europe' - njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.
Pod nekom vrstom ultimatuma od svojih bavarskih konzervativnih partnera, kako bi se smanjio broj migranata koji dolaze u Njemačku nakon registracije u drugim zemljama europske unije, Merkel je potaknula predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, da sazove hitan sastanak čelnika europskih zemalja, najugroženijih dolaskom migranata.
Ovo je rijedak primjer sastanka na kojem neće biti baš svi europski čelnici. No to je zapravo priprema za njihov samit koji će se održati sljedećeg tjedna, čija je glavna tema trebala biti reforma eurozone no umjesto toga baviti će se većinom pitanjima migranata, piše The New York Times.
Ovaj nedjeljni sastanak bit će "neslužbeni", pa tako nakon njega neće biti posebnih izjava ni razgovora s medijima, osim onih usputnih kad sudionici u večernjim sastim budu izlazili iz zgrade.
"Bit će to konzultacije i radni sastanak nakon kojeg neće biti završnih izjava", rekla je i sama Merkel i dodala kako je riječ o "početnoj razmjeni informacija sa zainteresiranim državama članicama".
Pred njima nije baš lak zadatak, s obzirom da lakih rješenja ovog problema nema. Iako broj migranata opada, Europa i dalje ostaje duboko podijeljena viđenjima kako pristupiti ovom problemu migranata, izbjeglica. Gdje ih smjestiti, kako one koji ne zadovolje poslati kući pa čak i kako zaštiti svoje granice, samo su neka od pitanja koja će se naći na dnevnom redu ovog a i mnogih drugih sastanaka.
Politički analitičar Ivan Krastev nazvao je europsku migrantsku krizu 2015. godine "Lehman Brothers momentom", referirajući se na događanja u trenutku puknuća postojećeg konsenzusa, što je pomoglo u proizvodnji nacionalnog populizma i rascjepa između zemalja srednje i zapadne Europe.
Migracija je bila ključno pitanje na francuskim, austrijskim, talijanskim pa i njemačkim izborima, gdje se Angeli Merkel obila u glavu njezina početna "dobrodošlica" migrantima iz 2015. godine. Teško joj je naštetila i učinila ju ranjivom političkim ambicijama bavarskog čelnika Horst Seehofera, vitalnog člana njezine koalicije i ministra unutarnjih poslova.
Seehofer i njegova Kršćanska socijalna unija suočavaju se s nizom svojih izazova od strane antimigrantske Alternative za Njemačku u regionalnim izborima na jesen.
Srednja Europa u suštini je odbila prihvatiti migrante ili izbjeglice, a odbacili su ideju kvota kako bi pomogli zemljama kao što su Italija i Grčka. Lideri ostale četiri glavne zemlje srednje Europe - Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke, nisu čak ni pozvani na ovaj sastanak. Uz veliku muku Merkel je nagovorila na dolazak novog talijanskog premijera Giuseppe Contija nakon što se ovaj usprotivio ranijem nacrtu prijedloga komisije.
I dok se broj tražitelja azila smanjio, duga kriza i dalje prijeti jednom od najvećih postignuća EU - slobodnoj Schengenskoj zoni.
Zemlje su uspostavile "izvanredne" granične provjere unutar Schengenske zone kako bi blokirale nekontrolirani protok migranata i moguće teroriste, i malo je vjerojatno da će se te kontrole ukinuti. Da bi se ostvarila želja Seehofera i spriječio ulazak registriranih migranata u Njemačku, potrebno je postaviti opsežne granične kontrole na granici s Austrijom, u kojoj je trenutačno na vlasti vlada u koaliciji s populistima koja je također odbila nekontroliranu migraciju.
Upravo na tom području antimigrantska politika, populizam i nacionalizam stvaraju zbunjene i ponekad proturječne pozicije. Granica bi naljutila Austriju i novu populističku vladu u Italiji jer bi veliki broj migranata zaustavila u Austriji i vratila ih natrag u Italiju, gdje su se mnogi od njih prvi put registrirali. Nakon što je u proteklih pet godina Rim preuzeo oko 650.000 migranata s brodova, sada s protive ideji da se tražitelji azila moraju vratiti u zemlju u kojoj su se prvi put registrirali.
Merkel strahuje da bi takvu vrstu granice mogle kopirati mnoge zemlje unutar Schengena i na takav ga način uništiti, možda čak i zauvijek. Zato se i toliko trudi pronaći neko šire europsko rješenje, makar i privremeno.
No pristup migrantima u Europi je očvrsnuo, a političari različitih uvjerenja zahtijevaju bolju kontrolu na vanjskim granicama Unije, pa pozivaju i na povećanje broja graničnih policajaca, čak za oko 10.000. Zasada ipak ni jedna zemlja nije spremna više uplaćivati u proračun kako bi se mogli pokriti takvi povećani troškovi.
Hubert Védrine, bivši francuski ministar vanjskih poslova i socijalist, nedavno je izjavio kako je "populizam mjera neuspjeha elita" da shvate kako "ljudi žele zadržati važnu razinu identiteta, suverenosti i autonomije, a to znači i kontroliranje migracije".
Govoreći na sastanku u Château de Tocqueville gdje je Alexis de Tocqueville napisao ''Democracy in America'', Vedrine je upozorio da ako se "migracijski tokovi" ne kontroliraju, "naša demokracije je u opasnosti, i imat ćemo populizam ili oblik europskog trumpizma, od zemlje do zemlje".
Merkel radi na bilateralnim sporazumima s partnerima kao što su Italija i Grčka kako bi smanjila teret na leđima Njemačke, koji će možda biti sličan onom dogovoru s Turskom od prije dvije godine. O ovom pitanju razgovarat će i sa španjolskim novim premijerom Pedrom Sánchezom u utorak u Berlinu. Španjolska je pokazala europsku solidarnost kada je pristala prihvatiti više od 600 migranata na brodu Aquariusu, kojeg su odbili Talijani.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
PLENKOVIĆ; "Hrvatska je spremna podnijeti svoj dio solidarnosti" To se odnosi na afričke ilegalce ili kako ih vole zvati izbjeglice. Na sljedećim izborim ovu vladu treba rušiti!