Priče o 'izlasku iz ormara': 'U školi nisam znao da je promjena spola moguća...'
Prva Coming Out Museum izložba LGBTQ+, na kojoj publika ima priliku pročitati dvadesetak osobnih priča, pogledati predmete i upoznati se sa zbirkom tog inače on line muzeja. Izložba je otvorena u galeriji Novo u Puli, u okviru programa Mjesec ponosa. Riječ je o projektu u kojem su prikupljene osobne priče o najvažnijim životnim prekretnicama koje se nalaze na procesu coming outa, otkrivanju vlastitog neheteroseksualnog i necisrodnog identiteta kroz koji prolaze sve LGBTQ+ osobe. Autori izložbe su Marko Buletić iz Etnografskog muzeja Istre i Jan Franjul iz udruge Proces.
"Ovaj projekt stvaramo više od dvije godine. Pokušavamo istražiti coming out priče i što coming out uopće jest. Znamo da je to jedan beskrajan proces kroz koji LGBTQ+ osobe konstantno prolaze. Sa svakim novim dahom se nekome moramo 'autati'. Izložba okuplja priče vrlo važnih trenutaka. Prekretnice u procesu coming outa, predmete i fotografije koji simboliziraju te prekretnice", istaknuo je Jan Franjul.
Buletić iz Etnografskog muzeja Istre nadovezao se rekavši da su autorski on i Franjul osmislili izložbu koja je uvelike zainteresirala širu javnost. Na izložbu su u trenutku našeg dolaska došli mnogobrojni turisti, koji su s velikom pozornošću čitali razne osobne priče ljudi koji su se hrabro suočili sa životnim izazovima.
"Sve osobe koje su povjerile nama te priče smatramo našim suradnicima u projektu. Riječ je o 21 osobnoj priči uz predmete koji predstavljaju okidače tih priča. Svi umjetnički radovi na izložbi simboliziraju te prekretnice", dodao je Buletić. U početku se krenulo s intervjuima i razgovorima s LGBTQ+ osobama te njihovim "coming outom". To je njihovo javno shvaćanje i otkrivanje njihovog nestraight i necisrodnog identiteta. Onoga koji nije uobičajen.
"Prvi korak coming outa je prihvaćanje. Moja priča koja se također nalazi na zidu u sklopu izložbe nema toliko taj moment mojeg prvog 'izlaska iz ormara' koji se dogodio kad sam imao 15-16 godina. Priča govori o momentu samoprihvaćanja i trenutku kad sam od čovjeka koji je samo gay, slučajno i sporedno, postao netko tko je aktivist i koji aktivno želi pridonijeti boljitku i jednakopravnosti", odao je Franjul. Sve priče vrlo su različite i govore o različitim trenucima, od trenutka vlastitog shvaćanja identiteta i "autanja" samom sebi do trenutka kad se te osobe "autaju" prvoj osobi i prvom krugu prijatelja i na kraju suživota s tim identitetom.
Međutim, iza svake uokvirene priče na bijelom zidu izložbenog prostora sigurno stoji puno teških trenutaka. Ali sam moment "autanja" moment je katarze. I pozitiva se upravo očitava u tim tekstovima.
"Muzeji su mjesta memorije i sjećanja gdje se prikupljaju, čuvaju i izlažu predmeti različite prirode materijalne i nematerijalne kulture. Mi nemamo niti jedan predmet koji se vezao za LGBTQ+ kulturu i zajednicu. I to je bio jedan iskorak u smislu shvaćanja muzeja danas. Muzeji moraju biti posvećeni svojoj zajednici i okrenuti se ljudima koji ih okružuju. Tako da je to prvi korak kako smo stupili u kontakt i kako je sve krenulo s izložbom. Prva ideja je bila "ajmo napraviti nešto".
To nešto je postalo izložba i proveli smo istraživanje gdje smo aktivno razgovarali s pripadnicima LGBTQ+ zajednice i u tom trenutku nismo ih pitali da participiraju pričom nego razgovorom", odali su autori. Tražila se i potvrda zajednice treba li uopće takav projekt. Na kraju se pokazalo da je neophodan. Coming out muzej otvoren je i predstavljen najprije on line, na stranici www.come.LGBT, na kojoj se nalazi cjelokupna zbirka muzeja, gdje su predstavljene priče na hrvatskom i engleskom jeziku, kao i fotografije predmeta i umjetničkih radova. Na stranici je otvoren i poziv na koji se ljudi mogu prijaviti i dodavati svoje priče.
"Cilj nam je da projekt ne stane samo na jednom događanju nego da konstantno nastavi rasti dodavanjem novih priča, radova i trenutaka koji su dio univerzalnog iskustva coming outa", rekli su autori. Svima je univerzalno zapravo jedno: "hoću biti prihvaćen!"
PRIČE:
"Sve je počelo odmalena, ali tada nisam znao da je promjena spola moguća. Bio sam četvrti razred osnovne škole...."
"Bili smo na izletu s razredom na Bjelolasici i jednu večer birali smo Mistera i Miss Bjelolasice. Sjećam se da je bilo puno škola, ne samo naša nego i iz drugih mjesta.Tadašnja učiteljica mi je rekla idi i prijavi se za Mistera pa da vidimo hoće li netko primijetiti jesi li cura. Svi iz moje škole su znali da jesam, no druge škole nisu..."
Autori su istaknuli da je važna prekretnica COME projekt jer će izložba omogućiti svima da se uživo susretnu s pričama i spoznaju da zapravo svi prolaze kroz proces upoznavanja i prihvaćanja sebe, ali i želji za prihvaćanjem od strane zajednice i društva.