Šezdeset godina otkako je francuski nobelovac Albert Camus umro u automobilskoj nesreći u dobi od 46 godina. Ali u novoj se knjizi tvrdi da su ga zapravo ubili špijuni KGB-a u znak odmazde zbog njegove antisovjetske retorike.

Talijanski autor Giovanni Catelli svoju je teoriju prvi put objavio 2011. godine , pišući u novinama Corriere della Sera da je otkrio bilješke u dnevniku proslavljenog češkog pjesnika i prevoditelja Jana Zábrane koje sugeriraju da Camusova smrt nije bila slučajna. Sada se Catelli proširio na svoja istraživanja u knjizi pod naslovom "The Death of Camus' (Camusova smrt).

Camus je umro 4. siječnja 1960. kada je njegov izdavač Michel Gallimard izgubio kontrolu nad svojim automobilom koji se zabio u drvo, piše Guardian.

Pravi pakao Bizarna željeznička nesreća koju danas nitko ne pamti

Autor je na mjestu ostao mrtav, a Gallimard je umro nekoliko dana kasnije. Tri godine ranije, autor 'Stranca' i 'Kuge', osvojio je Nobelovu nagradu za 'osvjetljavanje problema ljudske savjesti u našem dobu'.

„Čini se da je nesreća uzrokovana pucanjem gume ili zbog puknuća osovine, stručnjaci su bili zbunjeni ovim događajem na dugoj ravnoj cesti širokoj oko deset metara i s vrlo malo prometa u trenutku kad su putovali", napisao je Herbert Lottman u svojoj biografiji iz 1978. godine.

Catelli vjeruje da je odlomak u Zábraninim dnevnicima rasvijetlio okolnosti Camusove smrti: krajem ljeta 1980. Zábrana je napisao da mu je "dobro upućen i dobro povezan čovjek" rekao da je za Camusovu smrt kriv KGB.

"Gumu su opremili spravom koja ju je na kraju probila kad se automobil kretao velikom brzinom."

Naredbu je, kako je rekao, izdao Dmitri Šepilov, tadašnji ministar unutarnjih poslova Sovjetskog Saveza, u znak odmazde za Camusov članak u francuskom časopisu Franc-Tireur objavljen u ožujku 1957., a Camus je poginuo 1960.

"Čini se da su bile potrebne tri godine za izvršenje naredbe", izvještava Zábranaov u svom dnevniku

"Uspjeli su na kraju i na takav način da su, do danas, svi mislili da je Camus umro uslijed obične automobilske nesreće. Muškarac mi je odbio reći svoj izvor, ali tvrdio je da je to potpuno pouzdano. "

Camus je javno zastupao mađarski ustanak u jesen 1956. i bio je vrlo kritičan prema sovjetskim akcijama.Također je javno hvalio i podržao ruskog autora Borisa Pasternaka, koga su smatrali antisovjetskim.

NEISPRIČANA PRIČA Ona je preživjela nesreću u kojoj je poginuo Dražen

Catelli je proveo godine istražujući valjanost Zábranine procjene. U svojoj knjizi intervjuira Zábraninu udovicu Marie, istražuje KGB-ovu infiltraciju u Francusku i uključuje secondhand svjedočenja kontroverznog francuskog odvjetnika Jacquesa Vergèsa.

Catellija je kontaktirao Giuliano Spazzali, talijanski odvjetnik, nakon objavljivanja knjige u Italiji. Spazzali je prepričao razgovor s pokojnim Vergèsom o Camusovoj smrti.

"Vergès je rekao da je nesreća bila inscenirana. Moje je mišljenje da je Vergès imao više dokaza nego što ih je bio spreman podijeliti sa mnom. Nisam ga dalje ispitivao", rekao je Spazzali Catelliju.

"Diskrecija je najbolji stav kada se neočekivano otvori vruća tema. Nisam dalje istraživao, ali sjećam se koliko je Vergès bio siguran da je insceniranu nesreću smišljao odjel KGB-a uz blagoslov francuske obavještajne službe. "

Catelli tvrdi da je Camusova otvorenost ometala francusko-sovjetske odnose, a "Camusov istaknuti lik ... istaknuo se u očima francuskog naroda kao podsjetnik na SSSR-ov okrutni imperijalizam.I francuska i sovjetska vlada imali bi veliku korist od ušutkavanja ovog neugodnog podsjetnika ... Nije provedena odgovarajuća istraga. "

Catelli kaže da njegovu teoriju nije podržala Camusova kćerka Catherine, koja je izdavaču Gallimardu zabranila da objavi ovu knjigu. Knjiga je ipak objavljena u Francuskoj , Argentini i Italiji, a podržao ju je i Paul Auster koji kaže da su Catellijevi argumenti neoborivi.

"Zastrašujući zaključak, ali nakon dokaza koje u knjizi izvodi Catelli gotovo je nemoguće s njim se ne složiti. Stoga bi se "prometna nesreća" sada trebala preseliti u ladicu 'političko ubojstvo'", napisao je Auster u predgovoru knjizi.

"Nadam se da akademici neće slijediti staro mišljenje da je to bila obična nesreća. Mislim da to dugujemo tom velikom piscu", rekao je Catelli, koji s britanskim izdavačima razgovara o prijevodu na engleski.

Profesorica francuske književnosti u Cambridgeu Alison Finch nije bila uvjerena.

"Pristalice teorije atentata uključuju Paula Austera, kreativnog pisca i filmskog redatelja koji ima dobar razlog vjerovati knjizi. Nadalje, češki pisac i prevoditelj Jan Zábrana – čovjek je čiju je obitelj progonio komunistički režim i imao je motiv da optuži KGB, a tu je i vrlo kontroverzni odvjetnik Jacques Vergès, koji je, da budemo iskreni, branio alžirske borce za neovisnost koje su mučili Francuzi, ali je postao ozloglašen jer brani neobranjivo. Naravno, to je ono što mu zakon dopušta, ali općenito, smatraju ga prevarantom prije nego li pouzdanim komentatorom."

Stotine mrtvih Što je izazvalo najgoru avionsku nesreću svih vremena?

Finch je također dovela u pitanje tvrdnju da je sve blagoslovila francuska tajna služba.

"To bi značilo da je atentat odobren na najvišoj razini i da je to, dakle, odobrio tadašnji predsjednik De Gaulle. To je ipak po meni nevjerojatno. De Gaulle koji je i sam bio pisac, imao je veliko poštovanje prema francuskim intelektualcima, uključujući i one s čijim se stavovima nije slagao “, rekla je.

"The Deatht of Camus' uskoro izlazi, a Catelli kaže da će iznijeti još dokaza 'prije no što valovi vremena prekriju pješčane, krhke tragove onoga što se dogodilo“.