Legendarni britanski prirodoslovac David Attenborough proslavio je u svibnju 2026. stoti rođendan. Prije četiri godine, 2022., dobio je nagradu Ujedinjenih naroda “Champion of the Earth” za životno djelo. U čestitci objavljenoj na portalu Tortoise, autor Simon Barnes napisao je: “Ako svijet doista bude spašen, Attenborough će za njegovo spasenje učiniti više od ikoga tko je ikad živio”.

Svoju dugu karijeru i velik javni ugled koristio je i za zagovaranje klimatskih mjera i zaštite okoliša, često govoreći na velikim međunarodnim skupovima. Njegov odmjereni izbor riječi ostavljao je snažan dojam na gledatelje. “Danas možemo uništavati ili njegovati – izbor je na nama”, rekao je u svom serijalu “Planet Zemlja”. Tijekom desetljeća prikupio je niz priznanja, od 32 počasna doktorata do dviju viteških titula, a 2020. godine postavio je rekord na društvenim mrežama, kad je njegov novi Instagram profil u samo 4 sata i 44 minute privukao više od milijun pratitelja. Kad je BBC-jev “Plavi planet II” premijerno prikazan 2017., interes u Kini bio je toliki da su lokalni mediji izvijestili o privremenim smetnjama na cijelom internetu jer su se gledatelji masovno pokušavali uključiti u prijenos. Attenborough se 2012. godine našao među britanskim kulturnim ikonama koje je Peter Blake odabrao da se pojave u novoj verziji njegova najpoznatijeg umjetničkog djela – naslovnici albuma Beatlesa “Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band”. U povodu Attenboroughova stotog rođendana na društvenim mrežama pojavila se simpatična šala da je legendarni prirodoslovac, navršivši stoljeće, službeno prerastao granicu za igranje Lego kockicama. Na kutijama popularne igračke desetljećima stoji preporučena dob od četiri do 99 godina. Ta bizarna gornja granica, koja je zapravo tek vješt marketinški trik, postala je viralna tema i svi su s nestrpljenjem čekali hoće li se oglasiti i sam proizvođač. Danski div promptno je reagirao objavivši na društvenim mrežama fotografiju klasične kutije Lego kockica s jednom ključnom izmjenom. Umjesto dosadašnjeg raspona “od četiri do 99 godina”, na kutiji stoji “4-100+”, a promjenu je pratila i prigodna čestitka: “Sretan 100. rođendan, sir David Attenborough. Ne postoji dobna granica za one koji se nikad ne prestaju igrati”.

Kako bi dodatno istaknuli svoju gestu, na sliku su dodali i natpis: “Ažurirano za vas, sir Davide”, jasno dajući do znanja da su pravilo promijenili upravo u njegovu čast. Rasprava je potaknula i prijedloge Legu da razmisli o posebnoj kolekciji posvećenoj prirodi i divljini, inspiriranoj Attenboroughovim slavnim dokumentarcima. Legova posveta samo je jedna u nizu čestitki koje su obilježile ovaj veliki jubilej, uz koje se ističu videosnimka National Geographica te golemi portret iscrtan na jednoj britanskoj plaži.

David Frederick Attenborough rođen je 8. svibnja 1926. u Engleskoj kao drugi od tri sina. Njegov mlađi brat John bio je direktor u talijanskom proizvođaču automobila Alfa Romeo, a stariji, Richard, bio je slavni glumac i redatelj koji je utjelovio Johna Hammonda u filmu “Jurski park” iz 1993. i njegovu nastavku iz 1997., a 1982. režirao je Oscarom nagrađeni film “Gandhi”. Od prvog pojavljivanja na ekranu, u emisiji “Animal Disguises” 1953. godine, do nedavnog Netflixova dokumentarca “A Gorilla Story: Told by David Attenborough”, Davidova televizijska karijera traje više od 70 godina. Godine 1936., s bratom Richardom, bio je na predavanju poznatog britanskog pisca i zaštitnika prirode Archibalda Belaneya, poznatoga kao Grey Owl - Siva Sova, što je na njega ostavilo snažan dojam i dodatno produbilo njegov interes za prirodu. Prema Richardu, David je bio potresen Sovinom odlučnošću da spasi dabra, njegovim dubokim poznavanjem flore i faune kanadske divljine i njegovim upozorenjima na ekološku katastrofu ako se naruši osjetljiva ravnoteža među njima: “Ideja da čovječanstvo ugrožava prirodu bezobzirnim pljačkanjem i uništavanjem njezinih bogatstava bila je nečuvena u to vrijeme, ali je do danas ostala dio Davidova vlastitoga kreda”. Godine 1999. Richard je režirao biografski film o Belaneyu pod nazivom “Siva Sova”. Nakon što je 1947. diplomirao prirodne znanosti na Sveučilištu u Cambridgeu, David Attenborough proveo je dvije godine na obveznom služenju vojnog roka u britanskoj mornarici, a 1950. prijavio se za posao na radiju BBC-ja, no ponudili su mu da se okuša u tad novom programu: osposobljavanja za televiziju. Attenborough, kao i većina Britanaca u to vrijeme, nije posjedovao televizor i u životu je pogledao samo jednu emisiju. Prihvatio je Adamsovu ponudu za tromjesečni tečaj obuke. Godine 1952. pridružio se BBC-ju s punim radnim vremenom.

U početku se nije pojavljivao pred kamerom. Kako je rekao Daily Mailu 2010., nadređeni su imali dvojbe o njegovoj prikladnosti za ekran: “Četrdeset godina kasnije saznao sam da su za mene, dok sam bio pripravnik, rekli: ‘On je, doduše, vrlo pristojan momak i mogao bi postati dobar producent, ali ga ne bi trebalo ponovno pustiti pred kameru jer ima prevelike zube’.” Na kraju je ipak postao televizijski voditelj jednom prilikom kad je “pravi” voditelj ostao kod kuće zbog bolesti. Attenboroughova povezanost s prirodoslovnim programima počela je kad je producirao i predstavio trodijelnu seriju “Životinjski uzorci”. Studijski program prikazivao je životinje iz londonskog zoološkog vrta, a prirodoslovac Julian Huxley, brat romanopisca Aldousa Huxleya, raspravljao je o njihovoj uporabi kamuflaže i prikazima udvaranja. Kroz ovaj program Attenborough je upoznao Jacka Lestera, kustosa zoološkog vrta, s reptilima te su odlučili snimiti seriju o ekspediciji sakupljanja životinja. Rezultat je bio “Zoo Quest”, prvi put emitiran 1954., gdje je Attenborough postao voditelj u kratkom roku zbog Lesterove bolesti.

S vremenom je stvarao i karijeru na postaji BBC te naposljetku postao čelnik Drugog programa, BBC Two. Na tom položaju ne samo da je imao ključnu ulogu u uvođenju televizije u boji europskoj publici nego je i programski postavio nove granice i televizije i medija: godine 1969. odobrio je i “Monty Python’s Flying Circus”, prvu veliku televizijsku seriju legendarne humoristične skupine. S misijom da program BBC Two učini raznolikim i drugačijim od onoga što nude druge mreže, počeo je uspostavljati portfelj programa koji su definirali identitet kanala. Tijekom njegova mandata glazba, umjetnost, zabava, arheologija, eksperimentalna komedija, putovanja, drama, sport, poslovanje, znanost i prirodna povijest pronašli su mjesto u tjednim rasporedima. Attenborough je doveo snooker na BBC kako bi pokazao prednosti formata, budući da se u sportu koriste kuglice u boji.

Kad je Attenboroughovo ime 1972. godine predloženo kao kandidata za mjesto generalnog direktora BBC-ja, nazvao je brata Richarda kako bi priznao da nema interesa za taj posao. Početkom sljedeće godine napustio je svoju dužnost da bi se vratio stvaranju programa s punim radnim vremenom, da piše i predstavlja planirane prirodoslovne serijale. Bio je narator svake epizode dugovječne serije “BBC Wildlife on One”, koja se emitirala punih 28 godina, od 1977. do 2005. Pripovijedao je i u drugim velikim BBC-jevim dokumentarcima o prirodi, poput “Plavog planeta” i “Planeta Zemlje”. Ostao je upamćen po polušaputavom načinu naracije. Serijal “Život na Zemlji” iz 1979. postavio je nove granice tehnike snimanja i mogle su se vidjeti životinjske vrste u njihovim prirodnim staništima na više kontinenata. U njoj se dogodila i legendarna, neplanirana scena u kojoj se trogodišnja planinska gorila po imenu Pablo približila Attenboroughu i legla preko njega.

Nakon tog susreta bliske vrste spontano je rekao: “U pogledu koji razmijenite s gorilom ima više značenja i međusobnog razumijevanja nego s bilo kojom drugom životinjom koju poznajem”. Publiku su često zabavljale i životinje koje su s njim dijelile kadar, katkad čak zasjenjujući samog prirodoslovca. Tijekom snimanja “Rajskih ptica” nestašna rajska ptica prisilila je ekipu na mnoga ponavljanja jer je stalno prekidala nasmijanog voditelja svojim glasovima i plesnim pokretima. Više od 40 biljnih i životinjskih vrsta – živih i izumrlih – nazvano je po Attenboroughu. Među njima su prapovijesni morski gmaz Attenborosaurus i madagaskarski vilin konjic poznat kao Attenborough’s pintail. No postoji životinja koja ga užasava. “Stvarno, stvarno mrzim štakore. Držao sam u rukama otrovne pauke, zmije i škorpione bez imalo straha. Ali kad vidim štakora, ja sam prvi koji će pobjeći”, rekao je za Entertainment Daily 2021. godine.

Serijalom “Život na Zemlji” Attenborough je počeo stvaranje opusa koji je postao mjerilo kvalitete u snimanju filmova o divljim životinjama i utjecao na generaciju dokumentarista. Serija je uspostavila mnoge značajke BBC-jeve prirodoslovne produkcije. Ozbiljnim pristupom temi i istraživanjem najnovijih otkrića, Attenborough i njegov produkcijski tim stekli su i povjerenje znanstvenika. Inovacije su bile još jedan važan faktor uspjeha serijala “Život na Zemlji”: osmišljene su nove tehnike snimanja kako bi se dobili snimci koje je Attenborough želio, s naglaskom na događaje i životinje koje do tada nisu bile snimljene.

Biljke je prikazivao kao dinamične organizme koristeći ubrzanu fotografiju, da bi prikazao njihov rast. Vrhunac Attenboroughova rada predstavlja serijal “Planet Zemlja”, mini-serijal dokumentarnih filmova o prirodi iz 2006. godine. Sniman je pet godina i predstavlja najskuplju dokumentarnu seriju koju je BBC ikad naručio, i prvu snimljenu u visokoj rezoluciji. Prva epizoda premijerno je prikazana u ožujku 2006. na BBC One, a do lipnja iduće godine prikazana je u čak 130 zemalja. Serija ima 11 epizoda, od kojih svaka sadrži globalni pregled različitog staništa na Zemlji. Na kraju svake pedesetominutne epizode prikazan je desetominutni kratki film koji baca pogled iza kulisa na izazove snimanja serije. Deset godina kasnije BBC je naručio nastavak od šest dijelova, a 2023. i treći nastavak, “Planet Zemlja III”.

Attenborough je cijeli život bio pobornik javne televizije. Smatrao je da je javna televizija jedna od stvari koje razlikuju Veliku Britaniju od ostatka svijeta i jedan od glavnih razloga zbog kojih želi živjeti u toj zemlji. “BBC-jeva minuta programa u gotovo svakoj kategoriji je najjeftinija što je možete pronaći bilo gdje u svijetu, a proizvodi najbolju kvalitetu. (...) BBC je prošao kroz drastična smanjenja broja zaposlenih. Smanjen je do srži, ako novac od pretplate preusmjerite negdje drugdje, smanjujete kvalitetu i usluge. (...) Mnogo je ljudi koji žele da BBC oslabi. Govore o ovom strašnom porezu na pretplatu. Pa ipak, to je najbolja pogodba, koja nestaje.” Izrazio je žaljenje zbog nekih promjena koje je u BBC uveo njegov glavni direktor John Birt 1990-ih, uvodeći unutarnje tržište u korporaciji, smanjujući broj zaposlenih i zatvarajući neke odjele te prepuštajući velik dio produkcije privatnim produkcijskim kućama.

Attenborougha su kritizirali zbog njegovih stavova o prenaseljenosti planeta. Bio je pokrovitelj organizacije Population Matters, britanske dobrotvorne organizacije koja se zalaže za planiranje obitelji, održivu potrošnju i predloženi održivi rast ljudske populacije.

U intervjuu za “Radio Times” iz 2013. opisao je ljude kao “kugu na Zemlji”. Pozvao je na više rasprava o rastu ljudske populacije, rekavši da se, otkad je “prvi put počeo snimati programe prije 60 godina, ljudska populacija utrostručila”. Prema Attenboroughu, poboljšanje ženskih prava diljem svijeta učinkovit je način “ograničavanja nataliteta”. Izjavio je da “svatko tko misli da može imati beskonačan rast u konačnom okruženju ili luđak ili ekonomist”. Sebe smatra agnostikom. Na pitanje je li mu promatranje prirodnog svijeta dalo vjeru u Stvoritelja obično je odgovarao nekom verzijom priče o parazitskom crvu Onchocerca volvulus: “Kad kreacionisti govore o tome da je Bog stvorio svaku pojedinačnu vrstu kao zaseban čin, uvijek spominju kolibriće ili orhideje, suncokrete i prekrasne stvari. Ja pomišljam na parazitskog crva koji buši oko dječaka koji sjedi na obali rijeke u zapadnoj Africi, koji će ga oslijepiti. I pitam: Govorite li mi da je Bog u kojeg vjerujete, za kojeg također kažete da je svemilosrdni Bog, koji brine za svakoga od nas pojedinačno, govorite li da je Bog stvorio ovog crva koji ne može živjeti ni na koji drugi način osim u očnoj jabučici nevinog djeteta? Jer mi se to ne podudara s Bogom koji je pun milosrđa”. Smatra da dokazi diljem planeta pokazuju kako je evolucija najbolji način objašnjenja raznolikosti života i da “što se njega tiče, ako postoji vrhovno biće, onda je ono odabralo organsku evoluciju kao način stvaranja prirodnog svijeta”.