Pravi vladari HRT-a: Oni "vedre i oblače" Prisavljem
Bivšu "katedralu duha" na Prisavlju neki cinici zovu Pridavljem, zbog neopisivih količina daveža kojim nas zasipaju na dnevnoj bazi, drugi je zovu "katedralom duhova" zbog egzodusa, osobito kvalitetnih kadrova, koji je u svemu analogan onome koji se odvija na razini države. Hrvatska televizija godinama je služila kao inkubator najkvalitetnijih TV lica - u vrtiću "Zagrebačke panorame" iznikla je cijela plejada najboljih novinara - Latin, Ladišić, Saša Milošević, Igor Mirković...
S te adrese, međutim, već godinama ne stižu novinarske veličine. One koje su ostale na Prisavlju gurnute su u zapozorje, backstage, unosni, ali teško podnošljivi Had za nepodobne - na cesti su, kako bi rekao Miro Lilić, Fićeki, dok su Mercedesi u podrumu.
Prije pet, deset ili petnaest godina svaki je odrasli Hrvat znao ime glavnog ravnatelja Hrvatske radio-televizije. Bila je to jedna od najvažnijih funkcija u zemlji, četvrta ili peta po važnosti i ugledu. HRT je bio najbolja javna televizija od Rijeke do Vladivostoka. Danas je ime glavnog ravnatelja HRT-a uglavnom nepoznato široj javnosti (čovjek se zove Kazimir Bačić, a na "Milijunašu" bi to bilo jedno od težih pitanja), dok se njegovi glavni suradnici natječu u - anonimnosti.
Ono što je nekoć bila stvar prestiža, danas je predmet odricanja. Mislav Stipić je nedavno čak i na sudu protiv Silvije Luks dokazivao da on nije "ključni čovjek HRT-a", kao da je riječ o nekoj uvredi. Portal 7 dnevno je o njemu, njegovoj karijeri, utjecaju i moći te načinu na koji je došao do nje objavio dugačak feljton, o kojemu se o Stipiću ispisalo svašta, pa smo ga zamolili da nam prokomentira i taj feljton i svoju stvarnu ulogu na HRT-u, no on je to odbio.
Vlasnik 7dnevno, Michael Ljubas, rekao nam je da ga Stipić nikad neće tužiti jer je sve što je napisano istina, a to što je napisano ne zvuči nimalo lijepo. Drugi izvori tvrde kako je najutjecajnija osoba na Prisavlju Katarina Periša Čakarun, koja tamo "vedri i oblači", a njezina slika u zagrljaju Tomislava Karamarka često je objavljivana u našim medijima, kao ilustracija veze novinara i političara.
Formalno, piramida moći izgleda ovako: na vrhu HRT-a je glavni ravnatelj Kazimir Bačić, do njega je ravnatelj programa Renato Kunić, na trećem je mjestu ravnatelj produkcije Damir Novinić, slijedi ravnatelj poslovne jedinice Tehnologija Zdenko Luburić, a na petom je mjestu spomenuti ravnatelj poslovne jedinice Poslovanje Mislav Stipić... Glavni urednik svih progama je Bruno Kovačević, Prvi program uređuje Katja Kušec, Drugi Tomislav Štengl, Treći uređuje Vlatka Kolarović, a Četvrti Dražen Miočić.
"Sve skupa formalno blagoslivlja Kazmir Bačić, ali formalni okvir nije presudan. Na vrhu su Stipić i Novinić, potom Bruno Kovačević i Ana Milić, supruga Gorana Milića. Ona odlučuje o mozaičnom programu, u kojemu smo u zadnje vrijeme vidjeli nekoliko dramatičnih primjera zbog kojih su se morali ispričavati ili ih 'objašnjavati'. Nakon odlaska Katje Kušec u Vijeće, ona sad navodno cilja na mjesto urednice Prvoga programa - hoće li se zaboraviti njezine profesionalne pogreške?", kaže naš sugovornik s Prisavlja, bivši visoko pozicionirani urednik, pa nastavlja:
"Renato Kunić pokušava biti profesionalan, ali često puta nema zadnju riječ, koju drži Bruno Kovačević. On je urednik sva četiri programa. Što je onda glavni ravnatelj, što urednik programa, a što glavni urednik? On je, recimo, odlučio da nas Franka Batelić predstavlja na Euroviziji, iako nije stručnjak za glazbu nego za sport. Zašto otkupljuju proizvode vanjskih produkcija za koje u kući imaju sav arhivski materijal? Zar nema na HRT-u urednika i novinara koji bi napravili kućnu seriju o najvećim nesrećama, koju su otkupili od neovisnog producenta? Jedno je davati novac vanjskim produkcijama za stvari koje HRT ne može proizvesti, a drugo za one koje bi mogla i morala. Kako urednici uređuju program?".
Kako ga uređuju? Predvidivo. Na HRT-u je, recimo, izlišno govoriti o cenzuri, jer je uspostavljen sustav u kojemu je ona nepotrebna. Uz Stankovića, jedini voditelj koji je "talasao", Mislav Togonal, pacificiran je tako što su u "Otvoreno" postavljena tri dodatna voditelja, koji nemaju Togonalovu sklonost da postavljaju ona pitanja koja političari ne žele čuti. Domagoj Novokmet je već prije protjeran, kao i gomila nadarenih i marljivih novinara, na N1.
Odlični, ali kritični "Labirint" gurnut je u potpalublje, na Četvrti program. Sjajna, gledana emisija "Uvijek kontra" već je prije ugašena. Besmislena, a skupa emisija "Hrvatska za pet" gurnuta je u pornotermin. Već je ranije skinuta i emisija "Što vas žulja". Uopće, na HRT-u se brinu da nikoga tko odlučuje o njima ništa ne žulja, a zašto je to tako, nije teško pogoditi.
Važno je, međutim da godišnje u eter ode oko dvije tisuće nabožnih emisija i nijedna heretička, pri čemu treba znati da je (drugi) bog u kojega se ne dira smješten na Markovu trgu. "Dnevnik" bi mirne duše mogli počinjati riječima: "Dobra večer, gospodine Plenkoviću", no upitno je bi li to itko primijetio: HRT-ov "Dnevnik" jednom je kasnio 13 minuta, ali taj je skandal jedva zapažen (što se nije događalo ni tijekom rata, a ni ikad u povijesti, od Šibla do danas).
Najkatoličkija televizija Europe prespavala je i požar u katedrali Notre-Dame, iz čega se jasno nazire ključni problem te kuće - nije to gnijezdo vjerskih fanatika, nego rutiniranih oportunista, koji voze po automatskom pilotu i ne miješaju se u svoj posao. Da je požar u Našoj Gospi u Parizu svjetska vijest, odmah su shvatili u Al Jazzerri, koja ima sjedište u muslimanskom emiratu - live prijenos odmah je dao i N1, no naša HRT je na Četvorci emitirala filmove o Africi i beskonačno dosadna sučeljavanja oko EU izbora.
Među svim tim "profesionalcima" i "vjernicima", ni jedan se nije sjetio prekinuti Četvrti ili Prvi program pa uključiti Pariz... Ni Viktor Orban nema ovakvu igračku, jedini je problem što je ona posve irelevantna. To bi bilo beznačajno kad nas ta irelevantnost ne bi stajala 1,3 milijarde kuna godišnje.
"Cijela strategija svodi se na ne talasaj, udovolji vlasti, a sve se to svodi na jednostavan aksiom - ne diraj Plenkija, no sad su s ovom lavinom tužbi protiv medija i svojih zaposlenika, što je slučaj bez presedana, napravili i sebi i Plenkoviću medvjeđu uslugu jer se to, hoćeš - nećeš, adresira njemu", kaže naš izvor s Prisavlja i dodaje:
"Učinak Nine Obuljen Koržinek je, ako malo bolje pogledamo, gori od Hasanbegovićeva. Uništavanje se odvija iza krinke civiliziranosti, što čuva i HNS. Trudili su se, i to svojski, biti ispod radara, a uspjeli doći u sam fokus javne pažnje zahvaljujući gluposti. Tome je pridonijelo i nekoliko idejnih fanatika koji radikalnim desničarenjem svako malo proizvedu neki skandal, i tu su kadrovski pogriješili, trebali su forsirati smrtićevštinu kao novinarstvo bez boje, okusa i mirisa, pa bi, da nisu išli u te masovne tužbe, i ostali ispod radara. Ovako su napravili pogrešku". Na pitanje zašto radikalno desničarenje u Mozaičnom programu, iako se zna da to nije Plenkovićeva opcija, naš izvor kaže: "Oni misle da jest. Ali važno je da to njemu ne smeta".
Prošle godine u svibnju u emisiji "Dobar dan, Hrvatska" objavljeno je kako su ustaše spašavali Židove od nacista odvodeći ih u Jasenovac. U listopadu je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" reklamiran "Mit o Jasenovcu" Romana Leljaka te film Jakova Sedlara "Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj 1918. - 2018.".
Nedavno su pozvali dvoje vjeroučitelja i jednog svećenika na debatu o potrebi vjeronauka u školama. U "Otvoreno" o Bandićevu doktoratu pozvali su ljude koji ovise o Bandiću pa ih predstavili kao neovisne mislioce... Nisu to jedini problemi HRT-a.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Ta kuća sve teže može proizvesti bilo što gledljivo. Drugi naš sugovornik s HRT-a nabraja: "Knjaz - neovisna produkcija, Novine, neovisna, Crno bijeli svijet, neovisna, Oremovićeve nesreće, sve su to vanjske produkcije, i ni jednu nije naručila postojeća garnitura, sve je od prije".
No dodaje kako je tako možda i bolje - a u svakom slučaju tako je i najpragmatičnije. "Tamo više nema novinara koji bi znali napraviti dokumentarnu seriju, a pod B, za sve to trebaš stotinu potpisa. Mi raspišemo javni natječaj, pa čekamo tri mjeseca, pa kupimo back packove... Tehnološki smo na koljenima, organizacijski devastirani, vertikalno neprohodni, horizontalno, kako god hoćete... Nije tu problem ideološki, problem je što su oni diletanti."
Na pitanje ima li ikakve nade da se taj veliki bojni brod uspješno remontira, naš sugovornik odmahuje glavom: "Ne. To je beznadežno". Prvi sugovornik prisnažuje: "Zašto su odlične reprizne serije, poput 'Mejaša' na Trećem, prošle posve nezapaženo?
Zašto nisu prikazane na Drugom ili reklamirane kako dolikuje? A oni u 'Dnevniku' reklamiraju strane igrane filmove, što je neviđeno. Tko li se toga sjetio? Kakav je to lumen? Zašto su svi u kući nagovarali Ranku Horvat da se kandidira za glavnu urednicu - cijelo rukovodstvo joj je dalo nalog da se kandidira - pa je ostavili na cjedilu, i to joj još javili telefonom? Je li točno da urednice telefoniraju u HDZ po svoje mišljenje? Zašto se s HRT-a zadnjih nekoliko godina dogodio pravi egzodus najboljih kadrova?
N1 sad ima rast od 190 posto, a HRT je lani imao nešto samo zbog zadnjeg prijenosa Svjetskog prvenstva u nogometu. Kako će to dalje ići, jasno je i vrapcima na granama. Inventura tu ne staje. Drugi urednici kao da ne postoje. Jedino što valja u glazbenom programu, napravljeno je pod dirigentskom palicom Marije Nemčić, koje se neki iz vrha sad žele riješiti.
Ali im to im neće uspjeti, no pasaran", kaže pa nastavlja: "Jasna Burić bila je sjajna urednica Drugog programa, sad ima samo emisiju, Domagoj Božidar Burić, koji je radio serije na svjetskom nivou, isto je u drugom planu, on bi bio odličan glavni urednik ili ravnatelj".
"Ukupna atmosfera na HRT-u, neznanje nekih urednika, netrpeljivost i slične stvari uzrok su što se ne vide i do izražaja ne dolaze komparativne prednosti te kuće, programski aduti koje oni ne znaju plasirati. U kući vlada atmosfera straha, nikad nitko nije tužio novinare. Čija je to inicijativa bila? Zašto su tužili sjajnu novinarku Sanju Mikleušević Pavić? Strašno, sramota. Zašto su neke sjajne emisije bačene na Četvrti program, tko je to odlučio? Zašto je 'Otvoreno' izgubilo svoju ulogu, zašto urednici Četvrtog čekaju da nešto vide na N1 pa se tek onda sjete da bi se i sami mogli uključiti... Puno je tih pitanja, a jedan se odgovor, o mogućem rješenju, nameće sam od sebe - program bi trebalo zaustaviti na 48 sati, emitirati samo glazbu i filmove, svi bi dobili otkaz, a onda bi se nazad primilo samo one koji znaju i žele raditi taj posao kako treba..."
"Svi koji znaju Kazimira Bačića znaju da je vrsni radnik, vrijedan i stručan u svojemu poslu, znao je sve što se događa u kući u njegovu terminu, bio je na HRT-u od jutra do mraka, uporno i časno je gradio karijeru. Što se to događa i koliki je u tome utjecaj Stipića, Novinića, Kovačevića i Periše Čakarun trebalo bi ispitati", dodaje naš sugovornik.
Sve se to vidi na svakom dijelu programa. Ova kuća već odavno nije proizvela ni jednu iznimnu televizijsku seriju, a još je Branko Puharić - čovjek koji je pokrenuo gradnju zgrade na Prisavlju - rekao da se televizijska sezona mjeri prema seriji koju je iznjedrila. Koliko je bio u pravu i danas se vidi. Kad god se repriziraju kvalitetne TV serije ove kuće ('Prosjaci i sinovi', 'Malo misto', 'Ptice nebeske', 'Punom parom', 'Gruntovčani', 'Čovik i po', 'Dirigenti i mužikaši'...), one postižu više nego pristojnu gledanost i s njima se ništa ne može usporediti.
Čelnicima Prisavlja proizvodnja takvih serija ni ne pada na pamet. HRT danas popunjava program uglavnom vanjskim produkcijama, premda niz hrvatskih klasika vapi za serijskim ekranizacijama. Ekranima HRT-a danas dominiraju jeftine razgovorne emisije, TV prodaja - reklame za madrace, nadmadrace, čarape, grudnjake i slične stvari - i beskičmen politički sadržaj.
"U medijima zadnjih dvije, tri godine nije zabilježen, ako nas pamćenje ne vara, ni jedan tekst prema kojemu bi politika tražila zabranu neke informativne emisije, nekog priloga ili nekog nepoćudnog sadržaja - to pokazuje da je program posve anesteziran. Jedine pobune bilježimo u vrijeme braniteljskih prosvjeda - tražena je zabrana jednog filma - no to nema nikakve veze s klasičnom političkom cenzurom. Damir Novinić može uštedjeti novac", kaže drugi naš sugovornik, ali pretplatnici plaćaju pristojbu za domaći program, a ne za štednju.
"Sve kućne emisije su studijske, to su parlaonice, sve je to zapravo jedna jedina emisija, radio sa slikom. I za sve to ide 1,3 milijarde. Problem je u tome što mi proizvodimo sve manje, a pretplata je cijelo vrijeme ista. Pa najbolje još da nisu u plusu!? Njihov zadatak kao javnog servisa jest da troše, da dođu do nule, a ne da budu u plusu. Ovo što oni sad proizvode može se s neusporedivo manje novca", kaže prvi sugovornik.
Razornu kritiku Hrvatske televizije dao je prije nešto više od godinu dana u Večernjem listu najpopularniji glavni urednik HRT-a svih vremena Miroslav Lilić.
"Na HTV-u imate osam emisija po principu studio-govora, takvih emisija može biti tri ili četiri, ne više. Televizija je slika, prema tome, studio je ne može zamijeniti, pogotovo ne u 20 sati. Kada bi barem na Drugom programu bio neki igrani film da pruži neku alternativu, no i to nedostaje."
"Usuđujem se reći nakon svojih 40 i nešto godina iskustva da danas, kad bi se sakupile najbolje glave koje su radile na televiziji, teško bi mogle napraviti jedan novi iskorak. Ona je uništena i devastirana. Bez ikakva se razloga rade cenzure koje nisu potrebne ni politici ni bilo kome drugom. Sumnjam da Plenković i Vlada misle da je to pametno. Uostalom, kome treba 'Dnevnik' koji nije gledan?", napisao je Lilić.
Stari TV vuk, izabran u velikoj anketi kao najbolji HRT-ov urednik svih vremena, povukao je tad paralelu između N1 i HRT-a.
"Sad je N1 bez konkurencije najbolji informativni program. Zašto? Jer je dio novinara s HTV-a! To je HTV, rasadnik. Šteta je što N1 nitko ne analizira, ali to je vjerojatno zato što nisu na nacionalnoj koncesiji, što bi se moglo promijeniti sad kad je vlasnik isti kao i Nove TV. A tko kaže da HTV ne može raditi takav program? Imaju Studio 4 koji je katastrofalan... Misliti kako je put opstanka podilaženje vlasti, neobjavljivanje, primjerice, konferencija za novinare opozicije, apsolutno je pogrešno. Jer ti si na javnoj televiziji upravo protiv onih koji ti određuju plaću, Sabora i Vlade, ti moraš biti taj korektiv, a ne komercijalne televizije. Ti su cenzori ljudi i tema na HTV-u najveća medvjeđa usluga Vladi. Sumnjam da je to što Plenković traži, s druge strane siguran sam da netko od njegovih činovnika to itekako radi. Ako se to moglo za rata, kako se onda danas ne može napraviti tako briljantan program. A i dalje postoji tehnička i kadrovska snaga..."
Jedini je problem da se ta snaga ne vidi - vide se samo slabosti.