Službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije, koja je trajala punih šest stoljeća, uvršteno je u Registar kulturnih dobara RH te je postala zaštićeno nematerijalno dobro, baš kao što je to prije 15 godina postao poljički soparnik, nekadašnje sirotinjsko jelo koje je i pod zaštitom UNESCO-a.

Poljička knežija, odnosno Poljička Republika, koja je trajala od 11. do 20. stoljeća, obuhvaćajući područje istočno od Splita, točnije od Žrnovnice do Blata na Cetini i Omiša te od mora do Zamosorja, tako je brendirala još jedan važan dio svog identiteta koji baštine.

- U budućnosti želimo implementirati poljičicu u gospodarske, kulturne, turističke i druge djelatnosti jer ona u javnom, neprofitnom i profitnom sektoru može donijeti mnogobrojne koristi. Poljička knežija je povijesno važan teritorij. Na ovom području danas brojimo sedam općina, a ono što bi zaista bilo dobro i važno jest da se ovaj kraj proglasi povijesnom regijom, kao što se to radi u mnogim zemljama Europske unije - kaže nam Ante Mekinić, predsjednik Saveza za Poljica, koji je s pravnicom Majdom Rubić pokrenuo inicijativu da materinje pismo brojnih generacija Poljičanki i Poljičana dobije status zaštićenog kulturnog dobra.

Ideja se rodila u veljači 2022. godine, kad su počeli pripremati potrebnu dokumentaciju koju su predali Konzervatorskom uredu u Splitu. Nositelji rješenja su, za sada, Savez za Poljica i OŠ Srinjine, koja je bila vrlo aktivna na temu poljičice, ali u Savezu su odlučili proširiti listu nositelja na još 30 drugih subjekata koji to žele i imaju reference.

A godinama prije nego što se krenulo u proces službene zaštite poljičice, počeo je rad na "Poljičkom rječniku". Mekinić ga je stvarao u suradnji s danas pokojnim uglednim jezikoslovcem Srećkom Lorgerom, a sve je počelo 2017. godine.

- Prvo smo htjeli napraviti dijalektalni rječnik od 15.000 natuknica, koliko je neki standard za takve rječnike. No mi smo 'dogurali' do 60.000 natuknica, i tome ne bi bio kraj da nije Lorger preminuo. To nije klasičan rječnik, u smislu da imamo natuknicu i kako ta riječ glasi na standardnom jeziku. Ovaj će biti strukturiran tako da poslije natuknice dolazi gramatički opis, zatim definicije i na kraju primjeri rečenica u kojima se pojavljuje riječ iz natuknice. Taj kontekstualni primjer svakako će biti najzanimljiviji prosječnom čitatelju jer će donositi zgode i razmišljanja konkretnih ljudi u konkretnome mjestu. Naravno, bit će i akcentuacija riječi, etimologija kako bi se pojasnilo iz kojeg jezika dolazi, a kroz rad smo shvatili da riječi vuku korijen iz čak 15 različitih jezika. Riječ je o obimnoj građi na oko 5000 stranica s prilozima, toponimima, antroponimima, zemljovidima te brojnim slikovnim prilozima i povijesnim dokumentima. Zapravo, knjiga je prerasla okvire klasičnog rječnika, to je sad ustvari enciklopedija - kaže nam Mekinić, koji tek treba pronaći one koji mu mogu financijski pomoći u tiskanju tako vrijedne knjige.

Poljičica je, dodajmo, poseban oblik zapadnog ćiriličnog pisma koji se razvio i koristio u Poljicima. Dokumenti ispisani poljičicom spadaju u kolijevku jezične pismenosti, a njome su se ispisivali i pravni spisi, povijesna građa, matice rođenih, umrlih i vjenčanih, ali i privatna pisma, oporuke i darovnice. Mještani su je nazivali i poljiška glagoljica ili azbukvica.