Interliber će u četvrtak u 19 sati imati čast ugostiti proglašenje 13 naslova koji su ušli u uži izbor prve po redu književne Nagrade Fric za fikcijsku prozu. Kad je istekao rok za prijave objavljenih naslova za ovaj natječaj, pred šesteročlanim žirijem našlo se puno više naslova nego što su članovi očekivali, čak 73! Dobitnika nagrade proglasit će u prosincu.

Osim prestiža, glavna nagrada znači i 75.000 kuna bruto, zahvaljujući sponzorstvu Barcaffea i tjedniku Express. Članovi žirija ostali su zatečeni ovako velikim opsegom posla premda, otkrit ćemo i tu tajnu, u tajnosti čitaju objavljene naslove još od veljače, kad su udareni temelji nagradi.

Najburnije je reagirao Boris Rašeta: "Ja sam, iskreno govoreći, šokiran. Produkcija je golema, nevjerojatna. Razmišljam otkud ljudima toliko volje za pisanjem, danas kad knjiga stoji gore nego ikad. Tu je barem deset knjiga koje su dobre, jako dobre ili izvrsne, a čini mi se da postoje i neke savršene." Riječ je o romanima i kratkim pričama, pri čemu je romana, ne kao literarno uzvišenije forme, nego tehnički zahtjevnije, čak triput više od zbirku kratkih priča.

Boris Rašeta će te večeri na Interliberu imati dvostruki program. Pola sata prije Nagrade Fric, predstavit će svoju knjigu "Staljinovi ubojice; Tito i Krleža", u čemu će mu pomoći Goran Bogdan koji će za potrebe predstavljanja odglumiti Mustafu Golubića, nekoć jednog od najopasnijih službenika sovjetskog GPU-a, a kojega je glumio i u filmu "Sjenke nad Balkanom".

Za Nagradu Fric predsjednica žirija Biljana Romić kaže da uzrok razmjerno velikom broju objavljenih djela u Hrvatskoj vidi u pristupačnosti nakladnika i općem porastu "prosječne književne pismenosti": "U prvi mah sam bila iznenađena brojem objavljenih knjiga, što govori i o porastu literarne samosvijesti i o lakšim mogućnostima objavljivanja. Pretpostavka je da će se iz šarolike i brojne osnove kristalizirati i veći broj kvalitetnih pisaca. A upravo je to vidljivo i na razini kvalitete. Mnogo je širi raspon prosječno dobrih uradaka."

Ona primjećuje i da je jedna tema pristiglih djela bitno prisutnija od ostalih. "Čini se da je vidljiv utjecaj eksplozije 'krimića' na svjetskoj razini. Mnogi su romani zapravo u podtekstu 'krimići' s jakom društvenom notom; ubojstvo, čudna smrt i slični zapleti postaju pogonski materijal za gradnju slike društvene zbilje", komentirala je.

Glavni urednik 24sata i član žirija Goran Gavranović otkriva i odakle čuđenje nad tako velikim brojem, odnosno, zašto ga inače nismo svjesni: "Problem je to što je malo njih doprlo do publike, izdana su u malim i beznačajnim nakladama, nisu dostupna te nije mnogo učinjeno, ni sa strane autora ni izdavača, da dođu do publike. Kao da je sama činjenica što su izdana dovoljna."

I članica žirija Hana Jušić kaže da nije bila svjesna da je hrvatsko izdavaštvo, unatoč svemu, toliko živo. "Ima zaista svega, i jako dobrih stvari i nekih za koje bih voljela da su ih autori i urednici još malo zadržali u svojim kompjutorima", kazala je. Dubravko Lepušić se, pak, pitao tko danas piše, kad "ljudi ne čitaju ni klasike". No, očito je da mnogi pišu i objavljuju.

"Produkcija je iznad svih mojih očekivanja, a kvaliteta je, spram mojih očekivanja, prosječna." Nagrada Fric je, inače, ime dobila po Miroslavu Krleži, ali po njegovom nadimku, u inat idolopoklonstvu, a opet kao posveta apsolutnom autoritetu i veličini hrvatske književne riječi, pa i šire.