Ako im uspije razviti takvu tehnologiju, vjerojatno će uspjeti pronaći i nekoga voljnog da im dopusti da mu u mozak ugrade implantat kojim bi mislima upravljao dronom. DARPA, istraživački odjel Američke vojske, donosi Big Think, u fazi je testiranja tehnologije koja bi trebala dovesti do toga da operater odnosno upravljač drona letjelicom upravlja svojim pukim mislima.

Tehnologija bi trebala misli iz ljudskog mozga pretvarati u kod i razviti sučelje koje direktno povezuje ljude i bespilotne letjelice.

Tajni dosjei 'Wormwood': Kako je biološko oružje CIA-e postalo hit

DARPA je jedan od najizdašnijih izvora tenoloških inovacija još od svog osnutka 1958., iza nje stoje stvari poput Interneta, GPS-a, tehnologija koje razvijaju hipersonične bombardere brzine preko 20.000 kilometara na sat, stealth odnosno "nevidljive" tehnologije i mnogočega drugog. A to su tek stvari koje znamo.

Nasuprot tog popisa stoji popis mnoštva tehnoloških dostignuća za koje javnost ne zna. DARPA je istraživanja kontrole pomoću misli provodila u Pittsburghu između lipnja 2016. i siječnja 2017. U njima je, pisao je Daily Beast, sudjelovao paralizirani dobrovoljac Nathan Copeland kojega su opremili s nečime što su nazvali "dvosmjernim živčanim sučeljem".

Uz tu tehnologiju Copeland je bio u stanju upravljati dronom na kompjutorskoj simulaciji, i to dok je držao formaciju u zraku usporedo s druge dvije letjelice u istoj simulaciji. Beast je u istom članku naveo da je Copeland svoje misli usmjeravao preko implanta usađenog u lubanju, dok je EEG omogućavao njegovu komunikaciju s kompjuterskom simulacijom.

Suštinski, kompjuter je tumačio Copelandovu misao "lijevo" ili "desno" i to je provodio u djelo. S druge strane, operacije koje je izvodio dron, vraćaju se operateru kao snažan osjećaj "haptičkog odgovora".

Revolucionarno Mini-helikopter nalik dronu može sletjeti i na parkiralište

Haptička tehnologija je mehanička stimulacija koja se koristi u kreiranju virtualnih objekata u kompjuterskim simulacijama kako bi se u simulaciji lakše manipuliralo stvarima i kako bi se pojačao osjećaj stvarnosti.

Puko misaono upravljanje dronom zapravo već nekoliko godina više nije posebno spektakularan uspjeh. Time se bez problema bave bolja sveučilišta, kao što video pokazuje snimku sa Sveučilišta Florida. Kvaka je danas u nečemu drugome.

Za Defense One direktor biotehnološkog ureda DARPA-e Justin Sanchez nedavno je rekao da danas "signale iz takvih letjelica mogu vraćati direktno u mozak na takav način da osoba može doživljavati okolinu drona". Naslov je tada išao u smjeru "telepatskog upravljanja dronovima", no to ipak još uvijek nije baš tako, iako najavljuje takve razmjere.

Sljedeći cilj u razvoju ove tehnologije je da se omogući slanje slike iz drona u mozak onoga koji njime pilotira. Za onaj rujanski članak u Daily Beastu prostetski stručnjak sa Stanfordskog sveučilišta Daniel Palanker objasnio je koliko je to još daleko.

"Elektroneuralno sučelje sposobno za visoke rezolucije i to u trodimenzinalnim prikazima, još uvijek je daleko."

SAD nije usamljen u razvijanju ovakve tehnologije. Kako to obično biva, otprilike u isto vrijeme istoga su se dohvatili i vojni stručnjaci u Rusiji.