Dijabetes ni u kojem slučaju nije prepreka za tjelovježbu, odnosno bavljenje amaterskim ili profesionalnim sportom. Postoje brojni vrhunski sportaši koji s dijagnozom šećerne bolesti postižu vrhunske rezultate, a za one koji nisu u profesionalnom sportu tjelovježba se svakako preporučuje, u skladu s godinama i mogućnostima. 

- Jedan od glavnih uzroka obolijevanja od dijabetesa tipa 2 je pretilost i nezdrav i neodgovoran način života. Ako čovjek ne prakticira tjelesno vježbanje, pretio je i svakodnevno konzumira nezdrave namirnice, moguće je da razina glukoze u krvi bude izvan okvira normalnih vrijednosti dugi niz godina. Upravo ta povišena razina glukoze u krvi tijekom duljeg roka dovodi do teških komplikacija koje mogu biti jako opasne po zdravlje i život oboljele osobe, kaže Ivan Mikulić, dugogodišnji aktivni sportaš i asistent na Kineziološkom fakultetu, inače suradnik Zagrebačkog dijabetičkog društva. 

FELJTON: 1. DIO Što je dijabetes i koji sve tipovi postoje? U Hrvatskoj najmanje 396 tisuća bolesnih

Kako i sam od druge godine života boluje od dijabetesa tip 1, kaže kako se upravo na vlastitom iskustvu uvjerio da se preporuka da svakodnevno treba biti fizički aktivan posebno odnosi ljude oboljele od šećerne bolesti, jer svakodnevna fizička aktivnosti značajno pomaže boljoj kontroli razine šećera u krvi. Pritom je, dodaje, važno naglasiti da prevencija kod dijabetesa tipa 1 ne postoji, dok je kod tipa 2 potpuno obrnuta situacija. Neke opće upute o tome koliko vježbati, kada i koje vježbe ili sportove birati u pravilu nema jer je sve je individualno.  No, postoje smjernice koje kažu da bi to trebalo biti puno više od minimalno preporučenih pola sata lagane šetnje na dan, ako želite držati šećer pod kontrolom i prevenirati komplikacije.

- Loša kontrola, odnosno samokontrola kod ljudi kojima je dijagnosticirana šećerna bolest, može dovesti do povišenog krvnog tlaka, koji u konačnici može biti glavni uzročnik srčanog udara. Također, povišen šećer može dovesti do dijabetičkog sljepila, bolesti bubrega, dijabetičkog stopala i slično - upozorava Mikulić.

FELJTON: 2. DIO Sve o dijabetesu: Kako se liječi, to ovisi ne samo o tipu, nego i o stadiju bolesti

Da dijabetičari moraju biti tjelesno aktivni, i da vrlo je važno da to bude redovito, kaže i Snježana Gaćina, diplomirana medicinska tehničarka iz Zavoda za šećernu bolest Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju “Vuk Vrhovac”, predsjednica Društva medicinskih sestara edukatora za dijabetes.

- Preporuka je kretati se ili vježbati 30 minuta svaki dan ili barem pet dana u tjednu. Dakle, nije dobro organizirati aktivnosti tako da jedan dan vježbate 90 minuta pa tri dana ne vježbate. Važno je kretati se baš svaki dan, to je mnogo korisnije od ekstremnih napora jedanput ili dva puta tjedno. Snježana Gaćina ujedno dodaje kako je važno da to budu aktivnosti koje će vam jako aktivirati srce, odnosno pokrenuti cirkulaciju, pa se preporučuju lagano trčanje, plivanje, tenis, svi grupni sportovi i slično. Prvenstveno je važno naučiti dobro prepoznati znakove koje vam daje vaše tijelo kod hipoglikemije, odnosno pada razine šećera u krvi, te da ste spremni za reakciju. Zato dijabetičari tijekom sportskih aktivnosti kraj sebe moraju imati neki pripravak glukoze ili neko voće, poput banane, koje relativno brzo može podignuti razinu šećera u krvi.

FELJTON. 3. DIO Dijabetes: Top pet savjeta za prevenciju šećerne bolesti

- Fizički napor snižava šećer i time raste rizik od hipoglikemija, pa o tome jako treba voditi računa - ističe sestra Gaćina.
Među prvim znakovima mogu biti hladan znoj, osjećaj nesigurnosti na nogama, usporenost u pokretima i osjećaj da ne možete dobro pratiti što se događa oko vas. U tom slučaju potrebno je zaustaviti se i odmah pojesti bombon glukoze ili voće te pričekati dok niste sigurni da se razina šećera podignula. Prije nastavka sportskih aktivnosti dobro je izmjeriti šećer kako biste bili sigurni u to da je sve u redu. Osim toga, iznimno je važno voditi računa o kvalitetnoj odjeći i obući, kako nakon sportskih aktivnosti ne biste imali problema sa žuljevima, natiscima ili ranicama na nogama. Ako se to dogodi, tretirajte ih vrlo pažljivo te održavajte higijenu da bi se smanjio rizik od problema.

Na stranicama Zagrebačkog dijabetološkog društva mogu se naći savjeti za tjelovježbu i dobru regulaciju šećera u krvi:

1. Vježbajte i trenirajte svakodnevno.
2. Slobodno se bavite, kako amaterskim tako i vrhunskim sportom – nema ograničenja.
3. Ako ćete trenirati dulje od 60 minuta, a malim intenzitetom (trčanje), pripazite na razinu glukoze u krvi prije treninga – ne odlazite na trening sa šećerom u krvi nižim od 8-9 mmol/l. Isto tako prije treninga poželjno je unijeti malo ugljikohidrata. Nakon treninga smanjiti unos inzulina za 30 posto i to sljedećih nekoliko sati.
4. Ako ćete trenirati visokim intenzitetom intervalnoga karaktera, pripazite na smanjeni unos inzulina i do 24 sata poslije treninga. Nakon visoko intenzivnog intervalnog treninga potrebe tijela za inzulinom smanjene su i do 50 posto. Nakon treninga kombinirajte unos ugljikohidrata (potrebni su zbog nadomještanja potrošenoga glikogena) i bjelančevina (sporije se razgrađuju, pa sprečavaju velik pad šećera u krvi).
5. U danima kad ne vježbate smanjite unos ugljikohidrata zbog lakše regulacije šećera u krvi.
6. Potrebno je zapamtiti kako je tjelesno vježbanje jedan od ključnih faktora za postizanje bolje regulacije šećera u krvi te da je važno pronaći aktivnosti u kojima uživate i postižete optimalne razine šećera u krvi. Izađite iz zone komfora i takvog načina življenja te pružite sebi lakši, sretniji i ugodniji život sa što boljim šećerima.