U tropskom dijelu Tihog oceana razvija se Super El Niño kojeg meteorolozi već nazivaju povijesnim i koji bi mogao imati dugoročne posljedice ne samo na temperature već i na globalno gospodarstvo. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) procjenjuje da postoji oko 90 posto izgleda za vrlo snažan El Niño tijekom jeseni i zime 2026./2027. Prema istoj prognozi,  69 posto je vjerojatnosti da bi do kraja godine događaj mogao dosegnuti snagu najjačeg El Niña ikad zabilježenog. Scientific American navodi kako bi ovaj El Niño mogao biti najjači od 19. stoljeća. 

Adam Scaife, voditelj dugoročnih prognoza britanskog Met Officea, opisao ga je kao dosad nezabilježen događaj te rekao da nikada nije vidio tako snažan signal El Niña u prognozama.

Razlog za zabrinutost nije samo činjenica da se razvija vrlo snažan prirodni klimatski fenomen. Problem je što on dolazi u trenutku kada je Zemlja već neuobičajeno topla zbog ljudskog zagrijavanja. Drugim riječima, El Niño ne počinje na "normalno" zagrijanom planetu, nego na planetu koji već obara temperaturne rekorde.  

El Niño je prirodni klimatski ciklus koji se u prosjeku pojavljuje svake dvije do sedam godina i najčešće traje između devet i 12 mjeseci. Središte mu je u tropskom Pacifiku. U uobičajenim uvjetima pasati pušu s istoka prema zapadu i potiskuju toplu površinsku vodu prema Aziji i Australiji, dok hladna voda iz dubina izbija uz obalu Južne Amerike. U ciklusima El Niña ti vjetrovi oslabe pa se topla površinska voda počinje pomicati natrag prema istoku, prema obalama Perua i Ekvadora. Ocean otpušta velike količine topline u zrak, što diže globalne temperature i mijenja putanje oborina.

PRIRODNO RJEŠENJE Europom haraju šumski požari: Može nam pomoći neočekivani saveznik...

NOAA objašnjava da upravo ta povezanost oceana i atmosfere omogućuje da El Niño djeluje daleko izvan područja u kojem nastaje. Promjena temperature mora utječe na velike zračne struje i položaj mlazne struje, a time i na raspored topline i oborina na drugim kontinentima. Tamo gdje je inače suho može početi obilno padati kiša, dok područja koja ovise o redovitim oborinama mogu ostati bez njih. Negdje donosi poplave, drugdje požare. Nekim poljoprivrednicima može pomoći, dok drugima može uništiti usjeve.

Upravo zbog toga znanstvenici izbjegavaju El Niño opisivati kao dobar ili loš fenomen. Emily Becker, istraživačica sa Sveučilišta u Miamiju koja sudjeluje u NOAA-inim prognozama El Niña i La Niñe, za National Geographic upozorava da je riječ o prirodnom procesu koji "jednostavno postoji". No, njegova snaga određuje koliko će velike biti posljedice.  Uobičajeni El Niño znači da se površina mora u ključnom dijelu tropskog Pacifika zagrijava otprilike jedan do dva Celzijeva stupnja iznad prosjeka. Već dva stupnja smatraju se vrlo snažnim događajem. Očekivanja za aktualni El Niño znatno su viša. Prema Scientific Americanu, prognoze upućuju na oko tri Celzijeva stupnja iznad prosjeka. Takve vrijednosti ulaze u područje koje se naziva "super El Niño".

Jedna od najvažnijih posljedica bit će viša globalna temperatura. El Niño sam po sebi ne uzrokuje dugoročno globalno zagrijavanje. On je prirodni klimatski ciklus. No, tijekom snažnog El Niña ogromna količina topline iz oceana prelazi u atmosferu, čime se dodatno podiže globalna temperatura. WMO je potvrdio da je 2024. bila najtoplija godina u 175-godišnjem instrumentalnom zapisu, s prosječnom globalnom temperaturom oko 1,55 stupnjeva Celzija iznad razine iz razdoblja 1850.-1900.

EKOBRUTALIZAM Gradovi se kuhaju pod betonom: Drveće više nije ukras već pitanje opstanka

Upravo je ta kombinacija ono što aktualni El Niño čini posebno važnim. Prirodna oscilacija sada se nadovezuje na dugoročno zagrijavanje planeta. Ako su oceani već topliji, atmosfera već toplija, ledenjaci već pod pritiskom, a tlo u nekim područjima već suho, dodatni klimatski poremećaj može biti dovoljan da sustav prijeđe prag nakon kojega posljedice postaju mnogo ozbiljnije. Prema Met Officeu, 2027. bi vrlo vjerojatno mogla preuzeti mjesto 2024. kao najtoplija godina otkad postoje mjerenja. El Niño svoj učinak na globalnu temperaturu ne pokazuje odmah pa bi vrhunac toplinskog učinka mogao uslijediti tijekom 2027.

Najveći paradoks El Niña jest to što isti fenomen može istodobno izazvati potpuno suprotne vremenske prilike na različitim krajevima svijeta. Dijelovi Perua i Ekvadora mogu zabilježiti mnogo više oborina nego uobičajeno, uz opasnost od poplava. Istodobno su Australija, Indonezija i dijelovi južne Azije skloniji sušnim uvjetima. U južnoj Africi El Niño je povezan s većom vrućinom i sušom, što izravno pogađa poljoprivredu i dostupnost hrane. U Indoneziji i Australiji manje oborina i više temperature mogu povećati opasnost od šumskih požara. U Južnoj Americi situacija bi mogla biti i kompliciranija. Obilne kiše, poplave i odroni pogodili su prošlog tjedna Peru. Istodobno je u drugim dijelovima regije problem upravo suprotan  i očituje se u nedostatku vode.

El Niño pogađa i morske ekosustave. U normalnim uvjetima uz obalu Perua i Ekvadora iz dubine oceana prema površini dolazi hladnija voda bogata hranjivim tvarima. Tijekom El Niña zagrijana površinska voda smanjuje to izdizanje dubinske vode pa do površine dolazi manje hranjivih tvari. Zbog toga može doći do naglog pada proizvodnje i poremećaja cijelog hranidbenog lanca. National Geographic navodi primjer pingvina s Galápagosa čija je populacija snažno pala nakon snažnih El Niña 1980-ih i 1990-ih. Zagrijavanje mora smanjilo je količinu hranjivih tvari i ribe, što je životinjama otežalo pronalazak hrane.

Kad ocean promijeni ponašanje, posljedice vrlo brzo dolaze i do trgovina. Snažan El Niño može poremetiti proizvodnju velikog broja poljoprivrednih proizvoda. Posebno je osjetljiva proizvodnja kave. Vijetnam i Indonezija zajedno proizvode velik dio svjetske robuste, a upravo su oni među područjima koja snažan El Niño može pogoditi sušom i vrućinom. Kod kakaa je problem još veći jer zapadna Afrika daje oko polovice svjetske proizvodnje, pa poremećaji u toj regiji lako postaju globalni problem. Dok bogatije zemlje lakše mogu apsorbirati rast cijena ili nadoknaditi gubitke uvoznim proizvodima, za siromašne države, osobito one koje ovise o lokalnoj poljoprivredi, gubitak jedne žetve može značiti mnogo više od skupljeg proizvoda, može značiti nestašicu hrane.

Reuters navodi procjenu Svjetskog programa za hranu (WFP) prema kojoj bi ovogodišnji El Niño mogao gurnuti gotovo 49 milijuna dodatnih ljudi u stanje akutne gladi. Najteže bi mogli biti pogođeni dijelovi Srednje Amerike i južne Afrike. Klimatski šokovi mogu pokrenuti lanac problema: propadne usjev, cijene rastu, smanjuju se prihodi poljoprivrednika, povećavaju se troškovi hrane, a države moraju izdvajati više novca za pomoć i obnovu.

Iako zvuči paradoksalno, snažan El Niño ima i jednu prednost: meteorolozima daje relativno dobar signal o tome što bi se moglo događati mjesecima unaprijed. Emily Becker za National Geographic ističe da El Niño mijenja globalnu atmosferu na način koji povećava mogućnost predviđanja određenih obrazaca. To znači da države mogu unaprijed pripremati sustave za opskrbu vodom, poljoprivredu, energetiku, zdravstvo i zaštitu od poplava. To je posebno važno jer El Niño ne dolazi iznenada. Ocean se zagrijava postupno, sateliti ga neprestano prate, a istraživačke plutače mjere temperaturu i stanje mora i na dubinama većim od 300 metara. Znanstvenici tako mogu vidjeti kako se toplina pomiče prema površini i procijeniti razvoj događaja.