Došao nam je Papin Čistač - pomirit će Stepinca i Srbiju

Marko Lukunić (PIXSELL)
Papa Franjo nije baš naklonjen Hrvatima - mnogi misle da Stepinac neće biti svet sve dok je pape Franje
Vidi originalni članak

Radikalan je i strog. Siguran sam da ga je Vatikan poslao na mandat u Zagreb kako bi učinio nešto šokantno, započinje razgovor o imenovanju novog apostolskog nuncija Giorgio Lingua, sugovornik s Kaptola, koji je dobro upoznat s cijelim procesom oko dolaska novog nuncija. Naime, bivši nuncij Giuseppe Pinta prekinuo je mandat zbog, kako je službeno rečeno, bolesti, no među crkvenim krugovima govori se drugačije.

Bivši nuncij Giuseppe Pinto imao je, kako nam kaže naš sugovornik, zaista smetnje i sumnjalo se na bolest, ali glavni razlog smjene, uvjerava nas, bio je taj što nije dovoljno radio. Stoga je Sveta Stolica odlučila za Hrvatsku imenovati nuncija kojega u Vatikanu zovu Čistač, i to očito ne bez razloga. Katolička crkva u Hrvatskoj trenutačno je u fokusu pape Franje, ponajviše zbog kanonizacije Alojzija Stepinca i želje za ostvarenjem u praksi Papina povijesnog projekta - ekumenizacije - koja je pak povezana s blaženim Stepincem.

Pio XII Vatikan otvorio dosje Stepinac, a sad i o "Hitlerovom papi"

Naime, preko Stepinca, koji bi tako po drugi put mogao biti crkveni mučenik, vode se borbe koje bi na kraju zaista mogle dovesti do povijesnog ujedinjenja Zapadne i Istočne crkve. Stvar je zapravo vrlo jednostavna - papa Franjo drži na ledu Crkvu u Hrvata s odugovlačenjem proglašenja našeg blaženika svetim, ali istodobno na svoju stranu dobiva Srpsku pravoslavnu crkvu, koja ga, pak, vodi do Ruske pravoslavne crkve i patrijarha Kirila, što je Papina velika želja.

Kao uostalom svih papa do sada, jer su svi oni sanjarili kako bi bili ti koji će ujediniti Crkvu i poništiti crkveni raskol Istoka i Zapada. Koja je tu uloga novog nuncija Lingue koji je, pak, na mandatu bio u Beogradu te zbog toga odlično govori hrvatski jezik, još se ne zna. Naši svećenici mogu samo nagađati prema onome što su do sada čuli o njemu, a njegov pozdravni govor u katedrali uzeli su s priličnom skepsom.

"Nuncij u svojoj propovijedi hvali blaženog Alojzija Stepinca govoreći kako je on već sveti. On zapravo poručuje: 'Što se, Hrvati, uzrujavate, pa on je već sveti, nije važno kad će službeno biti proglašen'. Ali siguran sam da je došao kako bi pokušao pomiriti Srbe i Stepinca, naravno ako to bude moguće", smatra naš sugovornik blizak Kaptolu i dodaje kako način na koji će to napraviti još nije poznat, ali vjeruje da će biti šokantno.

Činjenice su do sada pokazale, nastavlja naš sugovornik, da Vatikan nipošto neće odustati od simpatija prema Srbiji jer im to otvara vrata za Rusiju. Osim toga, upozorava naš sugovornik, na misnom slavlju koje je predvodio nuncij Giorgio Lingua bio je mitropolit Porfirije.

"Nitko od nas svećenika ne zna što novi nuncij nosi u torbi. No ono što čujemo je da ima nadimak Čistač i da je, gdje god bio, počistio sve za sobom, odnosno izvršio sve zadatke koje mu je zadao Vatikan", govori nam naš sugovornik koji smatra da je novi nuncij i u samoj pozdravnoj propovijedi zvučao kao pravi diplomat.

Ipak, naš je sugovornik uvjeren da to nije njegov program, jer će on intenzivno morati raditi na "peglanju" odnosa između Crkve u Hrvata i Srpske pravoslavne crkve, pa praviti i neke ustupke.

Veleposjednica Mirjana Biskup iz Vatikana: Vidjelice iz Međugorja su se obogatile

Stoga ne vjeruje svemu što je Giorgio Lingua rekao u svojem govoru. Istodobno, papa Franjo vrlo dobro zna da je hrvatski narod ogorčen time što Stepinac još nije proglašen svetim iako su ispunjeni svi uvjeti, priznato je i čudo. No u jednom se trenutku javila Srpska pravoslavna crkva koja osporava povijesnu Stepinčevu ulogu, odnosno ne smatra ga svecem i mučenikom, nego upravo suprotno - zločincem.

U veljači 2017. godine u Novom Sadu počela je raditi katoličko-srpskopravoslavna komisija osnovana na poziv pape Franje. Osnovana je kako bi se i hijerarhiji srpskog pravoslavlja dala mogućnost da iskaže svoje viđenje svetosti blaženoga Alojzija Stepinca. S katoličke strane, u komisiji sjede kardinal Josip Bozanić, biskup Antun Škvorčević, mostarski biskup Ratko Perić, dr. Mario Jareb i dr. Jure Krišto.

S pravoslavne strane, među ostalima, u komisiji su episkop Porfirije, episkop Jovan, episkop Amfilohije, episkop Irinej i bivši veleposlanik Republike Srbije u Vatikanu. O komisiji se u Hrvatskoj generalno gleda kao na nešto negativno, no ima razmišljanja kako je ona i dobra jer će se tako jednom zauvijek raščistiti povijesna uloga blaženog Alojzija Stepinca.

"Nije potrebno ništa forsirati. Blaženi Alojzije Stepinac treba zasjati u punoj svjetlosti, a da bi se to ostvarilo, istina mora biti jasna", smatra naš sugovornik.

Zaključci, pak, rada mješovite komisije koja mora donijeti ocjenu Stepinčeva djelovanja tijekom 2. svjetskog rata i njegove povijesne uloge još se preispituju, jer Srpska pravoslavna crkva ima puno prigovora, od kojih ne odustaje. Stoga naš drugi sugovornik, koji zbog osjetljivosti svojega rada želi ostati anoniman, smatra da je komisija promašena i da neće dati nikakve rezultate.

Sve je sad na papi Franji, koji mora donijeti odluku, ali s njom odugovlači i na to ima pravo jer nema nikakvog roka za donošenje odluke o proglašenju svetim. Naši sugovornici vjeruju da je upravo zbog toga imenovao novog nuncija koji mora pronaći neko rješenje, jer kakvu god odluku papa Franjo donese, bilo da Stepinca proglasi svetim ili ga ne proglasi, navući će gnjev s jedne od suprotstavljenih strana.

Hrvatski popovi Je li Kaptolu i papa Franjo "jugoslaven"!?

"Nakon što su obje strane rekle što su imale, nisu postigle zajednički zaključak jer se ne mogu dogovoriti. Poseban je problem suglasnost oko ocjene samog montiranog suđenja Stepincu, a od toga, prema svemu sudeći, neće biti ništa i proglašenje Stepinca će biti na čekanju", govori nam naš sugovornik te dodaje da su naši biskupi i političke elite pokušali izvršiti pritisak kako bi se Stepinac što prije proglasio svetim, ali, očito, bezuspješno.

"Povijesni slučaj je ovaj: kanonizacija Stepinca. On je bio krepostan čovjek, zato ga je Crkva proglasila blaženim. Vjernici mu se mogu moliti. Ali u jednom trenutku procesa došli smo do nerazjašnjenih točaka koje se odnose na povijest. I ja, koji moram potpisati kanonizaciju - to je, naime, moja zadaća - moleći, razmišljajući i tražeći savjet, uvidio sam da moram zamoliti za pomoć srpskog patrijarha Irineja, koji je veliki patrijarh. I Irinej mi je pomogao. Zajedno smo osnovali povijesnu komisiju: i njega i mene zanima samo jedna stvar, a to je ne pogriješiti, zanima nas istina. Ne pogriješiti. Čemu služi izjava o svetosti ako nije jasna istina? Ne služi nikome. Znamo da je (Stepinac) dobar čovjek, da je blaženik, ali da se učini ovaj korak- tražio sam Irinejevu pomoć, da sve bude po istini. Izučava se. Najprije je osnovana komisija koja je dala mišljenje. Ali sad se izučavaju druge točke. Dublje se proučavaju neke točke kako bi istina bila jasna. Ne bojim se istine. Ne bojim se. Samo se bojim suda Božjeg", rekao je nakon osnivanja komisije papa Franjo, nakon čega je izazvao ljutnju kod hrvatskog naroda i svećenstva.

"Niti ja niti kolege ne znamo što se događa. Svi smo šokirani posljednjom Papinom reakcijom, tim više što je Alojzije Stepinac platio glavom i zbog privrženosti papi. Njemu je Tito nudio brda i doline, trebao je biti papa u Jugoslaviji, što bi značilo izdaju katoličanstva. Stepinac je ostao vjeran, i to itekako znaju svi. O čemu se ovdje radi, nitko živ ne zna. Jedna od i jedino opravdana teorija je da preko srpskog pravoslavlja Papa želi do ruskog. Iskreni pokušaj ekumenizma, zbližavanja kršćana u ovom globalnom košmaru bez Boga. No pitamo se: zašto opet preko male Hrvatske. U povijesti smo krvarili za europske interese, štitili Vatikan, uvijek vjerni papi, pa opet sve ide preko nas? Ono što najviše boli je proglašenje Irineja, koji napada Stepinca, sve hrvatske biskupe i svećenike da su ustaše, koji multiplicira krivnju Hrvata. Sve je čudno", govori nam vidno šokirani ugledni svećenik na čije nedjeljne mise dolazi iznimno mnogo vjernika.

Molio nas je da ostane anoniman jer ne smije istupati u javnosti bez dozvole biskupa, ali morao je, kaže, dati svoj komentar o Papinim riječima. Doslovno je, kaže, ostao šokiran.

U razgovoru sa sugovornikom s Kaptola, Express saznaje da je točno da je Rusija glavni cilj pape Franje. Naime, ruski patrijarh Kiril jest na neki način pravoslavni papa jer je po utjecaju, po broju svećenstva, najmoćniji od svih, pa čak i od carigradskog patrijarha.

Poslije Kuharića Bozanić nema moć, Crkvu mu predstavljaju redikuli

Kad bi se patrijarh Kiril i papa Franjo sreli u Moskvi ili Vatikanu, kad bi počeo taj bratski razgovor, to bi bio početak zacjeljivanja starih rana iz prvog crkvenog raskola. Još je Pavao VI., a potom i papa Ivan Pavao II. o tome sanjao. Susret s ruskim patrijarhom bio je na top listi Wojtylinih želja. Sad je to najveća želja pape Franje. Mirenje dviju crkava zapravo je dugoročna politika Vatikana.

Šokiranim se zbog Papine izjave o velikom patrijarhu Irineju osjeća, saznaje Express, i dobar dio hrvatskih biskupa koji ne mogu shvatiti zašto papa Franjo veliča patrijarha Irineja, odnosno zašto se ruga Hrvatima. Činjenica jest da je papa Franjo za ukus našeg klera previše moderan, papa koji razbija tradiciju i ono najvažnije - želi očistiti Crkvu od nacionalizma.

To Crkvi u Hrvata ne odgovara, ali mora se napomenuti da nisu naši biskupi isključivo krivi za takav odnos pape Franje prema Hrvatima. Express je, naime, još krajem siječnja pisao da je papa Franjo brifiran od strane svojih savjetnika protiv Hrvatske. I za to nisu krivi ni naši biskupi ni naš narod koji čini skoro pa sto postotno katoličko stanovništvo.

Papa Franjo ne tolerira nacionalizam u svećenika, osobito kardinala, te je to jedan od najvećih razloga zašto nije zadovoljan Crkvom u Hrvatskoj. Navodno su ga, govori nam dalje naš sugovornik, antihrvatske struje u Vatikanu uvjerile da su Hrvati šovinisti i nacionalisti pa smo sad na "ledu". Iako na prvu ovo saznanje zvuči šokantno, zapravo je očekivano.

Papa Franjo od početka svojega pontifikata zagovara toleranciju prema drugome i drugačijem te antinacionalizam, a Crkva u Hrvata, odnosno pojedini svećenici, pa i biskupi, uporno s oltara pozivaju na jačanje nacionalizma, čime podupiru najekstremnije skupine u društvu.

Vatikan, kaže nam naš sugovornik s Kaptola, ne može prihvatiti da svećenici još 10. travnja služe misu za ustaškog poglavnika Antu Pavelića i da Hrvati u Bleiburgu veličaju NDH (Crkva je jedan od pokrovitelja tog skupa), pa nije čudno mišljenje Vatikana o Hrvatima kao nacionalistima.

Express je tad i pisao kako su u HBK svjesni i da blaženi Alojzije Stepinac najvjerojatnije neće biti kanoniziran sve dok traje pontifikat pape Franje, što se sad zaista čini vrlo izvjesnim.

Strogo čuvano Razorne tajne Vatikana o NDH: Što su znali o zločinima?

"Papa Franjo ima takav stav o Hrvatima, ali to se može promijeniti, iako će to biti težak put. Mi moramo biti svjesni da smo mali i da moramo biti mudri. Trenutačno nemamo ni jednog našeg svećenika na nekoj imalo važnijoj, jakoj funkciji u Vatikanu. Zakazala je i politika što se tiče toga kako nas u Vatikanu doživljavaju. Nažalost, nismo bili mudri", govori nam naš sugovornik iz vrha Kaptola te ističe da papa Franjo nije tvrdoglav i da je sklon mijenjanju stavova, što dokazuje i to što je sad dokazao na Međugorju.

"Nije samo papa Franjo kriv za ovo oko Stepinca. Možda i promijeni mišljenje o našem blaženiku. Kad je postao Papom, rugao se s Međugorjem i vidiocima, a evo danas dopušta hodočašće u Međugorje. Zašto? Zato što je mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator Svete Stolice s posebnom ulogom za Međugorje, rekao što je Međugorje i Papa je to uvažio. Znači, on je spreman promijeniti svoje mišljenje jer vjeruje svojim ljudima. Naši biskupi, pak, cijelo ovo vrijeme nisu bili u stanju malo se angažirati u lobiranju oko pape Franje te senzibiliziranja o Stepincu i Međugorju. S druge strane, medijska kampanja o tome da su Hrvati ustaše, pa i sam taj povijesni problem o Stepincu, toliko je jaka da je Papi u to lako povjerovati. I tu ga možemo shvatiti", govori nam sugovornik s Kaptola.

Podsjeća, pak, da je kardinal Josip Bozanić 1997. godine izabran za nasljednika Franje Kuharića velikim dijelom i zbog toga što je bio na glasu kao anacionalan svećenik, što je od Svete Stolice tražila tadašnja svjetska politika.

"Vatikan je uvjetovan od svjetskih sila da Kuharića naslijedi netko tko je totalna njegova suprotnost. Bozanić je bio pravo rješenje. On je tad gušio svaku nacionalnu crtu, izbacio je trobojnicu iz crkve, nije bilo ni svijeće s pleterom na oltaru... Neki će se sjetiti tih vremena. Ali shvatio je nakon nekog vremena da tako gubi narod pa je pred kraj pontifikata pape Ivana Pavla II. počeo polako mijenjati politiku", govori nam naš sugovornik.

Ističe da je papa Benedikt XVI., odnosno Joseph Ratzinger, koji je naslijedio Ivana Pavla II., jako dobro poznavao Hrvate, jer je bio veliki prijatelj s kardinalom Franjom Kuharićem.

"Ratzinger nas je stvarno volio i shvaćao. Nije ni krio simpatije prema Hrvatima, baš kao ni papa Wojtyla. Sjetite se samo borbe oko priznanja samostalne Hrvatske. Pa nisu Genscher ili Kohl samo zaslužni za njemačko, a onda i svjetsko priznanje Hrvatske, njemački biskupi učinili su puno upravo zbog prijateljstva tadašnjih kardinala Kuharića i Ratzingera", govori nam naš sugovornik. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, stoga je svojedobno izjavio da su uplitanje Srpske pravoslavne crkve u kanonizaciju i Papin pristanak na to "nečuveni presedan" i "politikantstvo" te kako su Papine riječi upućene iz aviona "uznemirujuće".

Napomenuo je kako se treba i u ovom slučaju ugledati na blaženog Alojzija Stepinca te na njegovu vjernost Rimu i strpljivost.

"Papa Franjo stavio se na stranu Srbije. To nas boli. Prije njega i papa Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. bili su istinski prijatelji Hrvatske. Pa današnji svetac Ivan Pavao II., a tad papa, izjavio je da našem narodu blaženi Alojzije Stepinac može biti uzor i kompas. Mislim da je time sve rečeno", kaže nam naš sugovornik s Kaptola koji smatra da naši biskupi trebaju zatražiti hitan sastanak s papom Franjom i otvoreno razgovarati o kanonizaciji blaženog Stepinca.

Emanuela Orlandi Nestala prije 30 godina - trag vodi do groblja u Vatikanu

Hoće li im u tome pomoći ili odmoći novi nuncij Giorgio Lingua, naši sugovornici ne mogu procijeniti. Još ga, kažu, ne poznaju dovoljno, ali vjeruju da će raditi na tome da smekša Srbiju u njihovim stavovima prema blaženom Stepincu. Nadaju se da je to pravi razlog zašto ga papa Franjo šalje u regiju u kojoj je već boravio, ali ne kao nuncij, nego taj tajnik Apostolske nuncijature.

Giorgio Lingua bio je, naime, tajnik u Beogradu, u kojemu je odlično naučio jezik. Stoga bi upravo on mogao "ispeglati" priču oko Stepinca.

Posjeti Express