Odluka pape Franje da otvori Vatikanske tajne arhive, koji sadrže dokumente nastale od 1939. do 1958. godine, ovog je tjedna bila udarna vijest. Od 2. ožujka iduće godine povjesničarima iz cijelog svijeta postat će tako dostupni dokumenti koji svjedoče o ulozi pape Pija XII. u Drugom svjetskom ratu, njegovu odnosu prema nacistima i Židovima.
Iako Vatikan obično čeka 70 godina nakon završetka pontifikata svakog pape da bi javnosti otvorio dokumentaciju, ovaj put papa Franjo napravio je presedan.
"Crkva se ne boji povijesti, ona je voli. Siguran sam da će ozbiljno i objektivno povijesno istraživanje znati kako papu Pija XII. ocijeniti u pravom svjetlu", rekao je.
Eugenio Maria Giuseppe Giovanni Pacelli, što je rođeno ime Pija XII., najkontroverzniji je papa u prošlom stoljeću, o kojem su napisane mnoge knjige, snimljeni filmovi i postavljene kazališne predstave. Za otvaranje ovih arhiva najviše je zainteresirana židovska zajednica jer bi upravo dokumentacija iz spomenutog razdoblja i objektivan znanstveni sud mogli biti presudni za kanonizaciju Pija XII. Samim time otvaranje arhiva moglo bi biti presudno za novi odnos između Židova i katolika.
"Dokumentacija iz vremena njegova pontifikat ne čuva se samo u Vatikanskom tajnom arhivu nego i u arhivima različitih vatikanskih ureda, kao i u Državnom tajništvu i Kongregaciji za nauk vjere", rekao je ovih dana prefekt Vatikanskog tajnog arhiva Sergio Pagano.
U tekstu koji je objavio u vatikanskim dnevnim novinama L’Oservatore Romano, Pagano je otkrio još neke pojedinosti. Rekao je da je na sortiranju dokumentacije iz vremena papinstva Pija XII. radilo 20 arhivskih stručnjaka više od 12 godina. Inventarizirali su i organizirali dokumente koji uključuju stotine tisuća pisama, telegrama i govora u 68 svezaka indeksa, 538 "odvojenih omotnica", od kojih se svaka odnosi na pojedinu temu ili instituciju, zatim 76 jedinica rukopisa raznih papinih govora i 81 indeks s više od 5100 omotnica pontifikatskih prikaza.
"U tužnom i strašnom scenariju prije i u vrijeme tragičnog rata, kao i poslije njega, ističe se velika figura Pija XII.", kaže Pagano, koji smatra da je ratni papa bio površno kritiziran i prosuđivan te da će se otvaranjem dokumentacije to ispraviti.
"Mislim da će povjesničari koji znaju istraživati bez predrasuda u ovim dokumentima pronaći pravo blago i stvarni značaj", zaključuje Pagano.
Uloga ovog pape bila je tijekom posljednjih 70-ak godina velik teret u odnosima Židova prema Katoličkoj crkvi, koji već odavno traže uvid u arhivsku građu iz njegove ere. Zbog toga su židovske skupine ovu odluku pape Franje dočekale s odobravanjem.
"Odluka pape Franje da ove materijale u potpunosti učini otvorenim i dostupnim za međunarodna znanstvena istraživanja izuzetno je važna za katoličko-židovske odnose", izjavio je rabin David Rosen, međunarodni upravitelj međureligijskih poslova američkog židovskog odbora, koji je u posljednjih 30-ak godina osobno o tome razgovarao i s papom Franjom i sa svim njegovim prethodnicima.
"Posebno je važno da stručnjaci iz vodećih memorijalnih instituta holokausta u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama objektivno ocijene što je moguće bolje povijesne zapise o najstrašnijim vremenima - da priznaju i neuspjehe kao i hrabra nastojanja učinjena tijekom razdoblja sustavnog ubijanja šest milijuna Židova", rekao je Rosen.
Riccardo di Segni, glavni rabin u Rimu, kratko je komentirao: "Bolje ikad nego nikad", ali je i podsjetio da je još 1999. godine bila osnovana komisija sastavljena od katoličkih i židovskih stručnjaka koji su trebali istražiti arhive Pija XII., no samo dvije godine kasnije bila je raspuštena jer članovi nisu dobili jamstvo da će imati pristup svim dokumentima. Zbog toga Di Segni ne krije da je i ovaj put pomalo skeptičan.
U posljednjih 10 godina s Vatikanom je surađivao i Memorijalni muzej holokausta SAD-a iz Washingtona, no kako su rekli, papa Ivan Pavao II. dao im je pristup u zbirke koje su se odnosile samo na razdoblje uspona nacizma u Njemačkoj, dakle do 1939. godine. A onda je 2004. papa Ivan Pavao II. otvorio i arhiv Vatikanskog ureda za informiranje o ratnim zarobljenicima iz Drugog svjetskog rata, što je obuhvatilo period od 1939. do 1947. godine. Pagano o tome kaže:
"Ovaj set dokumenata sadržavao je više od 2000 arhivskih jedinica i gotovo isto toliko kutija s dokumentima. Svi ti zapisi pružili su informacije o tisućama ratnih vojnih i civilnih zarobljenika i također mogu pomoći razjašnjavanju ostavštine Pija XII."
No Sara J. Bloomfield, ravnateljica Muzeja holokausta iz Washingtona, s tim se ne slaže.
Nastavak na sljedećoj stranici...
