Jedro od betona i zlata sad je iranska meta: Kako je nastao čuveni Burj al-Arab

AMR ALFIKY/REUTERS Burj Al Arab stands, after an Iranian attack, following United States and Israel strikes on Iran, in Dubai, United Arab Emirates, March 1, 2026. REUTERS/Amr Alfiky Photo: AMR ALFIKY/REUTERS
Šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum želio je građevinu koja će za Dubai postati ono što je Eiffelov toranj za Pariz. Glavni arhitekt Tom Wright osmislio je danas prepoznatljiv oblik inspiriran jedrom tradicionalnog arapskog broda
Vidi originalni članak

Požar je izbio u luksuznom hotelu Burj al-Arab u Dubaiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, nakon napada bespilotnom letjelicom za koju se sumnja da je došla iz Irana, rekle su vlasti kasno u subotu.

"Vlasti potvrđuju da je (vojska) presrela dron, a krhotine su prouzročile manji požar na fasadi Burj al-Araba", kazao je vladin ured za medije. Timovi civilne zaštite su odmah odgovorili i požar doveli pod kontrolu, a pritom nitko nije ozlijeđen, dodao je ured. Videosnimke prikazuju vatru koja tijekom noći gori na nekoliko katova s vanjske strane hotela. Burj al-Arab, preko 300 metara visok neboder na umjetnom otoku, oblikovan je poput jedra i smatra se jednom od najvećih znamenitosti Dubaija. Cijena noćenja u sobi iznosi oko 800 eura, a u apartmanu i do 2000 eura.

Priča o Burj Al Arabu započinje vizijom koja je trebala transformirati Dubai iz trgovačkog središta u globalnu turističku destinaciju. Šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum želio je građevinu koja će za Dubai postati ono što je Eiffelov toranj za Pariz. Zadatak je povjeren britanskoj konzultantskoj tvrtki Atkins, a glavni arhitekt Tom Wright osmislio je danas prepoznatljiv oblik inspiriran jedrom tradicionalnog arapskog broda, poznatog kao dhow. Ideja je bila stvoriti dojam da hotel doslovno izranja iz Perzijskog zaljeva, elegantan i moćan.

Izgradnja je započela 1994. godine i odmah se suočila s monumentalnim izazovom, nije postojalo kopno na kojem bi se toranj gradio. Stoga je prvi korak bio stvaranje umjetnog otoka, smještenog 280 metara od obale. Samo nasipanje i osiguravanje otoka od erozije trajalo je pune tri godine, dulje nego što je kasnije trebalo za izgradnju samog nebodera. Kako bi se osigurali temelji na pješčanom dnu, inženjeri su zabili dvjesto trideset betonskih stupova dugih 40 metara duboko ispod morskog dna. Površina otoka zaštićena je posebnim betonskim blokovima u obliku saća koji razbijaju snagu valova. U samu građevinu ugrađeno je više od sedamdeset tisuća kubnih metara betona i devet tisuća tona čelika.

Unutrašnjost je priča za sebe. Dizajnerica Khuan Chew dobila je zadatak stvoriti interijer koji će nadmašiti sve viđeno. Rezultat je bio spoj barokne raskoši i arapske tradicije, s gotovo 1.800 četvornih metara prekrivenih 24-karatnim zlatnim listićima i više od 24.000 četvornih metara najfinijeg mramora, uključujući i rijetki Statuario mramor, isti onaj koji je koristio Michelangelo. Centralni dio hotela je atrij, visok 180 metara, koji je u trenutku otvaranja bio najviši na svijetu. Nakon pet godina intenzivnog rada, Burj Al Arab službeno je otvorio svoja vrata 1. prosinca 1999. godine.

Nedugo nakon otvaranja, hotel je postao predmetom legende koja ga prati i danas. Jedna britanska novinarka, koja je posjetila hotel prije službenog otvaranja, bila je toliko impresionirana razinom luksuza da ga je u svom članku opisala kao "hotel sa sedam zvjezdica". Iako službena hotelska klasifikacija ne poznaje kategoriju višu od pet zvjezdica, ovaj neslužbeni epitet se munjevito proširio svijetom i postao dio identiteta Burj Al Araba. Uprava Jumeirah grupe, koja upravlja hotelom, godinama je pokušavala objasniti da nikada nisu sami koristili taj termin. Sa svojih 199 ekskluzivnih dvoetažnih apartmana, od kojih najmanji ima 169, a najveći 780 četvornih metara, privatnim batlerima dostupnim 24 sata dnevno i cijenom Kraljevskog apartmana koja doseže i 24.000 američkih dolara po noćenju, Burj Al Arab je postavio standarde koje je teško dostići.

Sliku savršenstva i sigurnosti narušili su napadi ovog vikenda. Nakon združenih američko-izraelskih napada na Iran, uslijedio je iranski odgovor u obliku masovnog napada bespilotnim letjelicama i projektilima na ciljeve diljem Zaljeva. U noći s 28. veljače na 1. ožujka, sirene su se oglasile i u Dubaiju, a mete su bili ključni infrastrukturni objekti, uključujući međunarodnu zračnu luku i luku Jebel Ali.

U tom kaosu, pogođen je i Burj Al Arab. Srećom, nije se radilo o izravnom pogotku. Prema službenom priopćenju ureda za medije vlade Dubaija, protuzračna obrana presrela je iransku bespilotnu letjelicu u blizini hotela. Krhotine srušenog drona pale su na vanjsku fasadu i izazvale manji požar. Iako je šteta opisana kao "manja" i vatra brzo ugašena, slike oštećenog simbola Dubaija obišle su svijet. Događaj je bio snažan podsjetnik da je era apsolutne sigurnosti u Zaljevu završena i da su čak i najpoznatije svjetske znamenitosti postale ranjive.

Posjeti Express