Liječnici su najboljom po kvaliteti upravljanja i uvjetima rada proglasili Specijalnu bolnicu za ortopediju Biograd na Moru. Na drugom i trećemu mjestu po kvaliteti upravljanja nalaze se požeška Opća županijska bolnica i lovranska Klinika za ortopediju, dok su po uvjetima rada na drugom i trećemu mjestu liječnici rangirali dvije zagrebačke klinike - Kliniku za dječje bolesti (tzv. Klaićeva bolnica) i Kliniku za psihijatriju Vrapče.

Najbolje rangiran klinički bolnički centar po indeksu kvalitete upravljanja je KBC Osijek (12. mjesto), a po radnim uvjetima KBC Rijeka (14. mjesto).  Dr. Ivana Šmit, specijalistica interne medicine i subspecijalistica kardiologije te ujedno predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, u razgovoru za Express kaže kako ne iznenađuje činjenica da se niti jedan KBC nije plasirao među 10 najbolje ocijenjenih bolnica po kvaliteti i uvjetima rada.

- U KBC-ima je dosta izraženiji hijerarhijski sustav, pa dolazi i do većih animoziteta na relaciji šef-djelatnik. Što se tiče uvjeta rada, stvari su tu slične, probleme koje ima opća bolnica ima i klinički bolnički centar. Svi imamo premalo vremena za pacijenata, previše administrativnog rada, previše se bavimo radom na računalu, pa od osam sati na poslu četiri provedemo za računalom. Zato inzistiramo na vremensko-kadrovskom normativu koji bi nam dao vrijeme da se više posvetimo pacijentu, no politika se bori protiv toga jer im odgovara da smo rastrgani na više radnih mjesta, od sale, ambulante, stacionara, hitne - ističe dr. Šmit.

PROPAST U DRAŠKOVIĆEVOJ Trauma u Traumi: Zlokobni slučaj nekoć vrsne bolnice 'KBC Sestre milosrdnice'

U razgovoru za Express mladi anesteziolog iz zagrebačke bolnice otkriva boljke koje muče liječnike u njegovoj bolnici.

- Više od pet godina radim u velikoj zagrebačkoj bolnici u kojoj se šefovi isključivo bore samo za sebe i svoje pacijente, a uopće ih zapravo ne zanima vođenje klinike, zavoda ili odjela. Kako bih se izborio da moj pacijent koji je onkološki bolesnik dođe na red za operaciju, većinu vremena potrošim na stvari koje nisu vezane uz liječenje već su pokušaj koordinacije zdravstvenog sustava i poslove koje bi inače trebao raditi šef, a koji to ne radi - revoltirano kaže mladi zagrebački anesteziolog.

- Kardiolozi, recimo, izvrsno rade koronarografiju, ali kad se treba dogovoriti da moj pacijent s kardiološkom bolesti treba otići na zamjenu kuka, onda nema suradnje s kardiologijom, što je loše jer svi zajedno trebamo dogovoriti kako će se pacijent najbolje liječiti i kako da mu pružimo najbolju zdravstvenu skrb. Problem je što nema nikakvog protokola na razini bolnice, odjeli međusobno ne surađuju. Svatko je za sebe, kod mlađih liječnika se osjeća kao da se moraju boriti da se stvari rade na normalan način, sustav ne pruža podršku koja ti treba da radiš dobar posao - dodaje.

- Nema suradnje među odjelima, to ide po principu ‘ako sam ja dobar s nekim kolegom s tog odjela privatno, onda nekako uspijevamo zajedno dogovoriti za svog pacijenta pa nekako izvučemo stvar’. Ali takvo dogovaranje i pozivanje koje bi trebao raditi šef, a ne mi liječnici, koji smo mu podređeni, daleko više iscrpi nego sam posao anesteziranja koji radim - ispričao nam je specijalist anesteziologije.

CIRKUS U SPLITU Meštrović je bio plaćen da bude odgovoran za KBC Split

Studija Hrvatske liječničke komore donosi zabrinjavajuće uvide u radnu svakodnevicu liječnika. Više od polovice liječnika nezadovoljno je vremenom koje ima za pacijente (55%) i pokrivaju istodobno više radilišta (55%). Tek svaki treći liječnik (36%) medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom. Samo 31% liječnika zadovoljno je komunikacijom ravnatelja, dok su liječnici nešto zadovoljniji (46%) komunikacijom izravno nadređenog.

- Liječnici su masovno u burnoutu jer moraju raditi i na hitnoj umjesto da rade na svojim odjelima, a razlog tome je što specijalizacije iz hitne nikad nisu zaživjele, postotak popunjenosti za hitnu je poražavajući. Zadnjih 15 godina se ne popunjava kadar, nitko se ne javlja za specijalizaciju iz hitne, pa svi ostali liječnici rade, i to dovodi do velikog nezadovoljstva jer su liječnici educirani za jedno, a rade drugo. Što se tiče plaće, koja je svima porasla, treba naglasiti da ju je pojela inflacija, tako da ti politički pamfleti da nam je rasla plaća i da ne bismo trebali biti nezadovoljni jednostavno ne stoje - priča nam dr. Šmit.

U proteklih godinu dana svaki treći liječnik bio je izložen verbalnom vrijeđanju, dok je situacija s vrijeđanjem i prijetnjama kod liječnica još i lošija. One znatno češće osjećaju i sindrome burnouta, poput emocionalne iscrpljenosti i osjećaja izgaranja zbog posla, premorenost i manjak energije.

Skandal Hrvatska sramota: Tužbama odgovaraju na kritiku

- Kvaliteta upravljanja i uvjeti rada u bolnicama stagniraju u odnosu na prvi val istraživanja iz 2022. Ne možemo biti zadovoljni sustavom u kojem svaki treći liječnik ocjenjuje da na poslu vlada loša atmosfera (36%). Bolnički sustav čiji liječnici kvalitetu upravljanja u organizacijskoj jedinici prosječno ocjenjuju školskom ocjenom dovoljan (4,7 na ljestvici od 0 do 10) trebao bi biti svjestan nužnosti ključnih promjena. Rezultati i prvog i drugog vala jasno upućuju na potrebu za značajnim poboljšanjem upravljanja i radnih uvjeta u bolnicama. Bez podizanja kvalitete upravljanja i stvaranja poticajnije radne atmosfere riskiramo odlazak liječnika iz hrvatskih bolnica - ističe predsjednik HLK doc. dr. sc. Krešimir Luetić.

Sve o stanju u hrvatskim bolnicama pročitajte OVDJE.