Klinika za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, bolnice u Draškovićevoj ulici u Zagrebu, očito se raspada ispred očiju svih, ali reakcije su izostale. Na kadrovsku devastaciju i poremećaje u funkcionalnosti klinike još lani javnim istupom upozorili su liječnici te bolnice, što je rezultiralo ostavkom šef klinike, koji je, prema pričama iz gradskih kuloara, bio intimus bivšeg ministra Vilija Beroša. Nakon javnog svjedočanstva pacijentice koja živi u Švedskoj, Ljiljane Milaković Kapper, o hororu koji je proživjela u navedenoj bolnici, u kojoj je operirana nakon što je slomila nogu, redakciji Expressa javili su se i drugi pacijenti.
- Sve što je opisala je točno - kažu nam bivši pacijenti koji su željeli ostati anonimni.
Sobe na odjelima su šesterokrevetne, neadekvatan je broj sanitarnih čvorova u odnosu na broj pacijenata, a nemoguće je, ako ste nepokretni, očuvati privatnost u slučaju obavljanja nužde u kahlici u krevetu ili na pokretnom higijenskom stolcu, jer nema paravana koji bi vas zaštitili od pogleda ostalih pacijenata u sobi, koji jedino što mogu u toj situaciji jest okrenuti glavu, navode pacijenti s kojima smo razgovarali. Potvrđuju navode i da nema ni zvonca uz krevet kako bi se pritiskom gumba mogla pozvati pomoć.
- Sve što u bolnici možete vidjeti bilo je prihvatljivo prije 70 godina, ali to nikako nije slučaj 2025. godine. Na oko je vidljivo da je izostalo bilo kakvo osuvremenjivanje u odnosu na druge bolnice u kojima sam bio, a vidljiva su i oštećenja koja su nastala nakon potresa - navodi jedan pacijent.
Vrata zapinju kod zatvaranja, a neka se nisu mogla ni zatvoriti.
- Od pacijenata u sobi sam čuo kako se tijekom njegova boravka u operacijskom traktu, a prije ulaska u salu, u prostore koji moraju biti sterilni, bez problema pogreškom ušetao dostavljač hrane. Osoblje se, pričao mi je, jako naljutilo na dostavljača, ali se moglo čuti i kako među sobom komentiraju da je nevjerojatno kako vrata mjesecima nisu popravljena - priča nam bivši pacijent.
Navodi i da se po bolnici nerijetko moglo čuti kako se osoblje žali da ne rade klimatizacijski uređaji i da je nemoguće u takvim uvjetima raditi.
- Ne mogu se načuditi ovakvim uvjetima u 2025. godini, ali moja operacija kuka je, nasreću, super prošla - rekao je bivši pacijent, koji navodi i da su ostali pacijenti s kojima je razgovarao bili zadovoljni ishodima liječenja.
Nije rijetkost da možete vidjeti kako ljudi leže po hodnicima, nastavljaju priču bivši pacijenti zagrebačke Traume. Osim infrastrukturnih problema, navode i neprimjerenu komunikaciju dijela osoblja s pacijentima, iako priznaju da to ne mogu reći za sve, jer postoje i oni koji pružanje zdravstvene skrbi i pomoći pacijentima smatraju pozivom, a ne samo poslom koji odrađuju.
Ljiljana Milaković Kapper za Jutarnji list posvjedočila je da je nakon 21 dana provedenog u Klinici na traumatologiju zvala Švedsku, koja joj je osigurala avionski let za povratak.
- Nakon dolaska u Stockholm, odmah su me pregledali i nakon rendgena zaključili da operacija nije napravljena kako treba. Rekli su da me moraju hitno operirati, tako da sam u roku od 24 sata od povratka ponovno operirana - rekla je Ljiljana.
Kao što smo već naveli, stanje u bolnici lani je najbolje opisala velika grupa liječnika koji su odlučili javno istupiti. Tome su prethodile brojne njihove predstavke, upozoravalo se na to da su bolnicu napustili pojedini vrhunski specijalisti, ali i da su gužve u čekaonicama silno povećane zbog manjka kadrova. Pričalo se tad kako su se kadrovske odluke oko izbora za predstojnika klinike, pročelnika zavoda i šefova odjela donosile u uredu sad bivšeg ministra Beroša u sprezi s njegovim izabranicima. U više navrata tad su nadređeni upozoravani na loše stanje u radu klinike koje dovodi do smanjenja funkcionalnosti i uspješnosti liječenja. U javnosti se sve pokušalo prikazati kao sukob dvaju zaraćenih klanova, ali velika grupa liječnika takve je teze odbacila uz objašnjenje da su se na javni istup odlučili jer se organizacijska struktura raspala, zbog čega pacijenti dobivaju bitno lošiju skrb nego ranije, a osoblje “radi u nemogućim uvjetima”. Pričalo se kako su se za Beroševa mandata za šefove pojedinih odjela postavljali ljudi koji su sve vrlo brzo unazadili i doveli ih na rub opstanka. Iako je šef klinike dao ostavku i došao novi, infrastrukturni problemi očito se ne rješavaju. U gradskim kuloarima mogu se čuti priče kako su dolaskom novoga šefa klinike nestale trzavice u međuljudskim odnosima, ali i da su mu ruke, za bilo kakav napredak u vidu poboljšanja uvjeta rada, vezane. Ovako bitne odluke o kojima ovisi budućnost same klinike donose se na razini uprave KBC-a Sestre milosrdnice.
U gradskim kuloarima se sve glasnije mogu čuti i teorije kako je u pozadini nebrige o obnavljanju same Traume u svakom smislu zapravo intencija da se klinika ugasi, bez plana o tome tko će i gdje zbrinjavati pacijente koje trenutačno klinika zbrinjava. Dobro upućeni sugovornici navode problem vrlo skučenih uvjeta, odnosno prostornih kapaciteta bolnice. U većoj i novijoj zgradi, gdje je nekad bio Zavod za hitnu medicinu, prostor je dodijeljen uredu za EU fondove, umjesto da se stavi u funkciju klinike koja kronično oskudijeva prostorom.
Očitovanje na svjedočanstva pacijenata, ali i spomenutu teoriju iz gradskih kuloara o sustavnom gašenju klinike tražili smo od ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice, pod čiju upravu Klinika za traumatologiju pripada. Zanimalo nas kakvi su planovi obnove same zgrade, njezine infrastrukture, ali i opreme te u kojim iznosima. Stigao nam je odgovor od v.d predstojnika Klinike za traumatologiju Srećka Sabalića.
- U sklopu razvoja Klinike za traumatologiju KBC Sestre milosrdnice postoje planovi postpotresne konstrukcijske obnove te su izrađeni arhitektonski projekti iste. U realizaciju obnove planira se krenuti po realizaciji postpotresne obnove KBC Sestre milosrdnice na lokaciji Vinogradska, a kako bi se osiguralo dovoljno prostornih kapaciteta i organizirao nesmetan rad dijelova Klinike za traumatologiju na lokaciji Vinogradska, a kada se krene s obnovom na lokaciji Draškovićeva - navodi se u odgovoru.
Vezano za liječenje pacijentice Ljiljane Milaković Kapper navodi se da je istu obavio iskusni operater. Kao kod svakog pacijenta koji je operiran u Klinici za traumatologiju, na stručnom kolegiju su prikazane preoperativne i postoperativne rtg snimke navedene pacijentice te pri navedenom nije utvrđeno postojanje nestručno izvedenog operativnog zahvata, navodi se u odgovoru.
- S obzirom da ne posjedujemo medicinsku dokumentaciju o navodnom reoperacijskom zahvatu koji je učinjen po njenom povratku u Švedsku, ne možemo sa stručne strane komentirati medijske natpise - stoji u odgovoru.
U Klinici za traumatologiju radi primjereni broj specijalista ortopedije i traumatologije te se nakon odlaska nekoliko kolega u druge zdravstvene ustanove izvršilo popunjavanje upražnjenih mjesta s tri nova specijalista, zaključuje se.
Klinika za traumatologiju danas je jedina u Hrvatskoj specijalizirana za zbrinjavanje traumatoloških i ortopedskih bolesnika. Na službenim stranicama navodi se kako je Klinika i sveučilišna institucija te sudjeluje u izvođenju dodiplomske i poslijediplomske nastave Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i u trajnoj edukaciji u okviru specijalizacija iz kirurgije, ortopedije i subspecijalizacije iz traumatologije. Nosi ulogu nastavne baze za studente Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Navodi se, među ostalim, kako se svake godine povećava broj pregleda, hospitaliziranih bolesnika i operacija. U proteklom petogodišnjem razdoblju prosječno je na godišnjoj razini ambulantno pregledano 120.000 bolesnika, hospitalizirano više od 6500 bolesnika, a učinjeno 6000 velikih i 6000 malih operacijskih zahvata. Godišnje se obavi oko 40.000 hitnih pregleda. Od srpnja 2010. klinika je dio KBC-a Sestre milosrdnice. Same brojke dovoljno govore o potrebi ulaganja u infrastrukturu i stručnjake, ali iznad svega da se ne smije dopustiti njezino propadanje ili, još gore, gašenje.
