Moskovljane je u utorak, 18. lipnja 2026. godine, probudila zaglušujuća buka protuzračne obrane i eksplozija. Uslijedio je najintenzivniji napad bespilotnim letjelicama na rusku prijestolnicu od početka rata. Napad, koji se odvijao između četiri i sedam sati ujutro po lokalnom vremenu, bio je bez presedana po svojim razmjerima. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izvijestio je o 194 oborene letjelice koje su se približavale glavnom gradu, dok je Ministarstvo obrane objavilo još dramatičniju brojku od 555 neutraliziranih dronova diljem zemlje, od moskovske regije do okupiranog Krima. Prethodni rekordni napad na Moskvu, zabilježen 11. ožujka 2026., uključivao je 74 drona.

Moskva, grad za koji se dugo smatralo da je zaštićen najsofisticiranijim sustavom protuzračne obrane na svijetu, postala je meta. Prema OSINT analitičarima, oko prijestolnice je raspoređeno približno 130 protuzračnih položaja u dva gusta prstena. Drugi, vanjski prsten, uspostavljen je 2025. godine izgradnjom 43 specijalizirana tornja za podizanje sustava Pancir-S1, čime se poboljšava otkrivanje niskoletećih ciljeva. Okosnicu čini stotinjak sustava Pancir-S1 i manji broj sustava Tor, kojima se pridružuje dvadesetak baterija moćnog sustava S-400. U travnju 2026. potvrđeno je najmanje 89 aktivnih sustava Pancir unutar 50 kilometara od Moskve, stvarajući mrežu koja je trebala biti neprobojna.

Kako je ranije pisao Express, procjenjuje se da svaka bitnica dugog dometa, poput S-400, košta između 400 i 500 milijuna dolara po jedinici, a sustavi novije generacije S-500 višestruko povećavaju trošak - jedan takav sustav vrijedi između 700 i 800 milijuna dolara, a u nekim konfiguracijama i do 2,5 milijardi. Ako se oko Moskve nalazi više desetaka takvih baterija, ukupna vrijednost protuzračne mreže doseže iznose koji se mjere u desecima milijardi dolara. Prema konzervativnim procjenama, obrambeni štit glavnoga grada vrijedan je između 20 i 30 milijardi dolara - što ga čini ne samo najmoćnijom nego i najskupljom protuzračnom konstrukcijom na svijetu.

PUTINOVI PROJEKTILI Moskva je najzaštićeniji grad na svijetu. Oko 30 milijardi dolara košta 'živčani sustav'

Ipak, u jučerašnjem napadu dronovima nekoliko letjelica uspjelo je probiti štit i pogoditi svoj primarni cilj: moskovsku rafineriju nafte (MNPZ) u četvrti Kapotnja. Analiza lokacija udara otkriva razmjere proboja. Rafinerija u Kapotnji nalazi se unutar oba obrambena prstena, samo sedam do osam kilometara od najbližeg poznatog položaja sustava Pancir.

Postrojenje, kojim upravlja Gazprom Neft i koje se nalazi samo 15-ak kilometara od Kremlja, ključno je za opskrbu regije. Ono pokriva do 40 posto moskovskog tržišta i opskrbljuje zrakoplovnim gorivom četiri glavne zračne luke: Domodedovo, Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski. Prema neovisnim ruskim medijima, nakon udara u rafineriji je izbilo najmanje pet požara, a snimke koje su se brzo proširile društvenim mrežama prikazivale su ogroman plameni stup i gusti, uljasti dim. Jedna od najdramatičnijih snimki prikazuje trenutak eksplozije u kojem je poklopac spremnika nafte odletio visoko u zrak. Ubrzo su stanovnici okolnih područja prijavili fenomen "crne kiše", masnih kapljica koje su padale s neba, a vlasti su izdale upozorenje građanima da drže prozore zatvorenima.

Krhotine oborenih dronova zasule su široko područje jugoistočne Moskve i okolne Moskovske oblasti. Jedna od pogođenih lokacija bila je tržnica Sadovod, jedno od najvećih moskovskih tržišta, gdje je oštećena jedna zgrada. Vatra je izbila i na krovu trgovačkog centra "Mega Belaja Dača" u Kotelnikiju. Pogođena je tvornica Angstrem u Zelenogradu, ključni pogon ruske obrambene industrije koji proizvodi mikroelektroniku i optičke sustave za vojsku. Također je pogođena naftna stanica Solnečnogorsk. Uz tri potvrđena pogotka, OSINT izvori identificirali su još deset slučajeva pada krhotina ili udara dronova unutar obrambenog perimetra, od kojih su četiri bila unutar najužeg, prvog prstena.

Ukrajina je koristila taktiku roja, šaljući istovremeno više od 120 dronova kako bi zasitila ruske sustave. Korišteni su različiti tipovi letjelica, uključujući modele FP-1, mlazne bespilotne letjelice RS-1 Bars, pa čak i nepoznati model BARS-SM GLADIATOR. Kada se suoče s desecima nadolazećih prijetnji različitih brzina i visina, čak i najmoderniji sustavi s ograničenim brojem kanala za gađanje bivaju preopterećeni. Dronovi poput ukrajinskog FP-1, koji košta oko 55.000 dolara, predstavljaju ekonomski neodrživ izazov za rusku obranu, gdje raketa presretač za sustav Tor košta i deset puta više.

Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov potvrdio je da je u napadima ozlijeđeno 17 osoba, uključujući dvoje djece. U gradu Žukovskom, bespilotna letjelica udarila je u stambenu višekatnicu, oštetivši izlaz na požarne stube između 23. i 24. kata, zbog čega su stanari evakuirani. U Ljuberciju su oštećeni fitness centar i industrijski pogon, dok je u Elektrostalu žena zadobila lakšu ozljedu ramena nakon što su krhotine pale na krov njezine privatne kuće. Šteta je zabilježena i u Čehovu, gdje je uništena ljetna kućica, te u Pavlovskom Posadu gdje su se zapalile dvije vikendice. Napad je izazvao i kolaps u zračnom prometu. Sve četiri međunarodne zračne luke privremeno su obustavile letove. Najprometnija zračna luka Šeremetjevo evakuirala je putnike, a nacionalni prijevoznik Aeroflot otkazao je više od 170 letova, dok je preko 110 kasnilo.

Dok su službena priopćenja pokušavala umiriti javnost, svjedočanstva Moskovljana, prikupljena putem neovisnih medija poput Meduze, oslikavala su posve drugačiju sliku - sliku straha, bijesa, apatije i iznenađujuće doze razumijevanja za napadače.

​- Bila sam doslovno bačena s kreveta, toliko je bilo snažno - posvjedočila je Arina iz četvrti Marino, koja je ostatak noći provela u kupaonici, prestravljena za život.

​- Vidjela sam kako je pogođena zgrada u kojoj živi moja prijateljica. Gledala sam dron kako leti iznad moje zgrade... Ali znate što? U mom srcu nema ni kapi mržnje prema Ukrajincima - napisala je Natalija, koja živi pored pogođene rafinerije, dodajući kako je istovremeno užasnuta komentarima susjeda koji su pozivali na potpuno uništenje Kijeva.

Mnogi su iskazali frustraciju potpunim izostankom službenih upozorenja.

​- Nije bilo nikakve uzbune, nikakvih upozorenja. Probudila me buka dronova i eksplozije - rekao je Artjom iz Ljubercija. Nadežda iz Tekstilščika opisala je svakodnevni strah za svoje dijete u vrtiću.

​- Odgajateljica ne zna gdje je sklonište... Mi smo topovsko meso u ovom besmislenom ratu - napisala je.

Stanovnici su se za informacije oslanjali na zabranjene Telegram kanale, dok su službeni mediji šutjeli ili umanjivali razmjere napada. 

​- Rat se vraća onamo odakle je i počeo. Trebali bismo biti zahvalni što Ukrajina, za razliku od Rusije, gađa vojne ciljeve, a ne stambene zgrade i kulturne spomenike - poručila je Polina. S njom se složila i Eli iz Odincova:

​- Oko za oko: naši gađaju stambene zgrade u Kijevu, a ukrajinski dronovi lete ravno u tvornice.

​- Više me nije briga. Svijet se smanjio na veličinu moje obitelji. Nisu nas pogodili danas - odlično. Nadamo se da nas neće pogoditi ni sutra. Ubili su moje emocije, ubili moje nade, ubili moju radost - napisai je Sergej ii Moskve.

Ipak, za neke je napad bio trenutak otrežnjenja. Timur, čiji je otac bio samo 500 metara od rafinerije u trenutku prvog udara, primijetio je promjenu kod svojih bližnjih.

​- Danas, kada je moja baka vidjela vijesti, rekla je: 'Eto, rat je počeo'. Očigledno i starija generacija počinje otvarati oči.

Dok su se Moskovljani suočavali s novom realnošću, Kijev je preuzeo odgovornost. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je napad na rafineriju, nazvavši ga "potpuno opravdanim odgovorom na ruske napade na ukrajinske gradove". Posebno je spomenuo nedavni ruski udar na Kijevsko-pečersku lavru, poručivši kako će se Ukrajina nastaviti braniti ako Vladimir Putin odbije okončati rat. Zelenski je naglasio da je rafinerija pogođena s udaljenosti od 500 kilometara od ukrajinske granice, demonstrirajući domet i preciznost ukrajinskog oružja.

- Vrijeme je da se okonča ovaj rat i Rusija mora poduzeti neophodne diplomatske korake - rekao je Zelenski i dodao:

- Ne želimo ovaj rat i nikada ga nismo željeli. Ali ako Ukrajina gori, gorjet će i vaša Moskva!

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je Moskovljanima koji se pitaju "što se događa" da to pitanje upute Putinu. Napadi na rusku energetsku infrastrukturu postali su ključni dio ukrajinske strategije. Cilj je dvostruk: nanijeti ekonomsku štetu i poremetiti logistiku koja opskrbljuje ruski ratni stroj. Analitičari ističu da su ukrajinski udari već prisilili veće rafinerije u središnjoj Rusiji na smanjenje proizvodnje, što je dovelo do nestašica goriva.

S druge strane, Kremlj je napad iskoristio za odbacivanje diplomacije. Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da "novi napadi kijevskog režima ne približavaju nikakve osobne kontakte" između Putina i Zelenskog, dok je ruski ministar vanjskih poslova najavio da će Moskva kao odgovor pokrenuti velike koordinirane udare na Ukrajinu "na redovitoj osnovi". Istovremeno, Europska unija je na dan napada produljila sankcije Rusiji na još 12 mjeseci.