Društvenim mrežama širi se satelitska karta Moskve s koncentričnim krugovima guste PZO obrane Moskve sustava zemlja–zrak. Na snimkama se jasno vidi ono što su mnogi naslućivali – da je ruska prijestolnica pretvorena u tehnološki bastion, grad nad kojim se nebo više ne vidi golim okom nego kroz radarske ekrane i zapovjedne algoritme. Iza tih koncentričnih linija krije se cijela doktrina, sustav koji ne poznaje slučajnost nego samo nadzor, reakciju i kontrolu, piše ekspertni tim Expressa.
Zamislite Moskvu u zimskoj noći. Snijeg tiho pada, rijeka Moskva lagano se para, a iza kupola Kremlja titra odraz crvenih zvijezda. Ispod te mirne slike, u tami i tišini, pulsira sustav elektroničkih očiju i metalnih oružja – Putinov protuzračni štit. Grad koji je tijekom Hladnog rata već bio najzaštićeniji zračni prostor na svijetu danas ponovno postaje tvrđava. Samo što se sad prijetnja ne zove B-52 ni Pershing nego dron.
Vladimir Putin, koji je karijeru izgradio na doktrini kontrole i nadzora, nije mogao dopustiti da mu se iznad glave pojavljuju neidentificirane letjelice s natpisom “made in Ukraine”. Bilo je to pitanje prestiža, autoriteta, ali i osobne sigurnosti. Nakon prvih napada dronovima na periferiji Moskve, Kremlj je reagirao munjevito – i tiho, kako to u Rusiji biva. Nisu se čuli topovi, ali su se na krovovima vladinih zgrada pojavili sustavi Pancir-S1, ti elegantni čuvari neba, spremni da izbacuju rakete kratkog dometa protiv svega što leti prenisko i prebrzo. Kad su se prvi put pojavile fotografije tih sustava na vrhu zgrada u središtu Moskve, svijet je podignuo obrvu. Zapadni analitičari govorili su o “panici”, o “kraju mita o sigurnosti”. No ako poznajete ruski način razmišljanja, jasno je da to nije bila panika – to je bila priprema. Jer Moskva nikad ne čeka da joj netko diktira ritam. Sustavi S-400 raspoređeni su na širem području oko grada, a svaki radar, svaka antena povezana je u mrežu koja podsjeća na živčani sustav: reagira trenutno, bez oklijevanja.
Danas Moskvu brani više od 120 protuzračnih sustava različitih dometa – od starih, moderniziranih sustava S-300, preko najnovijih S-400, pa do mobilnih jedinica Tor, Buk i Pancir-S1. Na pojedinim ključnim položajima već su instalirani i prvi primjerci sustava S-500 Prometej, raketnog sustava koji može obarati ne samo projektile i avione nego i satelite u niskoj orbiti. Rakete ovog sustava, V-1000, lete brzinom od 1000 m/s (brže od puščanog metka i topovske granate!) i one su najbrže PZO i antibalističke rakete trenutačno na svijetu. Time je Moskva postala jedini grad na svijetu čiji protuzračni prsten uključuje i protusatelitsku komponentu – zaštitu koja se proteže daleko iznad granica atmosfere.
Putinova logika je jednostavna: prijestolnica mora biti neprobojna. Ako Moskva nije sigurna, ništa nije sigurno.
Procjenjuje se da svaka bitnica dugog dometa, poput S-400, košta između 400 i 500 milijuna dolara po jedinici, a sustavi novije generacije S-500 višestruko povećavaju trošak – jedan takav sustav vrijedi između 700 i 800 milijuna dolara, a u nekim konfiguracijama i do 2,5 milijardi. Ako se oko Moskve nalazi više desetaka takvih baterija, ukupna vrijednost protuzračne mreže doseže iznose koji se mjere u desecima milijardi dolara. Prema konzervativnim procjenama, obrambeni štit glavnoga grada vrijedan je između 20 i 30 milijardi dolara – što ga čini ne samo najmoćnijom nego i najskupljom protuzračnom konstrukcijom na svijetu.
S vremenom je obrana postala slojevita poput oklopa tenka T-90. Na najvišem prstenu djeluju rakete dugog dometa, sposobne pogoditi cilj stotinama kilometara daleko. Na srednjem – sustavi srednjeg dometa, a u srcu grada, na krovovima i tornjevima, sjede Panciri, tihi stražari Kremlja i ministarstava. Uz njih su dodani i novi sustavi elektroničkog ometanja, dizajnirani da zaslijepe dronove, prekinu im vezu, učine ih slijepima i gluhima. U novim testovima uključeni su i laserski sustavi, koji doslovno spaljuju male letjelice u letu – tehnologija koja zvuči kao iz znanstvene fantastike, ali je za Moskvu postala potreba, ne luksuz.
Cijeli tekst o protuzračnoj obrani Moskve možete pročitati OVDJE.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ruska banda