Više od pola milijuna Afganistanaca protjerano je iz Irana od završetka rata s Izraelom, prema podacima Ujedinjenih naroda, u onome što bi moglo biti jedno od najvećih prisilnih premještanja stanovništva ovog desetljeća. Teheran je mjesecima najavljivao svoju namjeru da ukloni milijune nedokumentiranih Afganistanaca koji u Iranu obavljaju slabo plaćene poslove, često u teškim uvjetima. Deportacije koje su dio programa koji je Iran najavio u ožujku naglo su se ubrzale nakon 12-dnevnog sukoba s Izraelom, potaknute glasinama da su Afganistanci špijunirali za Izrael prije i tijekom napada.

Malo je dokaza izašlo na vidjelo koji bi poduprli optužbe da su afganistanski migranti pomagali Izraelu, zbog čega kritičari sugeriraju da Iran zapravo ostvaruje svoju dugogodišnju ambiciju da smanji broj ilegalnih afganistanskih migranata. Od početka rata između Izraela i Irana, iranske vlasti pojačale su kampanju protiv afganistanskih imigranata i izbjeglica, optužujući ih za pomaganje izraelskom Mossadu i ubrzavajući deportaciju nedokumentiranih Afganistanaca. Brigadir Ahmad Ali Goudarzi, zapovjednik Iranske granične straže, najavio je trostruko povećanje uhićenja i deportacija afganistanskih izbjeglica. Također je izjavio: Svaka kuća ili nekretnina iznajmljena Afganistancima je ništavna. Nekretnina će biti zapečaćena i oduzeta, piše Middle East Eye.

Tijekom 12-dnevnog rata, državni mediji i portali bliski IRGC-u izvještavali su o uhićenjima Afganistanaca, tvrdeći da su surađivali s Mossadom u cilju napada na vojne i civilne ciljeve. Jedan je izvještaj tvrdio da je 400 afganistanskih imigranata uhićeno u podzemnom tunelu zbog suradnje s Mossadom. Iako je taj izvještaj kasnije demantiran, izazvao je val antiimigrantskog raspoloženja u zemlji.

Kao odgovor na to, Seyed Rasoul Misagh, afganistanski imigrant, u jednom je članku doveo u pitanje istinitost tih tvrdnji. Napisao je: „Afganistanske građane u Iranu svakodnevno uhićuje i deportira policija. Zašto bi Mossad vjerovao ljudima koji su već meta progona?“ Također je istaknuo da se Afganistanci u Iranu suočavaju s brojnim ograničenjima, uključujući zabrane kupnje vozila, dobivanja vozačke dozvole ili čak putovanja između pokrajina bez posebne dozvole. Pitao se kako bi netko u takvom položaju mogao biti uključen u osjetljive operacije.

Pravi razlog deportacija

Optužbe o suradnji s Mossadom su izazvale brojna propitkivanja, zašto bi Izraelci uspješnost rata protiv Irana temeljili na marginaliziranim skupinama koje ne mogu kupiti ni automobil, a kamoli da su infiltrirane u iranski teokratski režim i raspolažu informacijama o nuklearnom programu, protuzračnoj obrani i balističkom arsenalu. Iranska tvrdnja da su afganistanski migranti špijuni Mossada uglavnom se čini neutemeljenom i vjerojatno se koristi kao izgovor za masovne deportacije, a ne kao rezultat čvrstih dokaza. Iranske vlasti uhitile su stotine afganistanskih (i drugih stranih) državljana, optužujući ih za špijunažu u korist Izraela. Iako su državni mediji prikazivali prisilna priznanja i snimke osumnjičenih koji navodno priznaju povezanost s Mossadom, nije pružen nijedan neovisno provjeren dokaz – poput koordiniranih aktivnosti, vjerodostojnih kontakata ili pouzdane dokumentacije. U mnogim slučajevima, nakon uhićenja slijedile su deportacije bez formalnih optužbi ili suđenja.

Istraživačka izvješća pokazuju da se velik dio službenog narativa temelji na recikliranim ili neprovjerenim snimkama i dezinformacijama. Na primjer, navodni afganistanski dron-ring povezan s Mossadom kasnije je opovrgnut – vlasti su pojasnile da su uhićenja izvršena zbog ilegalnog boravka, a ne špijunaže.

KRIVE IH ZA SVE Iranci deportiraju milijune afganistanskih izbjeglica i grade zid na granici

Analitičari i dužnosnici UN-a tvrde da optužbe za špijunažu služe političkim i unutarnjim ciljevima kao što je višegodišnja želja Ajatolaha da se država riješi ilegalnih migranta i skrenula pažnja sa stvarnih unutarnjih problema. UNHCR i organizacije za ljudska prava to vide kao iskorištavanje ratne psihoze, a ne kao legitimne sigurnosne mjere.

Ekonomski pritisak i nezaposlenost 

Iransko gospodarstvo teško je pogođeno sankcijama, inflacijom i lošim upravljanjem. Afganistanske migrante – često bez dokumenata – režim i dio javnosti okrivljuju za preuzimanje niskoplaćenih poslova i snižavanje plaća domaćim radnicima. Vlasti se nadaju da će deportacijama smanjiti pritisak na tržište rada i smiriti siromašnu radničku klasu, osobito u vrijeme sve veće društvene napetosti. Režim često koristi migrante kao žrtvene jarce tijekom kriza. Nakon nedavnog rata s Izraelom, optužbe protiv Afganistanaca kao špijuna i suradnika služile su za skretanje pozornosti i učvršćivanje unutarnje kontrole.

IZRAELSKI VELEPOSLANIK Koren: Iran nije regionalna prijetnja nego i svjetska, a to uključuje i Europsku uniju

Dugoročni demografski ciljevi

Iran desetljećima prihvaća milijune Afganistanaca, ali im nikada nije omogućio put prema državljanstvu ili integraciji. Masovne deportacije odgovaraju cilju smanjenja trajnog prisustva neeuropskog, sunitskog stanovništva unutar granica zemlje. Tu je i sektaška komponenta – mnogi su Afganistanci suniti ili pripadnici etničkih manjina, poput Hazara, što ih čini nepodobnima u očima šiitskog režima. Deportacije se koriste za demonstraciju snage i suvereniteta, osobito nakon sukoba s Izraelom. Režim ih predstavlja kao dio nacionalne obrane i borbe protiv stranog uplitanja. Više od tri milijuna Afganistanaca opterećuje javne usluge – stanovanje, vodu, zdravstvo i obrazovanje. U uvjetima gospodarske krize i društvenih nemira, režim deportaciju vidi kao način da rastereti sustav bez ulaganja u integraciju migranata.