Omražena političarka sad obećava med i mlijeko
Nakon izbora u Hong Kongu u čak 17 od ukupno 18 pobijedile su prodemokratske snage i sad 17 okruga kontroliraju demokratski vijećnici.
Na prvim izborima otkako je počeo veliki val prosvjeda protiv Pekinga, koji želi smanjiti demokratske slobode Hong Kongu, izlaznost na izbore bila je nezapamćena. Čak 71 posto građana s pravom glasa izašlo je dati svoj glas. To je ujedno bila i poruka Carrie Lam, čija administracija vodi Hong Kong, ali i podrška prosvjedima, piše BBC.
Prosvjedi su počeli nakon što je Lam pokušala uvesti kontroverzni prijedlog zakona po kojem bi bilo moguće građane Hong Konga izručiti Kini.
Nakon što je vidjela rezultate izbora, Lam je rekla da će poštivati volju birača i služiti im.
Na ovogodišnjim izborima je glasalo oko 2,94 milijuna ljudi u usporedbi s 1,4 milijuna, koliko ih je izašlo 2015. godine.
Demokratski kandidati dobili su 347 od 452 mjesta Okružnog vijeća Pro-pekinški kandidati osvojili su 60 mjesta, dok su neovisni - od kojih su mnogi bili demokrati, dobili 45, kako javlja kineski Morning Post.
Na posljednjim izborima prije četiri godine propekinški vijećnici osvojili su 298 mandata a raspodjela mandata značila je da su kontrolirali svih 18 gradskih vijeća.
Ovaj put zadržali su kontrolu samo u Okružnom vijeću Otoka.
Okružni vijećnici na terenu imaju zapravo malu političku moć i bave se uglavnom lokalnim pitanjima kao što su gradske linije javnog prijevoza, odvoz smeća i slično, pa zato ovi zbori nikad nisu previše zanimljivi biračima.
Ali vijećnici također mogu birati 117 kandidata u Odboru od 1200 ljudi koji biraju gradonačelnika Hong Konga i kojeg kasnije formalno mora imenovati i kineska vlada. Nakon ovih izbora to znači da će 117 kandidata glasati za demokratskog gradonačelnika koji se bira 2022. godine.
No, rezultat je i vrlo simboličan, jer je to bila prva prilika da ljudi na daju do znanja Carrie Lam što misle o njezinom vođenju Hong Konga.
Vlada i kineski čelnici u Pekingu nadali su se da će na izbore izaći i tzv. tiha većina koja ne podržava prosvjede, ali to se nije dogodilo i visoki pro-pekinški kandidati izgubili su mjesta.
Nada aktivista je da će velika pobjeda demokratskih snaga natjerati vladu da ozbiljnije shvati njihove zahtjeve.
Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab rekao je da pozdravlja održavanje izbora koje je opisao kao važnu priliku za građane Hong Konga da se čuje i njihov glas.
"Sad postoji prilika da se kroz krizu nađe put političkog dijaloga koji odražava legitimne težnje građana Hong Konga i uvažava model dvaju sustava jedne zemlje", rekao je.
Pa što sad? Hoće li se prosvjedi nastaviti? Izgleda gotovo sigurno da hoće, osim ako vlada ne počne odgovarati na zahtjeve prosvjednika.
Carrie Lam priznala je da rezultati pokazuju nezadovoljstvo njenom administracijom te je obećala da će 'tu volju poslušati u duhu poniznosti'. No, ona to može samo ako Kina pristane. A čini se da Peking želi na njezinom mjestu vidjeti neku novu figuru koja nema na leđima teret loših političkih odluka.
Ali ovi izbori predstavljaju nove izazove i za oporbu koja će se osim borbi za ideale i demokraciju u Hong Kongu, morati zabavljati i – za njih - banalnijim problemima, ali iznimno važnim za život tako velikog grada, a to su i javni prijevoz i druge usluge od javnog interesa.
Morat će raditi zajedno i učinkovitije nego prije, i razraditi taktiku kako uvjeriti radikalne prosvjednike da pokušaju naći učinkovitiju taktiku da bi Peking odobrovoljili na ustupke.
Iz Pekinga još nema službenih komentara. Ali ministar vanjskih poslova Wang Yi, govoreći u Japanu, ponovio je da "bez obzira na to što se događa, Hong Kong je dio Kine".
"Svaki pokušaj da se upropasti Hong Kong ili čak ošteti njegov prosperitet i stabilnost, neće uspjeti", rekao je.
Državna glasila oprezno su izvještavala o rezultatima.
Državna novinska agencija Xinhua izvijestila je da su glasovi prebrojani, ali nije detaljno opisala rezultate. U izvještaju s e kaže da su neki 'neredima maltretirali domoljubne kandidate' na dan izbora, te da je najvažniji zadatak Hong Konga 'zaustaviti nasilje i kaos i uspostaviti red'.
Hong Kong, nekoć britanska kolonija, dio je Kine, ali ima određenu autonomiju i ljudi imaju više prava nego li Kinezi u Kini.
Taj posebni status istječe 2047. godine, a mnogi u Hong Kongu ne žele postati "još jedan kineski grad".
Zakon je povučen u rujnu, ali demonstracije su se nastavile .
Sukobi između policije i aktivista postali su sve žešći: policija je pucala u žive mete, a prosvjednici su napadali policajce lukovima i strijelama ili bacali molotovljeve koktele.
Zahtjevi prosvjednika, uglavnom mladih ljudi, proširili su se na istinsko opće biračko pravo i istragu policijske brutalnosti.